HBK forum
Pravilnik FAQ FAQ Pretražnik Pretražnik Članstvo Članstvo Profil Profil Privatne poruke Privatne poruke Registracija Registracija Login Login
Sada je: čet 13 kol 2020, 16:42. Pogledaj neodgovorene postove
ODGOVORI na vaŔa pitanja
Započni novu temuOdgovori na temu
Prethodna tema Sljedeęa tema
Autor Poruka
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sub 16 pro 2006, 17:21
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

banana napisa:
Mislim da je sveƦenik danas spomenuo neke tzv. kvatrene dane..
A Ŕto je to, koji dani Rolling Eyes !?

Kvatre su osobiti dani u kojima se Crkva od davnine, prateƦi ciklus godiÅ”njih doba, posveƦuje molitvama, djelima pokore i ljubavi, i to na velike nakane Crkve.

Nekad su kvatreni dani bili srijed, petak, subota. danas je zadržana samo subota:

proljetne - subota iza 1. korizmene nedjelje - posveƦene pokori i obraƦenju.

Ljetne- subota iza Duhova: posveƦena molitvi za posveƦenje ljudskog roda, odnosno za urod zemlje.

Jesenske - subota iza blagdana UzviÅ”enja sv. križa 14.IX. - posveƦene sveƦeniĆØkim i redovniĆØkim zvanjima i za duhovnu izgradnju mladeži.

zimske subota koja prethodi 17. prosinca posveƦene krÅ”Ć¦anskoj dobrotvornosti i zahvali za Božja dobroĆØinstva.

Liturgijski kvatre su privilergirani svagdanni koji ustupaju mjesto samo svetkovinama i Gospodnjim blagdanima.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: uto 19 pro 2006, 12:49
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

logica napisa:
ZaÅ”to se pale svijeƦe ispred kipova svetaca? Recimo na Kamenitim vratima...

SvijeƦa je od davnine simbol Uskrslog Krista svjetlo koje prosvjetljuje ovaj svijet. Da svijeƦa može gorjeti ona se moraq uniÅ”tavati - izgarati - žrtvovati.
Pa tako je od davnine bilo predviĆ°eno da na oltarima (u starim crkvama ) gori i po Å”est i viÅ”e svijeƦa. One su bile i znak žrtve koju svi mi moramo uĆØiniti. Odatle se prenjelo u obiĆØan život da se pred slikama i kipovima svetaca pale svijeƦe kao znak naÅ”e vjere i utjecanja dotiĆØnom svecu, a da naÅ”a molitva bude usliÅ”ana mi se neĆØega odriĆØemo (svijeƦa izgara umjesto nas) a mi neÅ”to žrtvujemo kupujuƦi svijeƦu.
Na žalost mnogi vjernici danas pale svijeƦu a da i ne misle na ovaj duboki smisao svijeƦe i svjetla. Pa ima i dosta praznovjerja poneki misle da Ʀe im ta svijeƦa donjeti željeni cilj.. pa ako ne uspiju razoĆØareaju se.

SjeƦam se jedne zgode iz djetinjstva. Kod nas se blagolsivaju svijeƦe na ĆØast sv. Ivana i Pavla protiv groma. Jedne noƦi silno je grmjelo. Moj pokojni otac kaže mami daj zapali svijeƦu sv. Ivana i Pavla. i pokrije se po glavi dekom. A mama kaže: e ali u životu sv. Ivana i Pavla se pjeva da treba kleknut i molit Boga kad se zapali svijeƦa .

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sub 23 pro 2006, 21:01
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
Otkud i otkad orgulje u crkvama?

Orgulje su bile poznate joÅ” u starom vijeku. Crkva u prvim vjekovima izbjegava sve instrumente smatrajuƦi ih sredstvima poganske zabave i rastresenosti. U Crkvi se javljaju u VIII. stoljeƦu i to na na Istoku (gdje su kasnije nestale iz upotrebe) Na zapadu se javljaju u IX stoljeƦu, a svoj procvat doživljavaju nakon XIII stoljeƦa kad je izumljen regulator zraka. Vrhunac dostižu u XVIII stoljeƦu. Najstarije orgulje u Hrvatskoj spominju se 1363 u crkvi sv. Marka u Zagrebu, a zatim 1384 u dubrovaĆØkoj katedrali.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sri 27 pro 2006, 15:38
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Leli napisa:
Kako se zove (ili ĆØija je, tj. kome posveƦena) krunica-prsten?


poznam te krunice - prstenove ali o tome kome je posveƦena i druga pitanja sliĆØna tome ne bih znao odgovoriti - osim ako služe moljenju krunice onda je kao i obiĆØna krunica.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: ned 31 pro 2006, 17:17
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

angelous napisa:
e, ovak....možda nije povezano sa crkvom, al ak netko zna.......neki ljudi su naiÅ”li na godinu izgradnje graĆ°evine i uz nju grĆØ. slovo psi. Zanima me, a i te ljude, Å”to bi to psi moglo znaĆØit, i Å”to opƦenito znaĆØi? Rolling Eyes Wink

Hvala jako sretan


U grĆØkom sustavu brojeva znak za 700.

