HBK forum
Pravilnik FAQ FAQ Pretražnik Pretražnik Članstvo Članstvo Profil Profil Privatne poruke Privatne poruke Registracija Registracija Login Login
Sada je: čet 17 lis 2019, 10:52. Pogledaj neodgovorene postove
ODGOVORI na vaŔa pitanja
Započni novu temuOdgovori na temu
Prethodna tema Sljedeęa tema
Autor Poruka
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: pet 16 ožu 2007, 6:47
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

elninjo7 napisa:
Polaganje ruku? (Å to?Tko? itd...)



Polaganje ruku je vrlo stari obredni simbol. Poznat je u mnogim religijama na ovaj ili onaj naĆØin. Isus je polagao ruke nad bolesnike "i oni bi ozdravljali" To je naredio i uĆØenicima. Crkva je obilato koristila ovaj simbol da bi oznaĆØila Božji blagoslov, Božju zaÅ”titi.
Razlikujemo ovdje dva polaganje ruku: Liturgijsko i izvan liturgiojsko: Liturgijsko polaganje ruku spada na biskupe:reĆ°enje sveƦenika, Ć°akona, dijeljenje krizme, posveta ulja... sveƦenike nad darovima u sv. misi, nad vjernicima kod blagoslova na kraju mise, nad djetetom kod krÅ”tenja. nad bolesnikom kod bolesniĆØkog pomazanja, nad zaruĆØnicima (na žalost ovu gestu mnogi sveƦenici ili izopstavljaju ili tako aljkavo naprave da se uopƦe ne vidi da je polaganje ruku...) u liturgijskom smislu znak polaganja ruku oznaĆØava zaziv Duha Svetoga da on djeluje u tom ĆØasu.
Izvan liturgijsko: blagoslov roditelja vlastite djece (meni su roditelji položili ruke na glavu (joÅ” osjeƦam na glavi njihove ruke) kad sam iz roditeljske kuƦe krenuo reƦi mladu misu. I u mnogim drugim oblicima vjernici koriste ovu gestu da bi oznaĆØili molitvu Bogu da blagoslovi ili povjerili Bogu odreĆ°enu stvar ili osobu.

U novije vrijeme razne vjerske grupacije (neokatekumen, karizmatici) toliko upotrebljavaju polaganje ruku da im se ĆØak
pridaje neko magijsko znaĆØenje, Å”to svakako nije dobro. Svaka gesta i simbol treba biti izraz molitve i vjere kako pojedinca tako i zajednice.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: pet 16 ožu 2007, 14:58
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

elninjo7 napisa:
Nas ljude napastuje Evil or Very Mad i navodi nas na grijeh.
Ali tko je Evil or Very Mad njega naveo na zlo?
Apsolutno je dobro Bog i on postoji oduvijek odnosno izvan vremena.
Ali kako je nastalo zlo? ƈitao sam da su se sv.Augustin i sv.Toma Akvinski bavili time ali nisam siguran kako su oni to definirali.

Zlo je manjak dobra, kao takvo nije neÅ”to nego praznina, manjak. A nastaje slobodnim odabirom inteligentnih duhovnih biƦa -anĆ°ela, koji svojevoljno otkazuju posluÅ”nost Bogu i žele biti sami sebi dovoljni. Postaju Å”iritelji tame - manjka svjetlosti i tamu proÅ”iruju na ĆØovjeka njegovim slobodnim odabirom.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: sri 21 ožu 2007, 16:18
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

elninjo7 napisa:
Zanima me tumaĆØenje proslova knjige o Jobu. Ako može detaljnije molim


