Odricanje i post

merkat · Spol: Postovi: 1347 Lokacija: Zagreb

filozofski gledano nije, baĹˇ kao i ljubav koja bi trebala biti davanje...ali ako se filozofski zavrtimo, napraviti Ă¦emo krug pa Ă¦emo doĂ¦i na isto s dva tumaĂ¨enja...odricanje=davanje

sv.Franjo legenda · Spol: Postovi: 2541 Lokacija: hercegovina

vjerujem da ste u korizmi postili i imate iskustvo na tom podruĂ¨ju.
MoĹľda bi mogli podijeliti s nama vaĹˇe iskustvo.

Uglavnom ljudi to veĹľu samo uz hranu... Ali!
MoĹľe se postiti od mnogo stvari...
OĂ¨ima npr... izbjegavati gledati, Ă¨itati ono Ĺˇto nas udaljava od Boga...
Ăuo sam joĹˇ nekoliko naĂ¨ina al se sad ne mogu sjetiti...

Ĺ to vi kaĹľete?

penziĂ¦ · Spol: Postovi: 161 Lokacija: Ĺľupa Martijanec

post je jedna jaaako velika i dobra stvar, samo kaj je jako zapostavljena. meni je jednom moj bivĹˇi Ĺľupnik rekel da je post jednako moĂ¦no oruĹľje kao i molitva, dapaĂ¨e, da molitva i nije potpuna bez posta.
post je uvijek nekakvo odricanje od neĂ¨ega kaj nam Ĺˇteti u Ĺľivotu, ail i odricanje od onoga kaj nam je jako vaĹľno ali se ipak odriĂ¨emu Bogu na zahvalnost.
a kolko se odregnemo, bog nam to stostruko vraĂ¦a.
i ja sam jako zapostavljam post i uvijek nalazim nekakve isprike da ga se ne drĹľim.

vicky · Spol: Postovi: 112

iskreno reĂ¨eno ne postim baĹˇ preĂ¨esto. Embarassed

onako - s vremena na vrijeme. slaĹľem se s penziĂ¦em da je post moĂ¦no oruĹľje i da post i molitva u kombinaciji mogu Ă¨initi Ă¨uda.

post ojaĂ¨ava i mnoĹľi naĹˇu vjeru.

kao Ĺˇto su moji predhodnici rekli moĹľe se u postu odreĂ¦i i drugih stvari (osim hrane) - na kraju krajeva bitna je svrha toga Ĺˇto radimo, te da se pribliĹľimo Bogu kroz to naĹˇe odricanje (koje bi trebali Ă¨initi radosna srca). i kao Ĺˇto je penziĂ¦ rekao Bog Ă¦e nam to stostruko vratiti

davorseljan · Spol: Postovi: 2572 Lokacija: sv. Petar Apostol Zagreb

S obzirom da uzimam teĹˇke ljekove ja postim rijetko.
Mislim da post ima smisla.
Ja bi volio da postim Ă¨esĹˇĂ¦e ali iz gore navedenog postim rijetko.

**Magali** · mod team Spol: Postovi: 1341 Lokacija: Zagreb

Ovo je definitivno prava reĂ¨enica...
Post stvarno pomaĹľe da oĂ¨vrsnemo,
da razmislimo o mnogo stvari
i budemo bliĹľi Bogu...

PokuĹˇati Ă¦u i dalje nastaviti postiti, kad god Ă¦u moĂ¦i...

robert

Ja bih ovu definiciju okrenuo , dakle mislim da bi trebala glasiti da nema potpunog posta bez molitve.