Zbog male sliĆØnosti sa nekim pisanjima slova omega u jednom starom kristovom monogramu dade se zakljuĆØiti da je možda netko htio napisati i taj stari omega - ali ovo je malo vjerojatno, vjerojatnije je prvo tumaĆØenje.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: ned 31 pro 2006, 21:14
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ƈokolada napisa:
Da li je grijeh igrati poker za novac? Rolling Eyes

Svakako krepost nije, nije nikako dobro nije. Koliko je to teŔki grijeh ovisi o Ŕteti koja iz toga proizlazi, dakle o konkretnim okolnostima.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sub 06 sij 2007, 19:52
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Gogi napisa:
ƈokolada napisa:
Da li je grijeh igrati poker za novac? Rolling Eyes


Da li je igranje Ŕaha za novac grijeh?
U cemu je za Crkvu razlika izmeĆ°u pokera i Å”aha ili npr. nogometa?


Igranje za novac nije moralno dopustiv ĆØin jer se ne zaraĆ°uje radom nego nekim ĆØudnim spletom okolnosti, sreƦom ili prijevarom a s druge strane gubitnik ĆØesto puta prokocka najpotrebnije za život obitelji.. prema tome moralno je za osuditi bez obzira na vrstu sporta.


Zadnja promjena: sneni; sub 06 sij 2007, 21:19; ukupno mijenjano 1 put.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sub 06 sij 2007, 20:20
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
Što je svetkovina, a Ŕto blagdan? Koja je razlika?


UreĆ°enjem liturgijskog kalendara uvedena su tri stupnja svetkovanja slavljenja:
1. stupanj
1. Svetkovina su sljedeƦi dani:
1. Uskrsno trodnevlje muke i uskrsnuƦa Gospodinova

2. RoĆ°enje Gospodinovo, Bogojavljenje, UzaÅ”aÅ”Ć¦e, Duhovi. Nedjelje doÅ”aÅ”Ć¦a, Korizme, Uskrsne nedjelje. Pepelnica. Svagdani velikog tjedna, od ponedjeljka do ĆØetvrtka ukljuĆØivo. Dani uskrsne osmine

3. Svetkovine Gospodinove, Blažene Djevice Marije, svetaca naznaĆØene u opƦem kalendaru. Spomen svih vjernih mrtvih

4. vlastite svetkovine
a) svetkovina glavnog zaŔtitnika mjesta ili grada
b) svetkovine posvete i obljetnica posvete crkve
c) svetkovina naslovnika vlastite crkve

II . stupanj Blagdani

5. Blagdani gospodinovi upisani u opƦi kalndar

6. Nedjelje BožiƦnog vremena i u "vrijeme kroz godinu"

7 . Blagdani BDM i svetaca upisani u opƦi kalendar

8. Vlastiti blagdani
a) blagdan glavnog zaŔtitnika biskupije
b) blagdan obljetnice posvete stolne crkve
c) svi ostali blagdani bilo koje crkve

9. Svagdani u DoÅ”aÅ”Ć¦u od 17 - 24 kao dani BožiƦne osmine i korizmeni svagdani.

III. stupanj - spomendani

10 Obavezni spomendani upisani u opƦi kalendar

11. Svagdani u DoÅ”aÅ”Ć¦u do 16 prosinca ukljuĆØivo, BožiƦni svagdani od 2, sjeƦnja do subote prije Bogojavljenja

12. Svagdani uskrsnog vremena od ponedjeljka poslije II uskrsne nedjelje do subote prije Duhova.

13. Svagdani kroz godinu.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: ned 07 sij 2007, 15:52
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

banana napisa:
ZaÅ”to se subotom naveĆØer slavi nedjeljna misa Rolling Eyes !?
I jel' onda isto ode li se u subotu naveĆØer ili npr. u nedjelju ujutro Wink!?