Knjiga o Jobu se sastoji od dva djela. Prvi je proslov i zaglavak, dok je ostatak, koji je velika veƦina knjige dodan poslije.
Ne znam sad, Å”to podrazumjevaÅ” pod detaljno tumaĆØenje.
Dali je Job povjesna liĆØnost, to nije rijeÅ”eno; ĆØinjenica, da je iz daleke zemlje "Uz" upuƦuje na to, da se možda radi i o pouĆØnoj priĆØi, koju židovi preuzimaju.
Bilo kako bilo, Job u poĆØetku živi sretno, ima sve Å”to mu je potrebno i nema problema.
No onda se pojavljuje druga pozornica. Bog i njegovi sinovi raspravljaju o svijetu.
I to je ukazatelj, da priĆØa o Jobu ne nastaje u Izraelu, jer Izraelci vjeruju u jednog Boga.
Zanimljiv je zadnji sin "Å atan". Å atan na hebrejskom znaĆØi "protivnik" i od toga dolazi naÅ” naziv "Sotona", kojeg koristimo za Zloga upravo jer se on protivi Bogu. Taj Å atan ima problem. Tvrdi, da je Job pravedan i dobar samo zato, Å”to je sretan, Å”to sve ima. Lako nam je, vjerovati u Boga, kada sve ide glatko. Kada poĆØne iƦi nizbrdo, onda odjednom nastaju i sumnje i naÅ”a vjera se ljulja..
Å atan želi pokazati, da ni Job, za kojega Bog tvrdi, da je drugaĆØiji od drugih, nije niÅ”ta bolji. Zato izaziva Boga: "Ako mu oduzmeÅ” sve Å”to ima, onda ƦeÅ” vidjeti, da Ʀe ti sve po spisku psovati i da Ʀe te odbaciti."
Bog dopuÅ”ta Å atanu, da Jobu oduzme sve. Dolaze lopovi koji kradu njegovu stoku, obitelj pogiba, jer se kuƦa ruÅ”i, dok je obitelj zajedno na ruĆØku. Iz svakog zla se izvlaĆØi po jedan sluga, koji donosi vijest o tome do Joba. Sve ide munjevito, jer dok jedan joÅ” govori, drugi veƦ zadihan ĆØeka, da i on navjesti neko zlo.
Job ne reagira, kako Å atan prorokuje; Job izriĆØe onu poznatu reĆØenicu: "Bog je dao, Bog je oduzeo, blagoslovljen budi Bog!"
Šatanu to smeta, poŔto-poto želi dokazati, da je Job kao i ostali.
"Dopusti mi, da mu oduzmem zdravlje, pa ƦeÅ” vidjeti". Druga Å atanova poruka je jasna, kao i prva.
Bog dopuÅ”ta i to uz ograniĆØenje: "Ali života njegovog da nisi dirao!" Job oboljeva i njegova žena, koja vjeruje u njegovu pravednost, sada mjenja stranu: "Prokuni Boga, da umreÅ” i da se viÅ”e ne muĆØiÅ”." Job meĆ°utim znade, da Bog ima plan i zato radije ĆØini pokoru (sjedi u pepelu obuĆØen u kostrijet) nego da prokune Boga.
Tu zavrÅ”ava proslov i pojavljuju se tri prijatelja, koja Joba tobože tjeÅ”e, ali ga ustvari žele ponukati na priznanje nepoĆØinjenog grijeha.
Bog Ʀe tek na kraju knjige ponovno doƦi na scenu (zanimljivo, da Å atana tada viÅ”e nema). Prihvatit Ʀe Jobov sud, koji o Bogu uvijek govori pravedno, dok trojica prijatelja sude krivo. Tu je Jobova pobjeda: on ostaje vjeran Bogu i u nevolji i zato mu Bog sve vraƦa viÅ”estruko. Job opet dobiva obitelj, ima dvostruko viÅ”e stoke nego na poĆØetku i njegova sreƦa je beskrajna, jer se uzdao u Boga.
Poruka je jasna: isplati se i u kuŔnjama ostati vjeran Bogu, jer Bog sve može vratiti, Ŕto drugi oduzima. Bog je gospodar, ali dopuŔta slobodu i slobodno djelovanje. I mi smo pozvani poput Joba ostati na Božjoj strani.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: ned 25 ožu 2007, 13:01
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Jole napisa:
zaŔto se ova danaŔnja nedjelja zove Gluha nedjelja? I zasto se raspela u crkvi prekrivaju?


DanaÅ”njom petom korizmenom nedjeljom ulazimo u "razdoblje Muke Gospodnje", prije od danas orgulje nisu svirale u Crkvi a evanĆ°elje je pjevano u napjevu Muke.
BuduƦi, da je pjevanje bez orgulja zvuĆØalo tiho i priguÅ”eno (gluho), ova nedjelja je po tome dobila naziv.
Prekrivanje raspela povezano je s ulaskom u ovo vrijeme. Sada je vrijeme, kada se ta patnja sprema, kad se polako poĆØinju pripremati stvari, ali joÅ” nije doÅ”ao ĆØas niti njezinog dogaĆ°anja niti njezinih plodova. A kako se raspela nije moglo maknuti iz Crkve, prekrivanjem se željelo istaknuti, da se ta žrtva upravo u ovim danima obnavlja i da na poseban naĆØin gledamo na Krista patnika.
Misna evanĆ°elja ovih dana govore o odluci poglavica Židova da ubiju Isusa, o pravljenju plana za to ubojstvo, o Judinoj izdaji i o zavrÅ”nim raspravama Isusa i Židova. Zanimljiva je reĆØenica, koju Ʀemo kod tih rasprava redovito naƦi kao objaÅ”njenje, zaÅ”to Isus veƦ tada nije uhapÅ”en, kamenovan, ubijen...: "joÅ” nije doÅ”ao njegov ĆØas". Stvar treba sazreti.
Na Cvjetnicu Crkva se spominje mesijanskog ulaza u Jeruzalem i u misi se pjeva Muka po jednom od sinoptika (C, tj. ove godine: Luka, A: Matej, B: Marko), ĆØime Crkva istiĆØe važnost Muke. Muka je bitna, te joj se zato posveƦuje jedna nedjelja, a to je ona pred Uskrs.
Prva polovica Velikog tjedna (ponedjeljak, utorak i srijeda) nose istu tematiku kao i malo prije, sada se uzimaju odlomci, koji su joŔ bliži samoj Muci.
Veliki ĆØetvrtak je poĆØetak slavlja Muke (tada ĆØitamo Isusove govore u dvorani posljednje veĆØere, obnavljamo na osobit naĆØin posljednju veĆØeru, imaÅ” i obred pranja nogu). Slavlje na Veliki ĆØetvrtak zavrÅ”ava simboliĆØnim prenoÅ”enjem Tijela Kristova (tj. euharistijskog kruha) na neki pokrajnji oltar i "getsemanskom urom" a potom se vjernici bez blagoslova razilaze svojim kuƦama.
Veliki petak nastavlja upravo u Getsemaniju. Muka po Ivanu poĆØinje upravo dolaskom Isusovim u taj vrt (PoĆØetak glasi: "U ono vrijeme: zaputi se Isus sa uĆØenicima svojim na drugu stranu potoka Cedrona. Ondje bijaÅ”e vrt, u koji uĆ°e Isus i uĆØenici njegovi...") i time nastavlja, opet u tiÅ”ini, gdje se stalo na Veliki ĆØetvrtak.
Veliki petak u svom obredu nosi upravo Muku i sveƦenik nato unosi sveĆØano u Crkvu križ, pjevajuƦi: "Evo drvo križa na kome je spas svijeta visio." i simboliĆØno otkriva križ. Nakon slavlja Velikog petka križevi se otkrivaju, jer je Isus raspet i mrtav.
Slavlje Velike subote poĆØinje upravo u toj tami groba, koju oznaĆØava mraĆØna crkva. SveƦenik najprije blagoslivlje oganj (svjetlo i toplinu) a onda pali znak Krista Uskrsloga (svijeƦu) na tom ognju i sveĆØano unosi svijeƦu do oltara. Svjetlo Kristovo se Å”iri.
ƈitanja, koja slijede, priĆØaju cijelu povjest spasenja, koja vrhunac dostiže upravo u uskrsnoj noƦi, zbog ĆØega na kraju ĆØitanja stoji najprije slava Bogu a onda i promjena raspoloženja, koje napuÅ”ta korizmenu ozbiljnost i kreƦe u vazmenu radost.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: pon 26 ožu 2007, 19:05
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

