HBK forum
Pravilnik FAQ FAQ Pretranik Pretranik lanstvo lanstvo Profil Profil Privatne poruke Privatne poruke Registracija Registracija Login Login
Sada je: ned 21 srp 2019, 23:48. Pogledaj neodgovorene postove
Bogoslužja po razlièitim obredima
Zaponi novu temuOdgovori na temu
Prethodna tema Sljedea tema
Autor Poruka
md0711




Spol: muko
Postovi: 9
PostanoPostano: pet 07 ou 2008, 18:34
PostNaslov : Bogoslužja po razlièitim obredima
Citiraj i odgovori

Kako živim u Beèu, bio sam par puta na misi ukrajinske grkokatolièke zajednice, kako je na misi bilo malo ljudi, podijelili su svima jednu bilježnicu s tekstom i notama bogoslužja sv. Ivana Zlatoustog, pa sam bez problema i ja mogao pjevati s njima jer je jezik bogoslužja bio staroslavenski (možda èak i ukrajinski, ne razaznajem toèno).

Jednom bio na misi po armenskom obredu u crkvi koju "drže" redovnici armenskih mehitarista. U ovom sluèaju naime ništa nisam razumio, èak niti kada se molilo Vjerovanje i Oèe naš, no nisam bio jedini jer je misi prisustvovalo još 10-ak ljudi, a svi su Austrijanci. Samo bogoslužje mi se jako svidjelo no na žalost nisam ga mogao pratiti kako bih želio jer ne znam što, kako i kada odgovarati.

Takoðer bih rado otišao jednu nedjelju na mise koptskog, sirijskog, kaldejskog, maronitskog, te melkitskog obreda, èije jezike, naravno, takoðer ne razumijem.

Zanima me da li netko zna nešto o ovim obredima iz "prve ruke" i da li je imao prilike prisustvovati bogoslužjima po tim obredima i ako, kakvi su mu dojmovi? Ja sam na internetu našao prijevod armenskog obreda na engleski:

http://www.armeniancatholic.org/inside.php?lang=en&page_id=6201

Postoji li neka knjižica na hrvatskom s njihovim redom mise?
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
sv.Franjo legenda




Spol: muko
Postovi: 2541
Lokacija: hercegovina
PostanoPostano: pet 07 ou 2008, 22:20
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ej, pa ti si sebi baš uzeo truda.
Nemam neka bliska iskustva kao ti al znam da nam nauèiteljstvo ne zabranjuje iæi u Ortodoksne crkve, al ne smiješ zapostavit svoju crkvu.
Tema mi je zanimljiva i bilo bi odlièno kada bi s nama podjelio još malo detaljnije iskustva prisustovanja njihovim Bogoslužjima!

ne ubij, ni maèem, ni traèem!
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
md0711




Spol: muko
Postovi: 9
PostanoPostano: pet 07 ou 2008, 22:47
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ove nabrojane Crkve su u punom zajedništvu s našom Crkvom, sve ove pripadaju našoj Katolièkoj Crkvi u istom smislu kao i grkokatolièke, dakle kao Crkve sui iuris. Armenci se recimo prièešæuju hostijom kao i mi, samo je praksa da se pri primanju prièesti klekne, što sam i uèinio.

Zanimljivo je da Armenci puno upotrebljavaju kadionik, imaju i zastor koji se navuèe na poèetku mise dok sveæenik izmoli neku molitvu, na žalost nisam razumio koju, te takoðer i tijekom mise. Misnice su im nekako u življim bojama, uglavnom jako lijepo. Bio sam prije godinu dana otprilike na njihovoj misi, ali jednu nedjelju ako se sjetim opet æu otiæi.

Mogao bi i na maronitski obred, nedjeljne mise imaju u gradu u najstarijoj još stojeæoj crkvi u Beèu, to je inaèe sirijska zajednica, potjeèe od antiohijske Crkve, a govori aramejskim - dakle Isusovim - i arapskim jezikom, a zanimljivo je da je jedan maronitski nadbiskup trenutno Apostolski nuncij u Austriji, možda mi se posreæi pa pogodim kad on bude služio misu.

Njegova Ekscelencija dr. Edmond Farhat
Naslovni nadbiskup Byblosa

[img][/img]

http://www.nuntiatur.at/run_sys/nuntius.html
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
md0711




Spol: muko
Postovi: 9
PostanoPostano: pon 10 ou 2008, 15:46
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Evo bio sam u nedjelju na misi po maronitskom obredu...