Liturgijski kalendar nije isto Å”to i graĆ°anski kalendar.
Liturgijski dan poĆØima sa I. veĆØernjom koja bi trebala biti u predveĆØerje sljedeƦeg dana.
Neki blagdani imaju i mise bdijenja: BožiƦ, Uskrs, Duhovi, Sv. Ivan Krstitelj, Velika Gospa. Dakle liturgijski je blagdan zapoĆØeo. Pa oni koji idu na Misu predveĆØerja u strogom smislu zadovoljili su obvezu slavljenja Mise odreĆ°enog blagdana. No ipak se preporuĆØa da svi koji mogu slave Misu na odreĆ°eni dan.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: čet 11 sij 2007, 7:31
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

majĆØe napisa:
zaŔto se katolici krste celom rukom, a pravoslavci sa tri prsta, i zaŔto neki poljube ruku kad se prekriže???

Pitanje, koje postavljas, je zanimljivo.
Pravoslavni krscani se krste sa tri prsta u znak Presvetog trojstva. Katolici taj znak nemaju tako ocito izrazen, ali zato u katolickom znaku kriza imamo "Amen" na kraju. A to znaci: ja vjerujem u Presveto trojstvo i ovo sto cinim, zelim ciniti s Bogom i u njegovo ime.
Ljubljenje ruke kad se prekrizimo pokazuje vrijednost cina. Ljubljenje je uvijek znak postovanja i cascenja (svecenik i dakon ljube oltar, mi pozdravljamo drage osobe poljupcem). Ljubiti ruku u ovom kontekstu znaci: ta ispovjest vjere i sama vjera su za mene vazne i voljene vrednote, koje zelim cuvati.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: čet 11 sij 2007, 8:34
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

majĆØe napisa:
zaŔto se katolici krste celom rukom, a pravoslavci sa tri prsta, i zaŔto neki poljube ruku kad se prekriže???

Kod pravoslavaca tri ispružena prsta znaĆØe presveto Trojstvo, dva privinuta prsta dvije kristove naravi ljudska i božanska.
ZaÅ”to katolici sa punom rukom pravo ne znam prihvaƦam gornje tumaĆØenje. Ljubljenje ruke nakon znaka križa je neÅ”to novije ja sam to primjetio kod nekih mlaĆ°ih vjerojatno su nauĆØili sa televizije, ali smisao ne znam, prihvaƦam gornje tumaĆØenje.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: sri 17 sij 2007, 13:03
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Leli napisa:
Ako je "Crkva" (veliki slovom) zajednica, a "crkva" (malim slovom) zgrada, da li se CRKVA sv. nekoga (nebitno kome je posveƦena) - dakle, zgrada - piÅ”e velikim ili malim slovom? U raznim se izvorima piÅ”e drugaĆØije, a ĆØesto je i u istom izvoru razliĆØito...

Crkva velikim slovom oznacava zivu zajednicu, dok crkva malim slovom oznacava gradevinu. Ako se dakle govori o samoj zgradi (" Npr. U novinama pise, da je crkva sv. Kriza na Sigetu u obnovi"), tada pisemoo malim slovom. Redovito ono sto spominjes, koristimo u ovakvim kontekstima. Ali tocno pravopisno pravilo ovisi o kontekstu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: čet 18 sij 2007, 7:35
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ivoo napisa:
Ja sam ĆØuo da se katolici krste punom rukom tj sa pet prstiju na ĆØast 5 rana Kristovih i da je to se ustalilo u 12 i 13 stoljeƦu. Da li je ova informacija toĆØna a pitanje kad sam vec ovdje doÅ”ao bi li netko mogao dati teoloÅ”ko objaÅ”njenje zaÅ”to se Krist trebao krstiti?


O križanju sa pet prstiju, to jest ispruženim prstima veƦ smo rekli, ali Ʀu se potruditi naƦi, ako naĆ°em, i druga moguƦa objaÅ”njenja.


ZaÅ”to se Krist trebao krstiti? On se nije trebao krstiti jer nije imao grijeha, ali uvrÅ”tavanjem u kolonu onih koji su primali Ivanovo krÅ”tenje (a to nije bilo krÅ”tenje u naÅ”em smislu - veƦ jedna vrsta obrednog pranja -) uvrstio se u kolonu ljudi koji oĆØekuju spasenje Božje a na njemu se i to spasenje ostvarilo kako je to potvrdio glas s neba.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sri 24 sij 2007, 17:23
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
1.) Koji su grijesi protiv Duha Svetoga?
2.) Å to znaĆØi preuzeto se ufati u milosrĆ°e Božje?