shimme77 napisa:
molio bih da mi odgovore oni koji znaju kakvi su uvjeti kod vjenĆØanja katolkinje i pravoslavca
priznaje li katoliĆØka crkva brak sklopljen u pravoslavnoj crkvi
napominjem da oboje mladenaca ostaju vjernici svoje crkve


Pitanje ili bolje reĆØeno kompleks pitanja, kojeg postavljaÅ” nije jednostavno i ima mnoÅ”tvo toga, na Å”to valja pripaziti. PokuÅ”at Ʀu sažeti stvari (a nadam se, da Ʀe me kolege teolozi nadopuniti, ako neÅ”to ispustim)

Primanje sakramenta ženidbe ne obvezuje na prelazak na katoliĆØku vjeru.

KatoliĆØka Crkva priznaje brak sklopljen u pravoslavnoj Crkvi, jer se pravoslavni i katoliĆØki nauk o ženidbi podudaraju u tome, da je ženidba sakramenat.

MeĆ°utim, kada je u pitanju brak izmeĆ°u osoba razliĆØitih krÅ”Ć¦anskih Crkava (kao Å”to je sluĆØaj, kad se uzimaju katolkinja i pravoslavac), onda stvar postaje malo drugaĆØija.
KatoliĆØki partner (govorim neutralno, jer nije bitno, koji od mladenaca je katolik) je kanonski vezan uz katoliĆØku formu sklapanja sakramenta; u katoliĆØkoj Crkvi za takve sluĆØajeve postoji "obrazac obreda vjenĆØanja izmeĆ°u krÅ”Ć¦ana razliĆØitih Crkava", koji valja primjeniti pri podjeli odnosno asistenciji kod sakramenta ženidbe.
Nadalje nekatoliĆØki partner mora za valjanost braka pred katoliĆØkom Crkvom potpisati izjavu, da se neƦe niti protiviti niti sprijeĆØavati odgoj djece prema katoliĆØkom nauku i da neƦe svom partneru braniti niti ga prijeĆØiti u njegovom življenju vjere u katoliĆØkoj Crkvi.
Za sklapanje mjeŔovitog braka obavezno je potrebna dozvola mjesnog ordinarija (dijecezankog biskupa).
I za mjeŔoviti brak vrijede nadalje uvjeti, koji vrijede za dvoje katolika:
1. FiziĆØko zdravlje (ne smijem skrivati ako znam da sam bolestan, npr. Å”eƦeraÅ”,... )
2. Sposobnost uviĆ°anja posebnosti braĆØne veze (ozbiljno shvaƦanje braka i posebnosti braka)
3. Sklapanje braka bez bilo kakvih pritisaka
4. FiziĆØka sposobnost za postajanje roditeljem i spremnost, prihvatiti djecu kao dar Božji i odgajati ih "po zakonu Krista i njegove (katoliĆØke) Crkve"
5. Za muŔke: da nije primio ni jedan stupanj Svetog Reda odnosno za sve, da nije zavjetovan/zavjetovana u nekom crkvenom redu, koji ima obvezu celibata
Crkveni pravilnik detaljno navodi razliĆØite oblike pojedinih zapreka.
Neke od tih zapreka župnik može, ako procjeni, da one ne smetaju valjani braĆØni život, i ako drugi partner zna za njih i prihvaƦa ih, dispenzirati (proglasiti, da ta zapreka ne veže), Å”to se upisuje u braĆØni protokol i uz Å”to valja priložiti i odgovarajuƦe izjave i dokumente).
Pomenute zapreke se provjerava i kod nekatoliĆØkog partnera, jer je, ako se one ne dispenziraju valjano (primjerice od Svetog Reda i vjeĆØnih redovniĆØkih zavjeta dispenzira valjano samo Sveta stolica!).

Savjetujem u svakom sluĆØaju, da se mladenci prije svega zajedno propitaju kod župnika o svemu i toĆØnim procedurama (jer nema "uobiĆØajenog rjeÅ”enja"), koji Ʀe ih onda uputiti dalje i savjetovati im, Å”to oni konkretno trebaju kako napraviti, kako bi se mogli vjenĆØati.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: pet 06 tra 2007, 18:07
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

shimme77 napisa:
molio bih da mi odgovore oni koji znaju kakvi su uvjeti kod vjenĆØanja katolkinje i pravoslavca
priznaje li katoliĆØka crkva brak sklopljen u pravoslavnoj crkvi
napominjem da oboje mladenaca ostaju vjernici svoje crkve


Odgovor za ovo konkretno pitanje je sljedeƦi.