U apsolutnom sam postu ( osim kave ujutro, cijeli dan samo voda i eventualno malo kruha) dva puta godiĹˇnje na Pepelnicu i na Veliki Petak.
Apsolutni post ponekad prinesem i kao Ĺľrtvu za neku posebnu nakanu uz molitvu.
Svaki petak sam u nemrsu ( bez masna hrana, bezalkolna piĂ¦a) i na zapovijedne dane nemrsa ( to je kod nas joĹˇ uvijek malo diskutabilno oko Badnjaka)
Za vrijeme korizme se obiĂ¨no odriĂ¨em stvari koji su viĹˇe kao poroci, od kojima sam skoro pa ovisan i za koje baĹˇ osjeĂ¦am da mi nedostaju svo vrijeme korizme.
To je vrijeme razmiĹˇljanja zaĹˇto smo ovisni o neĂ¨emu Ĺˇto nam u Ĺľivotu ne bi trebalo niĹˇta znaĂ¨iti i uz molitvu traĹľimo snagu da te Ĺľelje moĹľemo kontrolirati o njima ne ovisiti.

Ĺ˝ivac · Spol: Postovi: 611 Lokacija: Zagreb

Pitanje u vezi ankete: Koja je razlika "petkom" i "vrlo Ă¨esto"? Ĺ ta petkom nije veĂ¦ vrlo Ă¨esto?

I mislim da bi izmeĂ°u 2 puta godiĹˇnje i petkom trebala biti neka meĂ°umoguĂ¦nosti, malo je velika razlika.

sv.Franjo legenda · Spol: Postovi: 2541 Lokacija: hercegovina

napisao sam "par puta godiĹˇnje"....

Jeste li primjetili da su gotovo svi sveci najviĹˇe napredovali kada su iĹˇli na osamu i postili...
I Isus je postio 40 dana da bi pronaĹˇao snagu za ono Ĺˇto mu se sprema....
Nekako mi se Ă¨ini da je post autocesta za raj! Wink

Ĺ˝ivac · Spol: Postovi: 611 Lokacija: Zagreb

Par znaĂ¨i 2. Pretpostavljam da si mislio na nekoliko. No svejedno, ionako smo svi poĂ¨eli krivo to govoriti, pa te se uglavnom razumije. Wink

sv.Franjo legenda · Spol: Postovi: 2541 Lokacija: hercegovina

Par znaĂ¨i 2. Pretpostavljam da si mislio na nekoliko. No svejedno, ionako smo svi poĂ¨eli krivo to govoriti, pa te se uglavnom razumije. Wink

Ĺ˝ivac · Spol: Postovi: 611 Lokacija: Zagreb

Nego, glede ovih koji poste Ă¨eĹˇĂ¦e od petkom, Ĺˇta to nije malo pretjerano? Kao oni koji "mole" 5 sati dnevno.

sv.Franjo legenda · Spol: Postovi: 2541 Lokacija: hercegovina

Meni je pretjerano samo ako Ă¨ovjek sebi ugroĹľava zdravlje.... Nismo svi isti i svatko sebi moĹľe naĂ¦i granicu u "postu" tako da ne pate svakodnevne obveze...
Nema mi niĹˇta gore od ljudi koji poste a cijeli dan su namrgoĂ°eni..

**Magali** · mod team Spol: Postovi: 1341 Lokacija: Zagreb

Ej...u potpunosti se slazem s Legendom...ako se Ă¨ovjek osjeĂ¦a Ĺľivo kada posti, ako ga to diĹľe, onda je normalno i da Ă¨ovjek moĹľe postiti i devetnicu...
normalno...treba misliti na fiziĂ¨ko zdravlje...
i svoje psihiĂ¨ko stanje jer i to je osjetljivo kada Ă¨ovjek ne prima hranu i vodu...
no svaki Ă¨ovjek je priĂ¨a za sebe...netko moĹľe viĹˇe, netko manje izdrĹľati...

robert

vodu

Mislio sam da je post o kruhu i vodi Exclamation

Naravno za kruh podrazumijevam hostiju, ali bas za vodu Shocked

Prosvijetlite te me molitva

sv.Franjo legenda · Spol: Postovi: 2541 Lokacija: hercegovina

vjerojatno je magali mislila na to da pri postu Ă¨ovjek uzima manje hrane i tekuĂ¦ine...
Znam ljude koji su bili na seminaru posta i molitve tjedan dana. (samo kruh i voda, eventualno Ă¨aj)
Prvi i drugi dan je kriza. TreĂ¦i dan je prijelomni. Tko izdrĹľi treĂ¦i dan, ostala 4 dana nije problem. KaĹľu da na kraju seminara bude obilna veĂ¨era al se nikom ne jede...
post je zdrav sa medicinske strane, jer se organizam Ă¨isti i rekuperira....