na prvo pitanje ti ne mogu baÅ” taksativno odgovoriti nisu mi poznati taksativno nabrojeni grijesi protiv Duha Svetoga, ali sjeƦam se da je jedan moj pokojni profesor govorio da je grijeh protiv DS "protiviti se istini poznatoj" no svakako glavni grijeh protiv Duha Svetoga je "odbijati i ne prihvaƦati poticaje Božje ljubavi." (Usp. evanĆ°elje iduƦe nedjelje)

preuzeto se ufati jednostavno reĆØeno vjerovati i ufati se da Ʀe Bog sve grijehe oprostiti pa Å”togod mi radili. Da Ʀe Bog oprostiti bez odluke na popravak, a to je glavni temelj oproÅ”Ć°tenja da se popravimo.
"jer ako pravednik ostavi pravdu i poĆØne ĆØiniti nepravdu umrijet Ʀe zbog nepravde koju je poĆØinio"

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: čet 01 vel 2007, 7:29
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ƈokolada napisa:
Da li životinje imaju duÅ”u?Znam da u to vjeruju istoĆØne religije,ali Å”to kaže Crkva na to?

To Å”to kažu istoĆØne religije baÅ” me puno ne zanima, a niti bih se upuÅ”tao u analizu.
KrÅ”Ć¦anska, katoliĆØka nauka je utemeljena na Bibliji. Samo je ĆØovjek stvoren na sliku i priliku Božju. Samo ĆØovjek ima besmrtnu duÅ”u po kojoj je ĆØovjek besmrtan, jedinstven i neuniÅ”tiv.
OĆØitovanja duÅ”e su razum i slobodna volja, a toga ne nalazimo kod životinja. One imaju instinkt. Primjer: ja posadim u vrtu kupus koji se lijepo razvio. Prolazi mimo gladna koza i kad vidi kupus nema te granice koju neƦe preskoĆØiti i uniÅ”tit Ʀe mi kupus.
Nema razuma da promisli, e ĆØekaj ovo nije moje, a niti ima slobodnu volju pa ĆØini ono Å”to je nagon tjera.
Zajedno sa svim stvorenjem (kozmosom) jednog Ʀe dana životinje nestati, a ĆØovjek Ʀa za uvijek biti kod Boga ili od njega odbaĆØen.

Živac napisa:
sneni napisa:
Zajedno sa svim stvorenjem (kozmosom) jednog Ʀe dana životinje nestati...

Objasni? ZaŔto?

Otkrivenje: 21
"Vidjeh novo nebo i novu zemlju, jer prvo nebo i prva zemlja proĆ°oÅ”e, ni mora viÅ”e nema..." (niĆØega pa ni ptica - moj kom.)
4. "Evo Å”atora Božjeg meĆ°u ljudima i prebivat Ʀe s njima, i oni Ʀe biti njegov narod, a sam Ʀe Bog biti s njima njihov Bog.
I obrisat Ʀe Bog svaku suzu s njihovih oĆØiju i viÅ”e neƦe biti smrti, ni tuge, ni vike, ni boli ne Ʀe viÅ”e biti, jer prvop proĆ°e.

5. i reĆØe mi : "NapiÅ”i: ove su rijeĆØi vjerne i istinite.!

Eto zato!

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
Mala Truba




Spol: muško
Postovi: 192
Lokacija: Zlatna Dolina... and Purgerland
PostanoPostano: čet 01 vel 2007, 8:05
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Vezano za duÅ”u,... suvremena psihologija Ʀe reƦi da postoje tri stupnja duÅ”e! Vegetativna (imaju je biljke) psihiĆØka (uz vegetativnu imaju je životinje) te duhovna duÅ”a koju uz prethodne dvije ima ĆØovjek. Upravo je to ta dimenzija po kojoj se ĆØovjek razlikuje, po kojoj nadvisuje biljku i životinju jer ima duhovnu duÅ”u koja je u stanju komunicirati s Bogom. Upravo ta duhovna duÅ”a bi mogla biti onaj dah, ili duh Božji koji je ĆØovjeku udahnut u stvaranju, o tome sam ĆØuo viÅ”e naÅ”ih teologa da govore i rade diferencijaciju ĆØovjeka i životinje. U samom Postanku jedino ĆØovjeku je udahnut dah života, duhovna duÅ”a, (Postanak 2) sve ostalo je stvoreno drugaĆØije, bez te dimenzije božjega duha. O tome ĆØesto govori dr. IvanĆØiƦ, a sa strane biblike gotovo svi naÅ”i bibliĆØari, ja sluÅ”ah dr. RebiƦa. Ti odnosi su objaÅ”njeni u knjici Hagioterapija, terapija duÅ”e u izdanju Teovizije pa koga zanima...