Brak sklopljen u pravoslavnoj crkvi vrijedi i u katoliĆØkoj samo onda kada je katoliĆØki partner dobio od svog biskupa oprost od kanonskog oblika sklapanja ženidbe. To je jedan poseban dokument kojeg katoliĆØki partner mora zatražiti od svog župnika u župi svog prebivaliÅ”ta.

Dakle, ženidba vrijedi ako je katoliĆØka strana dobila od katoliĆØke crkve sve potrebne dokumente. Tada oboje mladenaca nastavljaju živjeti po nauku i praksi svoje vjere.

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: uto 10 tra 2007, 19:58
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Leli napisa:
kako se raĆØuna pravoslavni Uskrs, kad svako tol'ko (svake ĆØetiri godine?) pada na isti dan kad i katoliĆØki?

IzraĆØun datuma Uskrsa uvijek ovisi o odnosu mjeseca i ravnodnevnice, ali i kalendara. Isto je kod pravoslavnih samo Å”to se njihov kalendar razlikuje.
Detaljnije ne znam, a i neznam svako koliko ispadne da nam se datumi poklope.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: sri 11 tra 2007, 19:37
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

shejn napisa:
Molim Vas da mi razjasnite gdje je razlika u Zaharijinom odgovoru anĆ°elu i Marijinom odgovoru. Zaharija je kažnjen, a Marija dobiva objaÅ”njenje i blaženstvo.

Lk 1, 18.20
Nato Zaharija reĆØe anĆ°elu: "Po ĆØemu Ʀu ja to razaznati. Ta star sam i žena mi poodmakle dobi." AnĆ°eo mu odgovori: "Ja sam Gabriel koji stojim pred Bogom. Poslan sam da govorim s tobom i da ti donesem ovu radosnu poruku. I evo, buduƦi da nisi povjerovao mojim rijeĆØima, koje Ʀe se ispuniti u svoje vrijeme, zanijemjet ƦeÅ” i neƦeÅ” moƦi govoriti do dana dok se to ne zbude."

Lk 1, 34-38
Nato Ʀe Marija anĆ°elu: "Kako Ʀe to biti kad ja muža ne poznajem?" AnĆ°eo joj odgovori: "Duh Sveti siƦi Ʀe na te i sila Ʀe te SveviÅ”njega osjeniti. Zato Ʀe to ĆØedo i biti sveto, Sin Božji. A evo tvoje roĆ°akinje Elizabete: i ona u starosti svojoj zaĆØe sina. I njoj, nerotkinjom prozvanoj, ovo je veƦ Å”esti mjesec. Ta Bogu niÅ”ta nije nemoguƦe!"
Nato Marija reĆØe: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj rijeĆØi!" I anĆ°eo otiĆ°e od nje.


Odgovor na ovo pitanje je u biti skriven u samim odgovorima.
Zaharija traži dodatne znakove i pojave, po kojima bi on onda vidio, da se anĆ°elova najava ostvaruje ("po ĆØemu Ʀu ja to razaznati"). Time dovodi u pitanje istinitost i anĆ°elovih rijeĆØi a time i njemu upuƦene Božje poruke. Zbog toga ga Bog kažnjava.
Marija vjeruje u moguƦnost ostvarenja, i njoj jedino nije jasan naĆØin, na koji se to ĆØudo treba zbiti ("kako Ʀe to biti"). Zato Ʀe njoj anĆ°eo i potvrditi ono Å”to ona vjeruje: "Bogu je sve moguƦe".
Mariji ne trebaju nikakve oznake, po kojima Ʀe prepoznati ostvarenje najava anưela.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: pet 13 tra 2007, 10:36
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Leli napisa:
Leli napisa:
kako se raĆØuna pravoslavni Uskrs, kad svako tol'ko (svake ĆØetiri godine?) pada na isti dan kad i katoliĆØki?

Mara napisa:
IzraĆØun datuma Uskrsa uvijek ovisi o odnosu mjeseca i ravnodnevnice, ali i kalendara. Isto je kod pravoslavnih samo Å”to se njihov kalendar razlikuje.
Detaljnije ne znam, a i neznam svako koliko ispadne da nam se datumi poklope.

mislila sam, ako netko zna detaljnije... tol'ko i ja znam, ali nije ni (pre)bitno... malo me zaĆØudilo kad sam ĆØula da je ove godine isti dan, pa me zanimalo kako to...






Sto se Uskrsa tice: Uskrs se kod katolika racuna po tome, kada je, mislim, mladi mjesec (ne znam, jel mladi ili puni, sorry) poslije pocetka proljeca. Prve nedjelje nakon toga slavimo Uskrs.
I pravoslavci se drze tog racunanja (ono je odredeno prije podjele zapada i istoka), samo sto se oni ravnaju po julijanskom kalendaru, koji kasni u odnosu na nas.
Pocetak proljeca pada na 21.3. i kod jednih i kod drugih, samo sto smo mi dva tjedna ispred. Ako je u ta dva tjedna mladi mjesec, mi cemo Uskrs slaviti dosta ranije nego oni, jer oni cekaju sljedeci mladi mjesec, kako bi slavili Uskrs. Ako je poslije, onda imamo samo razliku od 14 dana.
A ako se pogodi, da je nedugo prije 21.3. bio mladi mjesec, te i mi cekamo da i "njihovo" proljece pocne, onda nam se moze dogoditi, kao ove godine, da ispadne isti dan.