klara

o postu smo popriliĂ¨no toga svojevremeno
napisali na ovoj (klikni) temi ...

pa moĹľda da bacite malo i tamo pogled ...
da ne ponavljamo neke stvari ispoĂ¨etka ... Wink

Jopica · Spol: Postovi: 199 Lokacija: PoreĂ¨

Evo uskoro Ă¦e i ovogodiĹˇnja korizma, post i obavezni nemrs petkom.
To Ă¦e mi biti prvi (svjesni) post u Ĺľivotu i nadam se da Ă¦u naĂ¦i smisla u njemu, da Ă¦u biti radosna i da Ă¦e me osnaĹľiti u predanju Gospodinu.

Klara je bila na ovoj temi neĹˇto spominjala kruh koji se peĂ¨e baĹˇ za post o kruhu i vodi.
Ne znam gdje je taj recept, naĹˇ pretraĹľnik nije baĹˇ najpouzdaniji, ali klaro ako imaĹˇ volje i ako joĹˇ imaĹˇ recept napiĹˇi nam ga opet.
I joĹˇ ĹľaĹˇto se jede baĹˇ takav kruh?

sv.Franjo legenda · Spol: Postovi: 2541 Lokacija: hercegovina

meni nema niĹˇta teĹľe od posta. Ne bi se na meni reklo al je istina jako sretan

ej kako sam bez koncetracije taj dan.

klara

recept je bio daaavno napisan na temi KuĹľina,
no obrisana je Confused

Ă¨itava tema
pa Ă¦u ga sad napisati ovdje ...

zaĹˇto se jede baĹˇ takav kruh?
mislim da odgovor moĹľeĹˇ pronaĂ¦i u ovom postu ...
a i onom (mom) napisanog prije njega ... Wink

a sad recept:

Posni kruh

sastojci:
1 kg braĹˇna
3/4 l vode zagrijane na 37Â°C
1 juĹˇna Ĺľlica soli
20 g svjeĹľeg kvasca ili 1 Ă¨ajna Ĺľlica suhog kvasca
malo ulja
po Ĺľelji: jedna Ĺˇalica zobenih pahuljica ili drugih Ĺľitarica (sjemenki)

priprema:
- u posudu staviti braĹˇno i dodati ovim redom: vodu s kvascem, ulje, sol
i (eventualno) Ĺľitarice
- sve promijeĹˇati i dovoljno dugo mijesiti (kojih Ă¨etvrt sata)
- ostaviti da stoji najmanje 2 sata (joĹˇ bolje: cijelu noĂ¦) na mjestu
sa stalnom temperaturom viĹˇom od 25Â°C
- oblikovati kruh
- staviti u dobro nauljen kalup i ostaviti da stoji joĹˇ 30 min
- peĂ¦i na 180Â°C oko 50 minuta

napomena:
za vrijeme posta treba piti puno tekuĂ¦ine

Ĺˇto se braĹˇna tiĂ¨e:
ja radim od odokativne mjeĹˇavine oĹˇtrog bijelog (moĹľda kojih 100-130g),
crnog (veĂ¦i dio), neprosijanog pĹˇeniĂ¨nog i Podravkine mjeĹˇavine za dizana tijesta ...

eto ...
stvar je puno jednostavnija ako doma imaĹˇ pekaĂ¨ kruha ... Embarassed

na Ĺľalost, iako postim svaki petak,
ne ide mi post samo na kruhu i vodi ... Embarassed

a nekako sam i za ovu Korizmu odluĂ¨ila nastojati ustrajati
u Ă¨im veĂ¦oj mjeri u ovoj vrsti posta ...
premda bi na njemu trebalo ustrajavati svakog dana u godini ... Embarassed

Jopica · Spol: Postovi: 199 Lokacija: PoreĂ¨

Taj post - pravi post - imam veĂ¦ copi pejstan i ide u printanje!!
To je u biti pravi post za nas, a ovakvi postovi hrane moĹľda imaju viĹˇe smisla u nekom monaĹˇkom okruĹľenju
ili na duhovnim obnovama, negdje gdje si sav posveĂ¦en molitvi i meditaciji, pa taj post moĹľe biti zbilja shvaĂ¦en.