Mala Truba svira dalje...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: ned 18 vel 2007, 21:07
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Citat:
imam pitanje vezano uz strogi post i nemrs...naime, ja sam to shvatio ovako: strogi post je jednom dnevno najesti se do sita, a ostali obroci da budu u malim koliĆØinama. a nemrs je ne jesti meso. tako sam shvatio danas to objasnjenje od zupnika. ali sto je s onim da se ne smije jesti nista masno? nikakvi mesni i mlijecni proizvodi ni ista drugo sto je masno? eto, molim malo detaljniju definiciju posta i nemrsi, sto se smije, a s to se ne smije jesti...evo u srijedu je vec pepelnica...pa sam se toga sad i sjetio... hvala unaprijed


Pravilno si župnika shvatio. Post je jesti samo jedan puta na dan do sitosti.
Nemrs je ne jesti meso ni mesne preraĆ°evine (kobasice, paÅ”tete)
zaĆØini od mesa mast, recimo, masnoƦe, mlijeko, jaja, sve je to nekada bilo zabranjeno, pa stariji drže, ali viÅ”e nije zabranjeno.
Jasno namazati masti na kruh to nije zaĆØin.
No mnogo Ʀe ti biti za duÅ”u bolji post ako uĆØiniÅ” neko dobro djelo, koje inaĆØe ne ĆØiniÅ” i odreƦi se neĆØega Å”to rado ĆØiniÅ”.
UspjeŔnu i blagoslovljenu korizmu

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: pon 19 vel 2007, 18:40
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
ZaŔto kod sakramentata kao Ŕto su krŔtenje, potvrda i ženidba postoje kumovi?

Odgovor na ovo pitanje je viŔestruki:
1. Odluka o stupanju u Crkvu (krÅ”tenje) odnosno stjecanje crkvene punoljetnosti (potvrda) i odluka, da život želimo s nekim provesti (ženidba) je važna odluka, koja se uvijek treba izreƦi javno i tiĆØe se cijele zajednice vjernika.
Zato zajednica traži, da takve odluke izreknemo pred predstavnikom Crkve i u nazoĆØnosti bar dvoje svjedoka, kako bi se pokazalo, da se odluka tiĆØe cijele zajednice. Netko, tko je krÅ”ten, time može primiti ostale sakramente; tko je krizman, treba preuzeti zajedno s drugima odgovornost u svojoj Crkvi (župi), zasnivanje obitelji znaĆØi i odgovornost prema novom životu, koji je plod ljubavi dvoje ljudi. O tom novom životu i odgovornoj pripremi novih naraÅ”taja ovisi i Crkva. Samo ako se djeca krste i krÅ”Ć¦anski odgajaju imamo vjernike i u buduƦe a ako ima vjernika, bit Ʀe i onih koji Ʀe moliti za i poticati sveƦeniĆØke i redovniĆØke pozive.
2. Odlukama krÅ”tenja, potvrde i ženidbe, ĆØovjek stupa u novi naĆØin života. Kako bi se lakÅ”e snaÅ”ao u novim odgovornostima, treba mu netko, tko to veƦ dulje ĆØini. To je uloga kuma.
On Ʀe te najprije pratiti na samom koraku a time preuzima i obvezu, da ti u snalaženju u novoj ulozi pomogne. Tako kumovi na krÅ”tenju preuzimaju obvezu "pomoƦi roditeljima u njihovoj zadaƦi" tj. u odgoju djece.
3. Ako odluku oĆØitujemo javno i sveĆØano, time joj dajemo posebnu važnost. Svjedoci su samo pravna potvrda te važnosti, koju u praksi redovito istiĆØemo time, da na pomenuta slavlja pozovemo rodbinu i prijatelje, kako bi s njima podjelili taj važan trenutak u naÅ”em životu.

JoÅ” neÅ”to: Crkva savjetuje, da krsni kum bude i kum na sakramentu potvrde, kako bi se istaknulo, da je krÅ”Ć¦anin na putu zajedno s drugima, koji ga pomažu od prvog koraka.
No to je preporuka, koju se nije dužno prakticirati.
Kum bi trebao biti netko, s kime mogu razgovarati o vjeri, vjerskoj praksi i životu kao vjernik (to ukljuĆØuje u idealu i probleme i grijehe). Prema tom naĆØelu Ʀe mladi krÅ”Ć¦anin izabrati kuma za krizmu a sliĆØno bi zaruĆØnici trebali postupiti i pri izboru braĆØnih svjedoka (u ovom sluĆØaju bi ideal bio braĆØni par, ali ni to nije nužno).