MatejD napisa:
Zanima me kakva je bila misa prije II. vatikanskog koncila. Sto je napravio le febre, to jest zaŔto nije u svojoj biskupiji dopustio "novu" misu?
cuo sam da je u to vrijeme bila jaka desakralizacija i mise i sakralnih objekata...


Sto se tice Le Fevrbra...
Prije drugog vatikanskog sabora misa je bila po tridentskom obredu, svecenik je bio okrenut ledima prema narodu i molio je latinski, dok bi narod pobozno prisustvovao (sudjelovanje nije bilo nuzno niti je bilo valjano, da npr. zbor pjeva npr. slavu. Ako bi se to ipak radilo, onda bi svecenik, dok bi zbor pjevao, tiho saputao slavu, kako bi ona bila valjana). Obicno se narodu zato zadavalo, da npr. izmoli tri krunice ili ne znam sto Ocenasa za vrijeme mise (otud bakice i danas vrte krunicu za vrijeme mise...).
Liturgijska reforma nije samo prilagodila obred, nego i teologiju mise. Danas je "aktivno sudjelovanje", ili teoloski receno "actuosa participatio" duznost svakog vjernika kod mise, tada toga nije bilo.
Le Fevbre se pobojao, da bi moderna misa mogla ugroziti svetost mise, te je stoga zadrzao stari obred (koji je ostao dopusten i od vatikanskog sabora!).
Le Fevbre je zato izopcen iz Crkve, jer je nedopusteno (tj. bez papinog imenovanja) redio biskupe, koji su onda redili i svecenike. S vremenom tako nastaje nova "Crkva", koja, kako bi se odrzala, oformljuje i svoju teologiju, sto dovodi do konacnog raskola.
Pristase Le Fevbra danas su podjeljene na dvije skupine:
Bratstvo Pija X ustraje u toj vlastitoj teologiji i danas biskupi i svecenici te grane NISU DIO KATOLICKE CRKVE.
Petrovo bratstvo se razvija tako, da neki od svecenika i biskupa, koji su pristase Le Fevbre-a ipak prihvacaju nauk katolicke Crkve, te traze, da budu primljeni. Buduci, da priznaju nauk Crkve i imaju teolosko obrazovanje, njima se, uz neke uvjete dopustio povratak u Crkvu i oni su danas dio katolicke Crkve (KATOLICKI LEFEVBRIJANCI).
Strah od modernizma ima svoje opravdanje, kada vidimo, sto se danas sve pokusava prodati pod katolicku Crkvu. No ako sljedimo nauk Crkve, ne treba se bojati, da ce se time, sto ce se obredi i nauk prilagoditi vremenu, izgubiti bit svega.
Uostalom prilagodavanje nauka vremenu ne znaci, dopustiti ono, sto je danas "moderno" (homoseksualni "brakovi"...), nego ustvari znaci, da tumacenje tog nauka ucinim shvatljivim za vjernike danasnjeg vremena i da tradiciju obogatim onim novinama, koje ce doprinjeti duhovnom rastu i obogacenju vjernika.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: sri 18 tra 2007, 18:48
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ja napisa:
Može li mi netko reƦi kako treba shvatiti broj godina pojedinih biblijskih osoba? Na primjer, u "povijesti Adamova roda" piÅ”e da je Adam živio 930 godina, Å et 912 godina, EnoÅ” 905 godina, Kenan 910 godina, Mahalalel 895 godina, Jered 962 godine, itd.


Ove se stvari ne bi trebale shvaƦati doslovno. Semiti imaju svoj naĆØin izražavanja, on je redovito slikovit i pun pretjerivanja (za nas zapadnjake)

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: sri 18 tra 2007, 18:50
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

.bubamara. napisa:
zanima me zaÅ”to se petkom obiĆØava prakticirati nemrs?


Žrtvovan je Krist, vazmeni jaganjac

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: čet 19 tra 2007, 17:36
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ja napisa:
Može li mi netko reƦi kako treba shvatiti broj godina pojedinih biblijskih osoba? Na primjer, u "povijesti Adamova roda" piÅ”e da je Adam živio 930 godina, Å et 912 godina, EnoÅ” 905 godina, Kenan 910 godina, Mahalalel 895 godina, Jered 962 godine, itd.


Mara veƦ reĆØe, da ove brojke ne valja shvaƦati doslovno.
U Starom zavjetu se važnost nekog lika procjenjivala i po broju godina, koji mu je priprisivan. Ako je netko živio preko 900 godina to ustvari znaĆØi, da se radi o vrlo mudroj i znaĆØajnoj osobi, koja je znaĆØajna za povjest izraelskog naroda i povjest spasenja.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: pon 23 tra 2007, 12:04
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

elninjo7 napisa:
jel mi može neko reƦi Å”to je toĆØno maloduÅ”nost.To je neÅ”to sliĆØno oĆØaju,beznaĆ°u, samosažaljevanju(ako može toĆØnu definiciju, neke primjere..,)

MaloduÅ”je je pomanjkanje samopouzdanja, vjere u sebe - ili vjere u Božju pomoƦ (kod vjernika).