Eto ja Ă¦u probati post jednom dnevno do sita, te Ă¦u jednom probati i ovaj post o kruhu i vodi, no neĂ¦u se uzrujavati
ako mi ne ide ili ako ne naĂ°em smisla u tome. Dovoljno je da pokuĹˇam drĹľati se pravila pravog korizmenog "posta",
koja si navela i da ustrajem.

MoĹľda mi se i svidi post od hrane, a moĹľda kao i Franjo legenda, ne naĂ°em u tome smisao, veĂ¦ me bude ometalo.

InaĂ¨e imam pekaĂ¨ za kruh, ali kruh je bolji ruĂ¨no izraĂ°en. No kad se nema vremena i ovo je dostojna zamjena, svakako ukusnije od kupovnog.

Ta navika da ne obadivam katoliĂ¨ke bladgane je tako duboka, da Ă¨ak i sada kad svako malo gledam na katoliĂ¨ki kalendar, idem na vaĹľne mise Ă¨ak i one u tjednu, ja zaboravljam na nemrs petkom.
MoĹľda kad stvarno petkom poĂ¨nem drugaĂ¨ije jesti, i mome tijelu i umu Ă¦e postati jasno da je vrijeme za nove tradicije i navike.

Hvala na receptu!!

Jopica · Spol: Postovi: 199 Lokacija: PoreĂ¨

Evo krasnog poduljeg teksta sa:
http://www.benedictus.info/lectio_divina.html?news_ID=108

podebljala sam meni drage momente "Ĺľaruljice": a ha!

POSTITI I MOLITI

Poput mudrih djevica iz EvanĂ°elja i mi Ă¨ekamo zaruĂ¨nikov dolazak trudeĂ¦i se saĂ¨uvati zapaljene svoje svjetiljke. RijeĂ¨ nam je BoĹľja ulje i pomoĂ¦ u naĹˇem oĂ¨ekivanju. Jer zaruĂ¨nik nije viĹˇe ovdje a mi imamo tek njegovo obeĂ¦anje da Ă¦e doĂ¦i. Kada? Nitko toga ne zna.

Ta odsutnost Isusova i naĹˇa ustrajnost u oĂ¨ekivanju Njegova dolaska izraĹľava se na joĹˇ jedan naĂ¨in u naĹˇem Ĺľivotu: Â»Tada pristupiĹˇe k njemu Ivanovi uĂ¨enici govoreĂ¦i: Â»ZaĹˇto mi i farizeji postimo, a uĂ¨enici tvoji ne poste? Nato im Isus reĂ¨e: Â»Mogu li svatovi tugovati dok je s njima zaruĂ¨nik? DoĂ¦i Ă¦e veĂ¦ dani kad Ă¦e im se ugrabiti zaruĂ¨nik, i tada Ă¦e postitiÂ« (Mt 9,14-15). KrĹˇĂ¦anski je post, dakle, znak da Isus dolazi i da je velika kuĹˇnja, koja ima prethoditi kraju vremena, veĂ¦ pred vratima. Post je, kako se Ă¨ini, igrao sliĂ¨nu ulogu u Isusovu Ĺľivotu. U samoĂ¦i pustinje, pred njegovo javno djelovanje, velika Isusova kuĹˇnja bijaĹˇe spojena s postom u napastima, u toj pravoj borbi prsa o prsa s Ă°avlom kojega je pobijedio (Lk 4,14) snagom Duha Svetoga koji ga je i odveo u pustinju (Mt 4,1).