Nadam se, da Ʀe ti ovo pomoƦi.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: sri 21 vel 2007, 16:35
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
Koja je povijest pepeljenja na ƈistu srijedu? Od ĆØega je pepeo?

1. VeƦ u starom zavjetu nalazimo, da su se ono, koji su ĆØinili pokoru ne samo zaodjevali kostrijetom, nego i glavu posipali pepelom. Tako Job nakon gubitka imovine, obitelji i zdravlja sjedi u kostrijetu i pepelu, kako bi pokazao, da je spreman na pokoru.
SliĆØno susreƦemo i na drugim mjestima starog zavjeta, Å”to je dokaz, da je obiĆØaj posipanja pepelom u znak pokore bio veƦ tada koriÅ”ten.
Kako je Crkva, jer joj i korjeni sežu u židovstvo, puno toga iz židovstva preuzela, i ovaj znak joj je dobro doÅ”ao kao uvod u korizmu, koja je, kako molimo u jednom korizmenom predslovlju "vrijeme, da radosno ĆØekamo vazmene blagdane, pokorom ĆØistimo duÅ”u, revnije se molimo i vrÅ”imo djela ljubavi."
SveƦenik nas danas posipa pepelom uz rijeĆØi: "Obrati se i vjeruj evanĆ°elju!" Poziv na obraƦenje je usko povezan sa pokorom. Samo tko vidi, da je u grijehu, može za taj grijeh ĆØiniti pokoru i samo taj se može i obratiti. Pepeo je znak tog ĆØiÅ”Ć¦enja, koje je plod pokore i dubljeg promiÅ”ljanja o vlastitim postupcima.
Postoji joÅ” jedna druga forumula pri posipanju pepela: "Sjeti se. ĆØovjeĆØe, da si prah i da ƦeÅ” se u prah pretvoriti." I ona nas podsjeƦa, da naÅ”i ljudski putevi nisu bez Boga vjeĆØni; ĆØovjek jedino uz Boga i njegove zapovjedi može opstati. ƈovjek bez Boga osuĆ°en je na smrt, poslije koje postaje prah, i propast. Ova formula nas podsjeƦa na tu stvarnost ali nas i poziva: postanite drugaĆØiji, vratite se Bogu. Tako i tu imamo poziv na obraƦenje.
Važnost obreda Pepeljenja za Pepelnicu i korizmu istaknuta je i nazivom prvog dana korizme - Pepelnica.
2. Od ĆØega se uzima pepeo? Postoji tradicija, da se na vazmenom bdjenju u ognju, kojim se pali uskrsna svijeƦa sažižu palmine granĆØice. Pepeo, koji tako nastaje, se sljedeƦe ĆØiste srijede uzima za Pepeljenje.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: ned 25 vel 2007, 21:29
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
U danaÅ”njem EvanĆ°elju kaže izmeĆ°u ostaloga Ć°avao Isusu: "Tebi Ʀu dati svu ovu vlast i slavu njihovu jer meni je dana i komu hoƦu, dajem je." Jel ovo samo jedna od njegovih laži da mu je to dano ili ako mu je stvarno dano - zaÅ”to mu je to dano?


Vlast, koja je Ć°avlu dana, dana mu je samo na koriÅ”tenje. U knjizi otkrivenja dakako ĆØitamo, da Ʀe na kraju vremena svi neprijatelji biti obeskrijepljeni, pa ĆØak i smrt. Ni sotona se neƦe izvuƦi.
Dakako da sotona sebe zavarava, da je on trajan i vjeĆØan (pa i nama slabim ljudima prodaje istu priĆØu, to je ono: ja dajem kome hoƦu).
Bog je sve stvorio, sve uzdržava i upravlja. Ɛavao se napravio važan, htio je biti kao Bog, ali ne da bi ljude usreƦio, nego da bi ostvario svoje bolesne ciljeve i naume, koje vode samo u propast.
Mi vjerujemo u to, da je Bog sve stvorio, ali i u slobodu ĆØovjeka, da bira, kome Ʀe služiti.
Sjeti se i nastavka ovoga: Ć°avao za svoje darove postavlja uvjet: ako mi se niĆØice pokloniÅ”. Ɛavao dakle ne ustupa svoju poziciju, nego sebe itekako stavlja iznad. Ali to mi ĆØesto zaboravimo, pa letimo za njim...
Nadalje: Isus baÅ” to svjedoĆØi svojim odgovorom: "Gospodinu se jedinome klanjaj i njemu jedinomu služi!" I Bog od nas želi, da ga slijedimo, toĆØno. Ali Bog to želi radi naÅ”e trajne vjeĆØne sreƦe, jer nas voli. A Ć°avao to želi, jer nas želi pridružiti svojoj vlastitoj prokletoj sudbini, da ide u propast...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: čet 01 ožu 2007, 16:49
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Na gornje Ʀu nadodati joÅ” neÅ”to:

U drugoj napasti Ć°avao mijenja strategiju, dat Ʀe mu svu vlast, koja mu je navodno dana, ali uz uvjet da ga prizna vrhovnim gospodarom. To je u staroorjentalnom obiĆØaju, ali i u vremenu novog zavjeta gdje se klanjanjem oznaĆØavalo podlaganje pod neĆØiju vlast. Isus se trebao njemu podložiti da bi dobio vlast. Interesantno da u ovoj napasti ne spominje Ć°avao: ako si sin božji..
Isus se ne obazire na ovu napast, on taj zahtjev odbacuje reĆØenicom izraelske vjere Ponovljeni zakon 6,13 usp 10,20. Ovim za sve vjernike obavezujuƦom rijeĆØu pisma, da se samo Bogu jedinomu treba klanjati i njemu jedinome služiti, Isus se pokazuje kao reprezentant vjere izraela. ujedno time odbija moƦ koja se mogla oĆØitovati u politiĆØkom mesijanizmu. Luka naglaÅ”ava da je Bogu iskljuĆØivo odreĆ°eno klanjanje. Ako se uzme i to da su izraelci oĆØekivali politiĆØkog i privrednog osloboditelja, onda je napast jasna i joÅ” jasnije Isusovo odbijanje. Isus ne odbija svjetsku vlast, ali odbija ako bi se ta svjetska vlast htjela protegnuti iznad Boga.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: ned 04 ožu 2007, 14:51
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
U danaÅ”njem EvanĆ°elju Luka piÅ”e o Isusovom preobraženju. Kako se tumaĆØi preobraženje, prisustvo Mojsija i Ilije, Å”to znaĆØe Petrove sjenice i zaÅ”to Luka piÅ”e da Petar nije znao Å”to govori?


Preobraženje je nadnaravna pojava, koja je predokus buduƦe slave, koju Isus nagovjeÅ”Ć¦uje onima koji uzvjeruju.
Zanimljivo, da se uz njega pojavljuju Mojsije i Ilija. Mojsije se pojavljuje kao utemeljitelj starozavjetnog (židovskog) zakona, dok je Ilija, premda nije niÅ”ta napisao, najveƦi prorok u Izraelu.
Poruka, koja se iz toga isĆØitava, glasi: Isus je obeƦani mesija, kojeg navjeÅ”Ć¦uje i zakon i proroci. Isus je "ispunjenje pisma" (Å”to Ʀemo osobito susresti kod Mateja, koji piÅ”e upravo židovima).
Isus je onaj, koga židovi kao mesiju ĆØekaju.
Petrove sjenice su povezane s onim, Å”to je on rekao: "Dobro nam je ovdje biti." U raju je lijepo, a buduƦi, da apostoli tamo nisu sagradili sebi nikakve domove, za poĆØetak bi to trebale biti sjenice. Apostoli ih grade za one, na ĆØije temelje grade svoju sigurnost. Petar kaže: tebi jednu, Mojsiju jednu, Iliji jednu.
Petar to govori uzbuĆ°en i zaprepaÅ”ten svime onime, ĆØemu je u tom trenutku postao svjedokom. On ne razumije, da je to samo prikaz, samo najava buduƦnosti. On u tom trenutku nije svjestan svoje stvarnosti, da je on joÅ” uvijek ĆØovjek, koji nije doživio preobraženje vlastite smrtne stvarnosti u besmrtnost.
Luka govori: Nije znao, Ŕto govori. Petar sve to nije shvatio, on je to rekao onako "na brzinu".
Njegov zadatak meĆ°utim ne zavrÅ”ava na taboru. Oni se poslije vraƦaju, idu u Jeruzalem, postaju svjedoci i Muke i smrti i Uskrsa i UzaÅ”aÅ”Ć¦a. Petar Ʀe nekoliko desetljeƦa propovjedati tu Radosnu vijest prije nego dospije u ono, Å”to sada kratko gleda.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: ned 04 ožu 2007, 19:06
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
U apostolskom vjerovanju molimo "muĆØen pod Poncijem Pilatom, raspet, umro i pokopan; saÅ”ao nad pakao..."
Å to znaĆØi ovo "saÅ”ao nad pakao"?