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: pon 23 tra 2007, 12:09
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

angelous napisa:
ZaÅ”to su kroz vazmeno vrijeme (do duhova) oba ĆØitanja na misi iz Novog Zavjeta?

Crkva želi probuditi u vjernicima osjeƦaj prave važnosti dolaska Duha Svetoga i njegovog utjecaja na svakog vjernika pojedinaĆØno i na opƦu Crkvu. Taj se osjeƦaj lako gubi, pa se zato kroz vazmeno vrijeme ĆØitaj ĆØitanja iz NZ koja opisuju život prve Crkve. Na taj se naĆØin s jedne strane jaĆØa vjera u Uskrsloga i s druge strane uviĆ°a važnost i potreba Duha Svetoga.

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: uto 24 tra 2007, 16:15
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

klara napisa:
koji su konkretni primjeri
preuzetnog ufanja u Božje milosrĆ°e?

Uh, Klara, malo teže pitanje, ali probat Ʀu, a ostali neka dopune.
Svako zanemarivanje vlastitog rasta u vjeri s teorijom da je Bog dobar pa Ʀe on to sve progutat (i ako radimo svinjarije) je preuzetnost. Jasno je da svatko ima svoju mjeru i tempo, nama se može ĆØinit i presporim, ali ako taj odbacuje Božju ljubav po sistemu da Ʀe o tome kad ostari, da joÅ” ima vremena, a svjestan je da zlo ĆØini i da treba bit drugaĆØije, zna za Božju ljubav, ali svjesno ne mari raĆØunajuƦi da prema Bogu ne treba biti ozbiljan...

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sub 28 tra 2007, 13:53
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ja napisa:
ne znam je li vec neko potegao ovo pitanje, a mi smo na frami bas o tome malo raspravljali

sto mislite o kohabitaciji? dakle zajednickom stanovanju nekog para prije braka sto je sve cesca pojava. najcesce kazu: da se bolje upoznamo.
a koja je svrha vjencanja nakon recimo 3 godine vec zajednickog zivota?

Prema nauĆØavanju Crkve to je nedopuÅ”teno - gdjeÅ”no - anticipacija braka prije vjenĆØanja ne postoji u Crkvi.
Prema Crkvenim zakonima za to su doba zaruka, kad se zaruĆØnici intenzivnije spremaju na brak, zajedniĆØkim razgovorima, planiranjima, rjeÅ”avanjima postavljenih stvarnih problema ali ne i zajedniĆØkog života. Znam jedan par (ja sam ih vjenĆØao žive u NjemaĆØkoj ali su se htjeli vjenĆØati ovdje ) živjeli su 6 godina skupa a onda su se vjenĆØali i nakon nepune godine dana raziÅ”li.. Dakle ni taj život zajedno nije nikakav garant da Ʀe biti nakon vjenĆØanja sakramenat življen po zakonu.
OĆØito da treba sasvim drugaĆØija priprava za brak u ovom seksualiziranom svijetu - gdje niÅ”ta nema svoju trajnost pa ni brak.


Zadnja promjena: sneni; sub 28 tra 2007, 13:56; ukupno mijenjano 1 put.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sub 28 tra 2007, 13:56
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

klara napisa:
koji su konkretni primjeri
preuzetnog ufanja u Božje milosrĆ°e?


Evo ti jedan konkretni primjer u slici: zamisli da Ć°ak, student na poĆØetku Å”kolske godine rekne: gospodine profesore, vi meni rjeÅ”avajte zadaƦe, napiÅ”ite domaƦe radove i seminare, a ja Ʀu na kraju doƦi po svoj odliĆØan! Tako neÅ”to prenesi na duhovni život i odnos prema Bogu

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sub 05 svi 2007, 6:03
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ja napisa:
Kakav je postupak kod kanonizacije/beatifikacije?


Nakon smrti osobe za koju se smatra da je sveta
poĆØne dijecezanski postupak , tu se detaljno ispituju, život, rad, (nauĆØavanje) posebno se istražuju loÅ”e strane i ako se ne naĆ°e nikakva zamjerka onda se pristupa prepoznavanju zemnih ostataka.
Sve se to Å”alje u Rim i tamo onda poĆØima istraživanje života (kardinal diabolus) ima posebnu zadaƦu da dokaže kako taj kandidat ili kandidatica nije sveta. Jasno ovdje se gleda uz život, djelo, nauĆØavanje i kakvo je Å”tovanje naroda dotiĆØne osobe, posjeƦenost groba, molitve, zahvale i ako se dogodi joÅ” makar jedno ĆØudo onda se proglaÅ”ava blaženim
nakon toga ako se dogaĆ°aju hodoĆØaÅ”Ć¦a, brojna usliÅ”anja a posebno ako se dogaĆ°aju ĆØudesa (makar samo jedno osim onog za beatifikaciju)
proglaŔava se svetim.

jasno da se procedura mijenja ako je netko umro muĆØeniĆØkom smrƦu (bl. Alojzije na pr)

Pa recimo procedura za proglaŔenje svetom Majke Terezije i sl.

Proces je dugotrajan i skup (sakupljanje materijala, prevoĆ°enje, sudske rasprave - sve se obavlja u sudskom obliku).

To je ukratko postupak.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: uto 22 svi 2007, 16:11
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
ZaŔto crkve imaju tornjeve, tj. zvona? Nisu oduvijek.