Jedan link o njihovoj Crkvi, na engleskom: http://en.wikipedia.org/wiki/Maronite_Church

Dakle prvo što sam uoèio je da na misi nisu bili samo Sirijci i Libanonci tj. potomci starih Aramejaca veæ je bilo i dosta Austrijanaca i što je zanimljivo èak je i više Austrijanki pjevalo u zboru i to na arapskom, èitajuæi tekst pjesme koji je napisan na arapskom pismu. Takoðer sveæenik na misnici nij imao križ no zato tokom cijelog Bogoslužja drži jedan križ u svojoj ruci.

(moguæe da se radi i o aramejskom jer im je taj jezik liturgijski, pa pretpostavljam da su samo èitanja i molitve na aramejskom... ne razlikujem jezike, pa ne mogu 100% tvrditi ni jedno ni drugo)

Takoðer je zanimljivo da se mir Gospodnji dijeli veæ nakon prikazanja darova, a prije njihova posveæenja. A mir se dijeli ne kao kod na s rukovanjem veæ tako da predvodnik slavlja prvo podijeli mir ministrantima, koji ga onda dijele dalje vjernicima koji sjede uz prolaz, a oni ga dijele vjernicima do njih, dakle kao lanac, kao što se na Veliku Subotu pale svijeæe. A mir se daje tako da ti pružiš sklopljene ruke, a onaj koji ti pruža mir ih primi u svoje i pogladi ih... tako nekako. A Kyrie Eleison se moli prije Oèe naša (mislim, veæ sam zaboravio)

Uglavnom zanimljivo iskustvo, jedino malo smeta èinjenica da ne razumijem ni arapski ni aramejski, a knjige na klupama za praæenje mise su na žalost bile na arapskom, tako da meni nije pomoglo.

Volio bi ako na forumu ima netko tko se tokom studija bogoslovije bavio Crkvenim obredima, pa da mi malo razjasni simboliku
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
sv.Franjo legenda




Spol: muko
Postovi: 2541
Lokacija: hercegovina
PostanoPostano: pon 10 ou 2008, 19:53
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ej samo nastavi iznosit zapažanja...
Zanimljivo je Wink

ne ubij, ni maèem, ni traèem!
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
md0711




Spol: muko
Postovi: 9
PostanoPostano: pet 23 svi 2008, 18:58
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Na blagdan Tijelova imao sam prilike prisustvovati misi po latinskom pretkoncilskom obredu u franjevaèkoj kapucinskoj crkvi u Beèu. Nisam baš bio 100% koncentriran (Bože, oprosti!) ali evo par zanimljivosti:

Nema pružanja mira, bar sveæenik to ne kaže, niti su prisutni na misi pružali ruku u znak mira (možda zbog nepoznavanja obreda?), samo su sveæenici izmijenili mir i to simboliènim poljupcima, u stvari su se kao zagrlili, tako nekako. Takoðer tijekom cijele mise ðakon (vjerojatno, uglavnom je to bio redovnik u kapucinskoj halji, ali koliko sam primijetio još nije zareðen za sveæenika) njiše kadionik, pa cijela crkva miriše po tamjanu, slièno kao kod bizantskog obreda.

Vjerovanje se moli tako da zbor otpjeva jedan stih, pa potom vjernici drugi i tako naizmjence. Oèe naš moli samo sveæenik. I 3x sveæenik i vjernici ponavljaju "Gospodine nisam dostojan da uniðeš pod krov moj, nego samo reci rijeè i ozdravit æe duša moja!"

Pri dijeljenju Svete prièesti vjernici kleknu, a sveæenik koji dijeli prièest je uvijek okružen s lijeva i desna s po jednim koncelebrantom.

Takoðer sveæenici koncelebranti stoje iza glavnog celebranta dok ovaj izgovara molitve.

Inaèe prije same mise, sveæenik koji je predvodio misu je izašao i proèitao èitanje i evanðelje, te održao propovjed na njemaèkom jeziku, dok je tijekom samog obreda evanðelje proèitano (pjevano) na latinskom jeziku.

Sveæenik je imao 2 misnice i presvlaèio ih je pred vjernicima uz pomoæ koncelebranata i redovnika-ministranata odnosno ðakona.

Da i bila je zanimljiva propovjed, prvi put sam èuo da je netko rekao da je Luther heretik - govorio je o tome da se meðu katolike uvlaèi predodžba da je pretvorba samo simbolièna, a ne i stvarna što je teška hereza, pa je prema tome rekao kako se meðu današnje katolike uvlaèe uèenja heretika iz Wittenberga. Svaka èast!

