HBK forum
Pravilnik FAQ FAQ Pretražnik Pretražnik Članstvo Članstvo Profil Profil Privatne poruke Privatne poruke Registracija Registracija Login Login
Sada je: uto 15 lis 2019, 17:01. Pogledaj neodgovorene postove
ZANIMLJIVI SVECI - svjedoci za svako vrijeme
Započni novu temuOdgovori na temu
Prethodna tema Sljedeęa tema
Autor Poruka
jzekic




Spol: neodrešen
Postovi: 261
Lokacija: KaÅ”tel LukÅ”iƦ
PostanoPostano: pon 22 stu 2004, 20:11
PostNaslov : ZANIMLJIVI SVECI - svjedoci za svako vrijeme
Citiraj i odgovori

Koliko svetih ima, koje je i crkva stavila na ĆØast oltara, a tako malo o njima znamo.Koliko su toga pozitivnog i neobiĆØnog uĆØinilu u vremenu i okružju u kojem su živjeli, koliko su pomagali svima oko sebe, koliko su patili za vjeru i Krista, koliko su svoje krvi prolili da bi drugima dali nadu?!
Evo na danaÅ”nji dan za nebo je roĆ°ena , Cecilija, koja je bila je bila kƦi rimskog patricija (III.st.) koji ju je odgajao kao krÅ”Ć¦anku. ZaruĆØena za plemiƦa po imenu Valerijana, no nakon vjenĆØanja reĆØe ona svome mužu da je položila zavjet djeviĆØanstva, moleƦi ga da taj njezin zavjet poÅ”tuje. Valerijan pristade, uz uvjet da uzmogne vidjeti anĆ°ela za kojega ona kaže da nad njom bdije. Cecilija poÅ”alje svoga muža k papi Urbanu koji se je s krÅ”Ć¦anima krio u katakombama u Rimu. Ondje se i Valerijan obrati na krÅ”Ć¦anstvo. VraƦajuƦi se k Ceciliji, opazi anĆ°ela kako stoji do nje držeƦi dvije cvjetne krune. AnĆ°eo položi krunu od ljiljana na glavu Ceciliji, a krunu od ruža na glavu Valerijanu...itd...

Eto neka svi stave po jednog zanimljivog svetca, siguran sam da i od tih anonimnijih svetaca imamo mnogo toga za nauĆØit...

Meni je npr. zanimljiva sv. Hildegarda Kod nas ta mistiĆØarka, glasovita zbog svojih viĆ°enja, koja joj zaslužiÅ”e ime Ā»proroĆØice iz NjemaĆØkeĀ«, nije naroĆØito poznata. Rodila se god. 1098. u Bermersheimu, u Porajnju. Otac joj se zvao Hildebert, a bio je službenik biskupa u Speyeru. Znamo i za ime jednog njezina brata koji se zvao Drutwin.

Kad je Hildegardi bilo 8 godina, roditelji je dadoÅ”e redovnicama u Disibodenbergu, gdje ju je odgajala rekluza Juta. U petnaestoj je godini i sama primila redovniĆØku koprenu. Prema priznanju same sv. Hildegarde glavni joj odgojitelj bijaÅ”e Božja mudrost. JoÅ” kad je imala tri godine, vidjela je u svojoj duÅ”i neko nutarnje svjetlo koje svojom lijepom latinÅ”tinom nazivaÅ”e Ā»umbra lucis viventisĀ« ā€“ sjenom živoga svjetla. Njemu je pripisivala sve svoje neobiĆØno znanje teologije, medicine, glazbe, kao i svoju veliku izobrazbu, Å”to ju je godinama stekla. Njezina veoma živahna inteligencija brzo je shvaƦala i u sebe sve pohranjivala. NaroĆØita je prosvjetljenja primila kad joj se fiziĆØko stanje pogorÅ”avalo i kad joj je Bog povjeravao važne misije.Jedan francuski uĆØenjak nazvao ju je Ā»ĆØudom XII. stoljeƦa, i to ne samo zbog njezine svetosti, veƦ i zbog njezina znanjaĀ«. Bila je ona, doista, žena genijalne nadarenosti. Od njezinih spisa najznaĆØajnija je velika mistiĆØno-vizionarska trilogija: dogmatski Scivias, Knjiga životnih zasluga, u kojoj je sadržana moralka i nauk o krepostima, te napokon Knjiga božanskih djela, svojevrsna mistiĆØna kozmologija. Njezini pak spisi o prirodi i lijeĆØenju dali su joj naslov prve njemaĆØke istraživateljice prirode i lijeĆØnice. Bila je i glazbeno veoma nadarena. Pisala je latinski, a njezine se pjesme prema miÅ”ljenju struĆØnjaka za srednjovjekovno pjesniÅ”tvo mogu usporeĆ°ivati s pjesmama Notkera iz St. Gallena.