Doista, najstarije crkvice koje znam rjeĆ°e imaju zvona - to je tamo XI. st. No, sigurno je da su zvona postavljana da sakupljaju ljude, da ih obavjeÅ”tavaju. Zato postoje razliĆØita zvona, redovito 3 ili 4 (neke crkve imaju i 8), svako zvono ima svoje ime i ima svoju svrhu i naĆØin zvonjenja. Po tome koja zvona zvone i kako toĆØno se znalo o ĆØemu se radi. Kad je napravljeno prvo zvono ne znam, kao ni koja je prva crkva u svijetu imala zvono.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: ned 27 svi 2007, 22:49
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Kristijan napisa:
Mene zanima tko je dao Luciferu ime Lucifer. ZaÅ”to ga nazivati "SvjetlonoÅ”a" kada donosi tamu? Prikladnije bi mu ime bilo "Noctifer" Confused Koliko se maglovito sjeƦam, Luccy je bio arkanĆ°eo koji se pobunio? To znaĆØi da nije bilo Pakla prije?

Znam da ne možemo shvatiti Božje postupke, al zar mu nije bilo lakÅ”e sankcionizirati par odmetnika nego pustiti zlo da mraĆØi umove ljudima na Zemlji?


PoŔtovanje Kristijane!

Tvoja su pitanja vrlo zanimljiva, premda su odgovori na njih dosta jednostavni. Bog je - bez problema - mogao napraviti savrÅ”en svijet koji bi funkcionirao bez i jedne greÅ”ke - stvarajuƦi robote koji nemaju autonomiju volje. No, Bog je želio stvoriti biƦa sliĆØna Njemu samome - a to su anĆ°eli i ljudi (kako je nama objavljeno) - i uĆØinio nas je slobodnima - kako bismo se u punoj slobodi odluĆØivali za ljubav, radost, dobro - za Njega.
No, kako kod ljudi tako je i kod anĆ°ela ta sloboda prevarena - a primljeni dar vraƦa se kao prokletstvo odmetnutim anĆ°elima i ljudima. Kad ne bi bilo slobodne volje anĆ°ela i ljudi, ne bi bilo ni pakla, ni zla, ni bolesti, ni umiranja,... ali ne bi ni bilo predivnih biƦa poput onih anĆ°ela i ljudi koji su u svojoj sloboi odabrali Božji put... Zato je Bog u svojoj slobodi stvorio slobdne anĆ°ele i ljude.

Kad je Lucifer dobio svoje ime - dobio ga je jer je upravo bio ono Å”to je njegovo ime znaĆØilo. On je nosio svjetlo, razumjevanje, snagu. Pismo nam kaže da je bio jedan od jajmoƦnijih anĆ°ela - koji je mnoge druge anĆ°ele zaveo na svoju stranu. No, on nije stvoren kao zao. On je u svojoj slobodi htio biti velik kao Bog i ustao na svog Stvoritelja. - te se okrenuvÅ”i se od Boga opredjelio za "put bez Boga". "Put bez Boga" jest samo zlo, jest sam pakao. Lucifer je sam na tom "putu", zaveo je mnoge anĆ°ele, a trudi se zavesti i Å”to je moguƦe viÅ”e ljudi.

Njemu, kao i svima drugima koji se okreƦu protiv Boga i izravni ili neizravno služe Sotoni ili Luciferu - bit Ʀe zajedno suĆ°eno na Posljednjem Sudu kad Ʀe biti proglaÅ”ena vjeĆØna pravda.
Kad u naÅ”oj pesrpektivi mislimo kako je bilo bolje odmah u poĆØetku uniÅ”titi onih nekoliko odmetnika na ĆØelu s Luciferom - onda zaboravljamo razliku izmeĆ°u naÅ”ih svjetova - svjetova ljudi i svjetova anĆ°ela... Ta razlika je velika i mi je ne razumijemo. Bog je savrÅ”eno biƦe. Zato se ne trebamo plaÅ”iti da se neÅ”to moglo bolje napraviti nego Å”to je uĆØinjeno.

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: ned 27 svi 2007, 22:57
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Leli napisa:
zaÅ”to neki sveƦenici, po proĆØitanom EvanĆ°elju, kažu: ''Po rijeĆØima Svetog EvanĆ°elja izbrisali se naÅ”i grijesi'', a neki ne? i, ako može, malo detalja o toj reĆØenici... (po moguƦnosti da odgovori najstruĆØniji - bez uvrede drugima)


Dok netko struĆØniji ne odgovori ja Ʀu reƦi tek ovoliko: ta reĆØenica nema mjesta u liturgiji. Nju se ne bi smjelo izgovarati nakon proĆØitanog evanĆ°elja. Ako uzmemo Misal i Lekcionare, vidjet Ʀemo da se to tamo ne predviĆ°a. Dakle, ISPRAVNO ĆØine oni koji to ne ĆØitaju.

Naravno, ni oni koji izriĆØu tu reĆØenicu nakon evanĆ°elja - neƦe zbog toga goriti u paklu, ali se ne drže onog Å”to od njih traže liturgijski propisi.

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: uto 29 svi 2007, 7:15
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Coje napisa:
Leli napisa:
zaÅ”to neki sveƦenici, po proĆØitanom EvanĆ°elju, kažu: ''Po rijeĆØima Svetog EvanĆ°elja izbrisali se naÅ”i grijesi'', a neki ne? i, ako može, malo detalja o toj reĆØenici... (po moguƦnosti da odgovori najstruĆØniji - bez uvrede drugima)


Dok netko struĆØniji ne odgovori ja Ʀu reƦi tek ovoliko: ta reĆØenica nema mjesta u liturgiji. Nju se ne bi smjelo izgovarati nakon proĆØitanog evanĆ°elja. Ako uzmemo Misal i Lekcionare, vidjet Ʀemo da se to tamo ne predviĆ°a. Dakle, ISPRAVNO ĆØine oni koji to ne ĆØitaju.