Isus je pobijedio u toj borbi naoruĹľan jedino rijeĂ¨ima Pisma koje je odapinjao poput strjelica na prijedloge napasnika, potpuno sam u pustinji, posteĂ¦i i bdijuĂ¦i na tom negostoljubivom mjestu kakvo je redovito odabirao za svoju molitvu pred Ocem. SamoĂ¦a, post i bdjenje nad RijeĂ¨ju bili su za Njega Ĺˇkola u kojoj je kao Ă¨ovjek u ovom svijetu nauĂ¨io moliti. Stoga je naravno da i naĹˇ post ima neke sveze s molitvom, a ujedno jedno i drugo opet s kuĹˇnjom i borbom protiv Ă°avla. Jedna veoma stara varijanta evanĂ°eoskog teksta to pobliĹľe pokazuje: Â»Ovaj se rod niĂ¨im drugim ne moĹľe izgonili osim molitvom i postomÂ« (Mk 9,29). Sve kad ta varijanta ne bi pripadala prvotnom tekstu, ona izraĹľava veoma staro miĹˇljenje tradicije koja se oslanja na Isusov primjer.

Post mora biti potpuno prihvaĂ¦en u duhovnom dinamizmu kako bi donio ploda, a kad se radi o plodu molitve, onda je to moguĂ¦e samo po Duhu Svetom. KrĹˇĂ¦anski post nije neka vrsta dijete u korist fiziĂ¨ke i psihiĂ¨ke ravnoteĹľe. To bi bilo nedostatno. Tjelesna glad treba da nas neposredno usmjeri prema jednoj drugoj gladi: gladi za Bogom. Tjelesna i duhovna glad skladno se povezuju u postu Ĺľivljenom u Duhu Svetom i tako mogu postati tehnikom molitve. Jer onaj tko posti mora u svome tijelu iskusiti da Ă¨ovjek ne Ĺľivi samo o kruhu nego o svakoj rijeĂ¨i koja izlazi iz BoĹľjih usta. Izak Sirac pripovijeda nam Ă¨udnu ali znaĂ¨ajnu anegdotu. Neki monah imaĹˇe obiĂ¨aj da blaguje samo dva puta tjedno. Ostale dane provodio bi u potpunom postu.

No, zamijetio je da mu post postaje gotovo nemoguĂ¦ na samu pomisao da Ă¦e morati prekinuti molitvu i Ĺˇutnju tijekom dana. Post koji nije od samoga poĂ¨etka mogao raĂ¨unati na neprekidnu molitvu, postajao bi tako fiziĂ¨ki nemoguĂ¦.

Prema istom autoru neki drugi monah iskusio je neĹˇto sliĂ¨na, samo u obratnom smislu, Ă¨im bi ustrajao u samoĂ¦i i molitvi, bilo bi mu nemoguĂ¦e jesti. Morao bi se na jelo prisiljavati i ne bi mu to uvijek uspijevalo, Â»jer bijaĹˇe u neprestanom slobodnom i nesmetanom razgovoru s Bogom, bez i najmanjeg naporaÂ«. Post, dakle, normalno prerasta u molitvu, a molitva neizbjeĹľno vodi k spontanoj uzdrĹľljivosti u jelu i pilu. Ovdje se ponovno susreĂ¦emo sa srcem i tijelom u njihovu plodnom meĂ°usobnom djelovanju.

Kako je to moguĂ¦e? Prije nego post prijeĂ°e u molitvu i ne moĹľe viĹˇe opstati bez molitve, on treba da izdubi u ljudskom srcu joĹˇ jednu novu dimenziju. Post pogaĂ°a Ă¨ovjeka u jednom od najĹľivotnijih ritmova: dvostrukom ritmu hrane koji se oĂ¨ituje naizmjeniĂ¨no i kao potreba i kao uĹľitak. Od prvih trenutaka svoga bivovanja izvan majĂ¨ina krila, ljudsko je biĂ¦e strukturirano slijedom tih dvaju momenata. Tako ono moĹľe ostati na Ĺľivotu i postupno zauzeti svoj stav prema stvarima koje ga okruĹľuju. NovoroĂ°enĂ¨e je ili gladno ili sito. Potreba i zadovoljenje, glad i sitost s njihovim znaĂ¨ajkama trpljenja i ugode, neprekidno se izmjenjuju.