Ako sam nešto krivo interpretirao, molim da mi netko tko zna objasni.
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
sv.Franjo legenda




Spol: muko
Postovi: 2541
Lokacija: hercegovina
PostanoPostano: pet 23 svi 2008, 21:54
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Legendo zahvaljujem!!! Wink

ne ubij, ni maèem, ni traèem!
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
Mara




Spol: ensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, Braè
PostanoPostano: sub 24 svi 2008, 6:20
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Morali bismo naæi pretkoncilskog sveæenika ili nekoga tko je jako verziran u ovim stvarima. A ja æu pokušat nešto providit.

Ljubi i èini što hoæeš
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
Mara




Spol: ensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, Braè
PostanoPostano: sub 24 svi 2008, 14:29
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

md0711 napisa:
Na blagdan Tijelova imao sam prilike prisustvovati misi po latinskom pretkoncilskom obredu u franjevaèkoj kapucinskoj crkvi u Beèu. Nisam baš bio 100% koncentriran (Bože, oprosti!) ali evo par zanimljivosti:

Nema pružanja mira, bar sveæenik to ne kaže, niti su prisutni na misi pružali ruku u znak mira (možda zbog nepoznavanja obreda?), samo su sveæenici izmijenili mir i to simboliènim poljupcima, u stvari su se kao zagrlili, tako nekako. Takoðer tijekom cijele mise ðakon (vjerojatno, uglavnom je to bio redovnik u kapucinskoj halji, ali koliko sam primijetio još nije zareðen za sveæenika) njiše kadionik, pa cijela crkva miriše po tamjanu, slièno kao kod bizantskog obreda.

Vjerovanje se moli tako da zbor otpjeva jedan stih, pa potom vjernici drugi i tako naizmjence. Oèe naš moli samo sveæenik. I 3x sveæenik i vjernici ponavljaju "Gospodine nisam dostojan da uniðeš pod krov moj, nego samo reci rijeè i ozdravit æe duša moja!"

Pri dijeljenju Svete prièesti vjernici kleknu, a sveæenik koji dijeli prièest je uvijek okružen s lijeva i desna s po jednim koncelebrantom.

Takoðer sveæenici koncelebranti stoje iza glavnog celebranta dok ovaj izgovara molitve.

Inaèe prije same mise, sveæenik koji je predvodio misu je izašao i proèitao èitanje i evanðelje, te održao propovjed na njemaèkom jeziku, dok je tijekom samog obreda evanðelje proèitano (pjevano) na latinskom jeziku.

Sveæenik je imao 2 misnice i presvlaèio ih je pred vjernicima uz pomoæ koncelebranata i redovnika-ministranata odnosno ðakona.

Da i bila je zanimljiva propovjed, prvi put sam èuo da je netko rekao da je Luther heretik - govorio je o tome da se meðu katolike uvlaèi predodžba da je pretvorba samo simbolièna, a ne i stvarna što je teška hereza, pa je prema tome rekao kako se meðu današnje katolike uvlaèe uèenja heretika iz Wittenberga. Svaka èast!

Ako sam nešto krivo interpretirao, molim da mi netko tko zna objasni.


Evo, ulovila ja jednog najurenog ( s ovog foruma) pretkoncilca - Snenog i evo što mi je napisao:

1. Što se tièe poljupca mira - postoji ceremonija - toèno odreðena- gdje se zagrle i poljube sveæenik celebrant, prezbiter asistens (ako ga ima) ðakon i subðakon i korski klerici (kanonici i drugi u koru) ministranti nisu sudjelovali u tom poljupcu mira.
Kod nas je postojao "poèe" mala srebrna slika koju je sveæenik poljubio pa su to ljubili i odreðenoj ceremoniji predavali jedan drugom neki posebni ljudi (da ne nabrajam).

Kadionicu donosi ministrant i njiše je (kao i u novom obredu samo mnogi sveæenici zaziru od tamjana - znamo kome tamjan smeta! Twisted Evil
Kadi se na poèetku oltar i to križ na sredini pa ide na desnu stranu kadeæi gornji dio oltara pa ide prema lijevoj strani kadeæi srednji dio oltara, pa se vraæa opet na desno kadeæi donji oltara, onda ðakon ako nema ðakona ministrant kadi sveæenika 3 puta po dva zamahaja! Na evanðelje se samo kadi knjiga evanðelja. Na prikazanje se kade darovi dva puta u obliku križa i jednom kružno iznad darova potom oltar kako sam gore opisao, a onda se kade svi prosutni klerici: sveæenici pojedinaèno ostali skupno, i narod. Za vrijeme pretvorbe ðakon kadi kleèeæi sa strane oltara, ako nema ðakona onda kadi ministrant kleèeæi na sredini prezbiterija.

Oèenaš pjeva sveæenik sam do: I ne uvedi nas u napast, a narod pjevajuæi odgovara: Nego izbavi nas od zla.