Naravno, ni oni koji izriĆØu tu reĆØenicu nakon evanĆ°elja - neƦe zbog toga goriti u paklu, ali se ne drže onog Å”to od njih traže liturgijski propisi.


To su rijeĆØi iz starog Tridentinskog obreda: nakon proĆØitanog (otpjevanog) evanĆ°elja sveƦenik je ljubio knjigu uz rijeĆØi: Per evangelica dicta deleantur nostra delicta)

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
magivek




Spol: muško
Postovi: 570
Lokacija: ...
PostanoPostano: pet 01 lip 2007, 19:01
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Kristijan napisa:
Evo joÅ” jedno pitanje... Zanima me toĆØna uloga tamjana u liturgijskim obredima... Znam da je tamjan bio jedan od tri dara koja su mudraci donijeli Isusu... Ali moram priznati, koliko god to heretiĆØno zvuĆØalo (nemojte me zatuƦ !!), da mi svo ono "kaĆ°enje" po stotinu puta (dobro, tri puta po tri pretpostavljam da simbolizira Sveto Trojstvo) djeluje samo mrvicu poganski... Kada vidim sav onaj dim, sjetim se Starog Zavjeta, Baala i kompanije...

Pa me zanima takoĆ°er, je li tamjan prije imao neku drugu svrhu, a otkad su ga mudraci donijeli Isusu, promijenio je ulogu?


Tamjan se uvijek proizvodi od vrijednih tvari i znak je ĆØaÅ”Ć¦enja božanstva. ToĆØno je, da su ga pogani koristili, ali njegovu upotrebu bilježi i Stari zavjet u židovstvu.
BaÅ” u tu svrhu trojica mudraca donose malom Isusu tamjan: u njemu prepoznaju Boga i zato ga ĆØaste kao Boga darujuƦi mu tamjan.
Crkva taj obiĆØaj preuzima.
Zato se kade svi simboli Boga: euharistijski darovi koji se pretvaraju u Tijelo i Krv Kristovu, evanĆ°elistar kao knjiga Božje rijeĆØi i znak prisutnosti Boga u njegovoj rijeĆØi, sveƦenik kao onaj koji u ime Kristovo vrÅ”i pretvorbu i narod, koji je hram Duha Svetoga.
Tamjan kroz svu povjest ima ulogu prinoÅ”enja božanstvima ili u nas krÅ”Ć¦ana Bogu.
Istina, da asocijacija na Baala nije nedokuĆØiva, ali bih ti u vezi s tim rekao i ovo: ako Ʀemo uzeti naÅ”e krÅ”Ć¦anstvo i odbiti od njega sve, Å”to je možda pogansko ili židovsko, neƦe nam ostati ni Isus (i on je bio židov).
Preuzimanje tradicija iz drugih naroda, koji su tada redovito bili pogani, ne znaĆØi, da ih se ne prilagoĆ°uje krÅ”Ć¦anstvu.
Tako se tamjan u krÅ”Ć¦anstvu prikazuje Presvetom Trojstvu u znak ĆØaÅ”Ć¦enja.
Mnogi krÅ”Ć¦anski simboli imaju korjenje u poganstvu, ali su uvrÅ”teni u krÅ”Ć¦anstvo, jer istiĆØu pojedine bitne dimenzije krÅ”Ć¦anstva.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: ned 03 lip 2007, 12:09
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Žan napisa:
ZaÅ”to se u liturgiji (ĆØitanja, psalmi i opƦenito) umjesto Božjeg Imena "Jahve" koristi "Gospodin"?


Sveti tetragram "JHWH" se - prema židovskoj tradiciji - iz poÅ”tovanja nikad ne izgovara. Uvijek ga se izriĆØe nekim drugim Božjim imenom. Mi smo u krÅ”Ć¦anskoj liturgiji djelomiĆØno naslijedili tu židovsku tradiciju. Ipak, ĆØut Ʀete na viÅ”e mjesta kako se ipak jasno izgovara ime Jahve.
Mi krÅ”Ć¦ani nismo dužni držati se židovske tradicije; ali nije nam to niti zabranjeno.
Osobno, meni je ljepŔe držati se židovskog pravila da se sveti tetragram nikad ne izgovara nego se zamjenjuje jednim od Božjih imena.
Ipak, ako netko ĆØita to ime na naĆØin "Jahve" - ne ĆØini niÅ”ta loÅ”e.

P.s. Znam da je pitanje bilo upravljeno "zaÅ”to se umjesto "JHWH" ĆØita zamjensko "Gospodin", ali na ovaj naĆØin htio sam obavjestiti sve da postoje razlike meĆ°u liturgijskim knjigama - kako ne bi bilo replika na ovaj odgovor. Laughing Laughing Laughing Laughing

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: ned 03 lip 2007, 13:33
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Mala dopuna: sveti tetragram se ĆØitao Adonai Å”to znaĆØi Gospodin. Vjerojatno je zato tako i preuzeto.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Prethodni postovi:    
Prethodna tema Prethodna tema
Započni novu temuOdgovori na temu

Izaberi forum:   

Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš urešivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.

Powered by phpBB © 2001, 2006 phpBB Group