No ljepÅ”e je od svega toga ono Å”to o njoj zapisa neki životopisac: Ā»U njezinim je grudima plamtjela ljubav, koja nije iskljuĆØivala nijednoga ĆØovjeka.Ā«

Ja sam glasnik Velikoga Kralja poslan na raskrÅ”Ć¦a života, gozbi da vjeĆØnoj dovodim goste, da svijetu kažem Å”to je ljepota.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPosjeti Web stranice [Vrh]
majĆØika




Spol: neodrešen
Postovi: 178
Lokacija: Osijek
PostanoPostano: sri 24 stu 2004, 18:39
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Obožavam ovog antuna Pustinjaka


Sveti Antun "zimski", 17. sijeĆØnja

MeĆ°u svecima viÅ”e je Antuna; dvojica su najÅ”tovanija: "zimski" Antun pustinjak i opat, 17. sijeĆØnja, i "ljetni" Antun Padovanski, redovnik i sveƦenik, 13. lipnja. Zimski Antun ima uz ime oznake: pustinjak i opat. Pustinjak ili monah govori da je živio u osami, razmiÅ”ljanju, molitvi, skromnosti i pokorniĆØkim životom, daleko od svjetovne buke i strke. A naziv opat oznaĆØuje poglavara skupine monaha (pustinjaka) koji su živjeli svaki za sebe, a sastajali se povremeno na zajedniĆØku molitvu i bogoslužje.

Antun "zimski" roĆ°en je u Egiptu, u 4. stoljeƦu, od bogatih roditelja. Kad mu je bilo osamnaest godina, izgubio je roditelje. Odgojen krÅ”Ć¦anki osjeƦao je u sebi poziv da savrÅ”enije ostvari EvanĆ°elje. I kažu njegovi životopisci: Kad je jednom prilikom sluÅ”ao u crkvi Isusovu rijeĆØ: "HoƦeÅ” li biti savrÅ”en, idi prodaj Å”to imaÅ” i podaj siromasima pa ƦeÅ” imati blago na nebu!" shvatio je to kao reĆØeno upravo njemu. Od naslijeĆ°enog imetka dio ostavlja mlaĆ°oj sestri, a ostatak dijeli siromasima. Zatim se pridruži skupini monaha u pustinji.

Dvadeset godina živio je u nekoj ruÅ”evini nedaleko od rijeke Nila, sam, uz vrlo skromnu hranu. Vrijeme je posvetio prouĆØavanju Svetog pisma, meditaciji, trseƦi se da ukroti svoje strasti i živi samo za Boga. Nnapasti koje su ga spopadale nazivao je "demonima".

Tim intenzivnim životom u samoƦi stekao je veliku duhovnu snagu i mudrost. ProĆØuo se pa su mu odasvud dolazili po savjet, mnogi sa željom da žive pod njegovim vodstvom. Doživio je veliku starost: 105 godina.
Njegov životopisac Atanazije bilježi: "Sve do smrti Antun je bio bistra oka, zdravih zubi i uspravna hoda. Njegovo je tijelo bilo živahnije i ljepŔe nego u onih koji se za nj mekoputno brinu."

Ovaj se Antun smatra "ocem monaÅ”tva" od kojega su se kroz povijest razvili razliĆØiti redovi, družbe zajedniĆØkog, Bogu posveƦenog života, sve do danas. Primjerice: benediktinci, kartuzijanci, franjevci, dominikanci...

Slikari Antuna pustinjaka prikazuju u tamnome monaÅ”kom habitu (plaÅ”tu) s kukuljicom na glavi. Na lijevom ramenu nosi modro slovo T (grĆØki "tau"), a u ruci staraĆØki Å”tap, takoĆ°er u obliku slova T i zvonce. Slovo T poĆØetno je slovo grĆØke rijeĆØi "TheĆ³s" - Bog. - danas možemo sresti mnoge osobe koje na vrpci oko vrata nose križiƦ u obliku slova T, odnsono "tau".

Bog ne daje križ onome koji ga ne može nositi!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
sike




Spol: muško
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
PostanoPostano: čet 10 ožu 2005, 19:16
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

kako piÅ”em diplomski o hrvatskim svecima i blaženicima,posebno mi je dojmljiv sv.Leopold Bogdan MandiƦ.Koliko je smao taj krhi starac proveo u ispovjedaonici sati..kažu da je dnevno najmanje 12 sati ispovjedao u hladnoj i vlažnoj maloj ispovjedaonici u kapucinskom samostanu u Padovi,koja je Božjim ĆØudom ostala nedirnuta prilikom bombardiranja saveznika 1944.
Tako jedan mali i obiĆØan život u oĆØima ljudi, a tako velik pred Bogom!