Ĺ to se viĹˇe odrastao Ă¨ovjek razvija prema dubinama svoga biĂ¦a, to dublja postaje njegova potreba i to je manje moĹľe zasititi materijalnom hranom koja mu se pruĹľa. Dolazi dan kad se u njemu raĂ°a glad i ĹľeĂ° za Bogom i, nadvladavĹˇi hranu zemaljsku, utiskuje se u njegovo tijelo. Â»Kao Ĺˇto koĹˇuta Ĺľudi za izvor-vodom, tako duĹˇa moja Ă¨ezne BoĹľe, za tobom. Ĺ˝edna mi je duĹˇa Boga, Boga Ĺľivoga!Â« (Ps 5,2; usp 63,2). Od toga Ă¨asa jedino nam Isus moĹľe potpuno utaĹľiti ovu ĹľeĂ°u: Â»Ako je tko Ĺľedan, neka doĂ°e k meni, neka pije...Â« Time je htio naznaĂ¨iti Duha kojega su imali primiti (Iv 7,37-39).

Post zasjeca duboko u Ă¨ovjeka. On ga Ă¨ak ranjava iako mu ne Ĺˇkodi samo ako se tjelesna uzdrĹľljivost upravlja vjerno prema jednoj duhovnoj i dubljoj uzdrĹľljivosti koja ga, pravo govoreĂ¦i, stoji joĹˇ mnogo viĹˇe: odsutnost Isusa ZaruĂ¨nika. OdreĂ¦i se tjelesne hrane znaĂ¨i da Ĺľelimo izraziti Ă¨ak i tijelom svoju glad za novim svijetom i za Isusom, kruhom koji je za nas s neba siĹˇao (Iv 6,33).

Kad se post Ĺľivi u takvoj perspektivi, tada on pokreĂ¦e u nutrini Ă¨ovjeka jedan proces duhovnog sazrijevanja, po kojem polagano ali sigurno Ă¨ovjek biva privuĂ¨en novoj stvarnosti svoga bitka, prema svom biĂ¦u u Duhu Svetom. Primijetimo usput da i znaĂ¨enje i snaga euharistijskog posta proistjeĂ¨e iz istog procesa.

Napetost stvorena postom uklanja se tek sakramentalnom priĂ¨eĹˇĂ¦u s Isusom kao Ĺˇto se izvan priĂ¨esti ona smiruje samo u intimnoj molitvi s Isusom. Tako molitva i post djeluju dubinski na psiholoĹˇki razvoj Ă¨ovjeka. Jer oni djeluju do neke mjere i na iĹˇĂ¨ezavanje tragova grijeha u njemu. I psiholoĹˇka potreba, kako god bila slijepa i Ă¨esto teĹˇko optereĂ¦ena straĹˇĂ¦u, tu se dubinski preobraĹľava. Nije dovoljno, uistinu, da na duhovnom planu postom sublimiramo potrebu za tjelesnom hranom. Jer postoji i duhovna proĹľdrljivost, isto tako egocentriĂ¨na kao i ona prva, koja isto tako koĂ¨i slobodu djelovanja milosti u nama. Naprotiv, post zahtijeva mnogo viĹˇe. Radi se o tome da se odreknemo svake sebiĂ¨nosti i da preobrazimo svaku potrebu, kakva god ona bila, u Ĺľelju za Drugim, strpljivu i punu paĹľnje: jer samo Drugi u svojoj potpunoj drugotnosti moĹľe nam se darovati slobodno i bez prisile. NaĹˇa potreba za Bogom, manje ili viĹˇe ohola, koja bi Ĺľeljela Boga okovati u naĹˇe kaprice, preobraĹľava se molitvom i postom u otvorenost prema Njemu, poniznu i punu oĂ¨ekivanja. Mi ne moĹľemo drugaĂ¨ije zazivati Boga osim iz dubina, i nikada neĂ¦emo moĂ¦i staviti na Njega ruku (Ps 130,2).