U Apostolskom vjerovanju molimo, da je Isus saŔao nad pakao.
Ako pomno pogledamo biblijske tekstove o Muci (pogotovo sinoptike), naiƦi Ʀemo i na to, da Isus viseƦi na križu moli odlomak iz 22. psalma. EvanĆ°elist Marko ga citira na Isusovom jeziku: "Eloi, eloi, lama sabahtani?" i u prijevodu: "Bože moj, Bože moj, zaÅ”to si me ostavio?"
Isus i u svoj svojoj samoƦi i agoniji, koja ide toliko daleko, da i Bogu predbacuje, da ga je ostavio, ipak vjeruje u tu Božju prisutnost i obraƦa se upravo tom Bogu, koga optužuje, da ga je ostavio.
Ta reĆØenica ima veliko znaĆØenje ali povezana je i s naÅ”im pitanjem.
Time, Å”to se Isus solidarizira s onima koji su i od Boga ostavljeni (ljudi nas napuste puuno prije) i postaje jedan od njih, on silazi i do onih najbjednijih. Silazi do onih najodbaĆØenijih, koje su ljudi davno otpisali, "Å”utnuli iz druÅ”tva" i sl. Nitko, tko želi spasenje, nije iskljuĆØen iz spasiteljskog djela Isusa Krista (njegova Muka, smrt i uskrsnuƦe). Iz tog djela ostaju izopƦeni samo oni, koji to svjesno hoƦe, jer Isus nikoga ne prisiljava.
BuduƦi, da su i oni najugroženiji, koji to nisu svojom voljom, blizu pakla, blizu toga, da se odvoje od Boga, ta blizina se izražava izrazom "nad pakao" (tu je pakao, ali oni nisu joÅ” toliko duboko u njemu, da ih se ne može izvuƦi).
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: ned 04 ožu 2007, 19:26
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Najprije da malo dodam Å”to se tiĆØe reĆØenice "siÅ”ao nad pakao". Koliko su mene nauĆØili reĆØenica potvrĆ°uje Isusov ulazak i otkupljenje svih, baÅ” svih osim onih koji su izabrali pakao. Ujedna ta reĆØenica je joÅ” jedna potvrda o pravoj, stvarnoj smrti kroz koju je Isus proÅ”ao, tj. uistinu je bio mrtav.

pingi napisa:
Ove godine Ʀu biti krizmena kuma,
pa me zanima koju ulogu tu ima kum krizmanika?

Å to se tiĆØe kume na krizmi:
Trebala bi to uvijek biti osoba koja dobro poznaje krizmanika, bliska mu je i naravno aktivan vjernik. Ta osoba je svjedok da je krizmanik uistinu ozbiljno izabrao, ali i krizmaniku treba biti i svjedok i potpora u daljnjem hodu vjere. Crkva preporuĆØa da to bude krsni kum (kuma) Å”to se vrlo ĆØesto ne zna.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: uto 06 ožu 2007, 17:27
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Leli napisa:
Na jednom od kat. kalendara imam, uz uobiĆØajne nazive Prva korizmena nedjelja, Druga... i nazive: ƈista, PaĆØista, Bezimena, Sredoposna, Gluha. Otkud ti nazivi i zaÅ”to baÅ” ti?


To su puĆØki nazivi koji su logiĆØni ƈista - dolazi iza ƈiste srijede,
PaĆØista - joÅ” ĆØistija, Bezimena jer joj se nije davalo ime iz poÅ”tovanja prema korizmi - Sredoposna jer slijedi iza ĆØetvrtka koji je pola korizme (kod nas se nekada varalo kao sada na prvi aprila) sredina posta zato Sredoposna iako je ona imala i svoj latinski naziv i neÅ”to drugaĆØije raspoloženje zvala se nedjelja Laetare, prema rijeĆØima ulazne pjesme,(smjele su pod misom svirati orgulje koje se u korizmi ne bi smjele svirati - ali tko danas sluÅ”a liturgijske propise - sveƦenik može imati umjesto ljubiĆØaste roza misnicu) kod protestanata se i danas tako zove. Gluha ili Nedjelja muke, jer su se prekrivali oltari, slike i križevi. kod ulazne pjesme se nije pjevalo Slava ocu (pa je melodija bila nekako "gluha" bez zavrÅ”etka) evanĆ°elje se pjevalo u tonu muke ... i zavrÅ”avalop: a Isus se sakri i iziĆ°e iz hrama... Nadam se da sam ti makar malo razjasnio.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
Prethodni postovi:    
Prethodna tema Prethodna tema
Započni novu temuOdgovori na temu

Izaberi forum:   

Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš urešivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.

Powered by phpBB © 2001, 2006 phpBB Group