Nema koncelebranata, nego samo celebrant i asistencija ðakon i subðakon, (ministranti) akoliti, ðakon ima dalmatiku (ime po Dalmaciji) i subðakon tunicelu, ministrati reverendu i roketu

Kod prièešæivanja se kleèi: sveæenik prièešæuje i izgovara na latinskom Tijelo Gospodina našega Isusa Krista sahranilo dušu tvoju i privelo te u život vjeèni amen! (Za svakog prièesnika)
Sveæenika prate ðakon i subðakon ili dva akolite sa upaljenim svijeæama.

U tridentinskom obredu ne postoji koncelebracija osim u nekim sluèajevima (reðenje sveæenika i biskupa i posveta ulja)
U nekim obredima se sveæenik presvlaèio (mijenjao misnice) više puta (uskrsno bdijenje na pr.) ne znam zašto je mijenjao na Tijelovo vjerojatno je uzeo pluvijal. Ne znam da se mijenja na Tielovo.

Biskupi i opati su nosili uz albu još i tunicelu i dalmataku i planitu (misnicu)

Propovijedalo se prije mise ali kod nas se na hrvatskom pjevala poslanica (jedan pjevaè) a sveæenik je èitao za sebe na latinskom, a tako bi sveæenik nakon latinskog evanðelja otpjevao evanðelje na hrvatskom i držao propovijed. Od 1952 godine više nije trebao duplirati na latinskom pa bi sveæenik sjeo dok se pjevala poslanica.

svako pjevanje je predviðeno u dva kora, tako je bilo onda i danas je ispravno pjevanje misnih tekstova u dva kora. samo tko danas (osim rijetkih sveæenika) drži ovo pravilo dva kora u crkvi.

Ljubi i èini što hoæeš
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
md0711




Spol: muko
Postovi: 9
PostanoPostano: ned 25 svi 2008, 15:17
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ej, baš ti hvala Wink

Nego, je li ti moguæe naæi nekoga tko se bavio onim gore opisanim obredom, maronitskim ili pak armenskim. Jer sad kad sam prisustvovao ovom pretkoncilskom latinskom obredu, armenski, pa i maronitski mi se èine dosta sliènima.

Na armenskom sam bio prošle godine jednom prilikom i isto se npr. prièest prima kleèuæi, a sveæenik isto izgovara neki duži tekst (jedino što sam razumio je Hristos), dok je jedna posebnost blagoslov kada sveæenik držeæi u rukama kalež i hostiju s njima uèini znak križa prema vjernicima.
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
Mara




Spol: ensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, Braè
PostanoPostano: ned 25 svi 2008, 19:42
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ja sam molila Snenog da mi to napiše i ovo je njegovo objašnjenje. Ososbno ne znam ništa o drugim obredima, a jedini koji mene zanima je onaj glagoljaški.

Ljubi i èini što hoæeš
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
md0711




Spol: muko
Postovi: 9
PostanoPostano: pon 26 svi 2008, 11:13
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Vidiš i mene isto zanima kao naš hrvatski obred... ima li gdje kod nas da se služi glagoljaška misa? Volio bih da napišeš nešto o tome ukoliko si imala prilike prisustvovati takvoj misi.
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
Ivki




Spol: ensko
Postovi: 4
Lokacija: Zadar / Zagreb
PostanoPostano: pet 15 kol 2008, 9:34
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

md0711 napisa:
Vidiš i mene isto zanima kao naš hrvatski obred... ima li gdje kod nas da se služi glagoljaška misa? Volio bih da napišeš nešto o tome ukoliko si imala prilike prisustvovati takvoj misi.


Ima misa na staroslavenskom (ako nisam fulala), kod franjevaca treæoredaca glagoljaša, crkva sv. Franje Ksaverskog, na Ksaveru u Zagrebu, Jandriæeva 21. Misa je jednom mjeseèno, samo ne znam više je li svake prve ili svake zadnje nedjelje u mjesecu. Zovi pa pitaj Smile
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
Zahvalu i podrku autoru ovog posta dali su: md0711
md0711




Spol: muko
Postovi: 9
PostanoPostano: sub 20 ruj 2008, 21:55
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Hvala, bum se rapital kad doðem u Zagreb.
Korisniki profilPoalji privatnu poruku [Vrh]
Prethodni postovi:    
Prethodna tema Prethodna tema
Zaponi novu temuOdgovori na temu

Izaberi forum:   

Ne moe otvarati nove teme.
Ne moe odgovarati na postove.
Ne moe ureivati svoje postove.
Ne moe izbrisati svoje postove.
Ne moe glasovati u anketama.

Powered by phpBB © 2001, 2006 phpBB Group