Stvarno je nemoguĂ¦e uhvatiti Boga kao Ĺˇto drĹľimo u ruci komad kruha. Ne moĹľe se piti Duha kao Ĺˇto pijemo Ă¨aĹˇu vode. Da upotrijebimo psiholoĹˇki Ĺľargon, post i molitva mogu u nama proizvesti prijelaz od potrebe u Ĺľelju. To u govoru Biblije znaĂ¨i da se viĹˇe ne sladimo mlijekom koje se daje novoroĂ°enĂ¨adi, nego da sada moĹľemo takoĂ°er uzimati Ă¨vrĹˇĂ¦u hranu Duha na koju imaju pravo oni koji su doprli do mjere uzrasta punine Kristove (usp. 1 Pt 2,2; Ef 4,13). Post i molitva su tada izraz jedne velike oĂ¨iĹˇĂ¦ene ljubavi - kako bi rekli oni u srednjem vijeku - koja se oĂ¨ituje u bezuvjetnoj predanosti i strpljivom oĂ¨ekivanju BoĹľjih Ă¨udesa koja Ă¦e Bog spontano i slobodno izvesti u naĹˇem Ĺľivotu. Kako kaĹľe sv. Romuald u jednoj vrlo toĂ¨noj slici, Ă¨ovjek molitve je Â»kao pilence posve zadovoljno miloĹˇĂ¦u koju mu Bog daje (contentus de gratia Dei) i koje nema niĹˇta za jelo ako mu mati - kvoĂ¨ka to jest milost (mater gratia!), ne da.Â« Kad je svaka nesvjesna potreba preobraĹľena u Ĺľelju i Bog Ă¦e odgovoriti u svem svom milosrĂ°u. Sloboda kojom nas obdaruje bez ikakve naĹˇe zasluge, ali nad kojom neĂ¦emo nikada imati vlasti: Â»Koga ja imam na nebu osim tebe? Kada sam s tobom ne veseli me zemlja.Â« (Ps 73,25).

Post tada postaje izvorom neizrecive radosti. Radost onoga koji blaguje samo iz BoĹľje ruke. Dok nam bdjenje pomaĹľe da kao nadiĂ°emo vrijeme, post nam pomaĹľe da siĂ°emo duboko sve do nesvjesnih slojeva naĹˇega biĂ¦a, ondje gdje se snagom Duha moĹľemo suoĂ¨iti sa svim potrebama i strastima. U bdjenju Ă¨ovjek nalikuje anĂ°elima koji dan i noĂ¦ promatraju BoĹľje lice.

Post nas stavlja u stanje Ĺľivljenja u svom vlastitom biĂ¦u, u stav duboke gladi cijelog stvorenja, gladi koja se ne moĹľe zadovoljiti u tijelu, koju jedini Duh moĹľe zadovoljiti. Jer Duh je onaj koji uvijek daje snagu i svrhovitost postu i molitvi, On koji usliĹˇava i jedno i drugo, bez mjere, preko svake potrebe i iznad svake Ĺľelje.

Priredio: Samostan sv. Margarite - Pag

davorseljan · Spol: Postovi: 2572 Lokacija: sv. Petar Apostol Zagreb

Ja zbog posla <bakterije> na poslu ne mogu postit i uz to uzimam jaki ljek.
Mogu ne jesti meso u to vrijeme na sto cu se odlucit ovaj put.
Mislim da post ima svrhe jer se time jacamo.

**Magali** · mod team Spol: Postovi: 1341 Lokacija: Zagreb

Sutra...sutra nam naĹˇa jedina hrana nek bude Tijelo Kristova...
neka naĹˇa volja bude jaka...
u molitvi i poniznosti...
dajmo ono ljudsko od sebe...odbacimo sve ono Ĺˇto nam nije vaĹľno za spasenje...a prihvatimo ono dobro...
ono Ĺˇto nam znaĂ¨i Ĺľivot vjeĂ¨ni...
Isusa Krista...

Mara

Crkva propisuje Ĺˇto je post, a sve viĹˇe od toga je osobni izbor pri kojemu treba biti odgovoran i prema sebi, svome zdravlju i duĹˇevnom i tjelesnom.