Gospodine,kome da idemo?Ti imaÅ” rijeĆØi života vjeĆØnoga!
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: čet 10 ožu 2005, 21:00
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Mene se dojmila priĆØa kad je jednom neki bogataÅ” doÅ”ao na ispovijed Leopoldu i umjesto na klecalo, vrlo bahato sjeo na Leopoldov ispovjedniĆØki stolac. Leopold ga je samo pogledao onim svojim tolim, nasmijanim oĆØima, kleknuo na klecalo i poĆØeo s ispovijedi...

I davao je vrlo male pokore, a onda noƦu molio umjesto grjeÅ”nika...

I bio je i rastom mali, visok samo 135 cm... a tako velik...

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
jelena




Spol: neodrešen
Postovi: 113
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 17 ožu 2005, 23:02
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Meni je taj Leopold fantastiĆØan. Zapravo, kad pomislim na "sveca" pomislim na njega, on je nekako moja predodžba svetosti.
Možda nije za ovu rubriku, ali meni i Papa odiÅ”e tom svetoÅ”Ć¦u kao i Leopold. znam da se živuƦe ljude ne proglaÅ”ava svecima, ali taj naÅ” Papa putnik nekako na mene tako djeluje, tako ponizan a pravedan i hrabar... Ne znam, on mi je poseban tip.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
arkandeo




Spol: muško
Postovi: 513
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: pet 18 ožu 2005, 7:02
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Papa je po meni zivuci svetac. Ono sto on predstavlja meni a vjerujem i drugima je uzor kojega treba slijediti. Koliku samo volju ima kad onako slab i bolestan jos uvijek svjedoci vjeru i ne predaje se. Stvarno nam svima moze biti uzor.

Ovdje bi se osvrnuo na Alijzija Stepinca covjeka koji je u najmracnije doba prosloga stoljeca bio i ostao voda i uzor katolickoga puka u Hrvatskoj. Stvarno se divim tom covijku koji je u vihoru Drugoga svjetskoga rata bio svjetlo mnogima. Pomagao je svima koji su pomoc trazili, nakon rata je gorljivo branio Crkvu i nije se dao pokolebati. Zato je suden i otrovan. Bio je svjetionik koji je pokazivao put svima ne samo nasemu narodu.

anĆ°eo

Tko je kao Bog?
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
sike




Spol: muško
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
PostanoPostano: pet 18 ožu 2005, 12:12
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Uz ove spomenute, u zadnje vrijeme neprestano se oduÅ”evljavam najnovijom talijanskom sveticom koju je Papa nedavno kanonizirao a koja je kao lijeĆØnica i majka na porodu odluĆØila izmeĆ°u sebe i djeteta izabrati - život djeteta.
Prekrasno je bilo vidjet na kanonizaciji nazoĆØnog njezinog muža i dijete kojem je svojim životom dala život.
kakva nesebiĆØnost!
kakva ljubav!
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
merkat




Spol: muško
Postovi: 1347
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: pet 18 ožu 2005, 20:02
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Mi Hrvati zaista imamo se cime ponositi, tri sveca, Nikola Tavelic, Marko Krizevcanin, Leopold Mandic te dva blazenika- Alojzije Stepinac i laik Ivan Merz ciji je grob u mojoj crkvi gdje svakodnevno mladi ( i ostali ) mole, neki ostanu zaista dugo, dolaze i obitelji s djecom, zaista lijepo.

Slusao sam na radio Mariji na dan smrti ( 11.03) kardinala Kuharica kad su njegovi suvremenici i poznavatelji njegova zivota govorili o njegovoj svetosti, jeda j rako koji je poznavao njega i Bl. Stepinca da kardinal Kuharic nije nista manje svet od njega.

Uvijek sam gledao na svece kao na neke nadnaravne ljude, andjele, no zaste ne vjerovati da su sveci medju nama ?
Ja vjerujem da su to vecinom neprimjetni, ponizni ljudi, nemoraju nuzno biti kardinali ili biskupi, u mojoj crkvi djeluje pt. Cvek koji je zivot posvetio brizi o starima , zaboravljenima i nemocnima.
Covjek je toliko skroman da ljudi kad dodju u njegovu zakladu " Biskup Josip Lang " prvi put gledaju okolo trazeci ga a on u kuti nesto nosi, popravlja, izgleda kao neki radnik, bas danas gura neka kolica puna kutija u plavoj kuti, stalno nesto radi, vrlo ponizno i vrijedno, eto on je jedan primjer svetosti iz moje blizine a podsjeca me na film Indiana Jones o potrazi za svetim gralom kad su nacisti trazili gral al su pogrijesili trazeci neki veliki, bogati, ukrasen gral a na kraju je bio najskromniji od svih nadjenih !!!

Å to Ʀe mi život bez vjere ?
Å to Ʀe mi vjera bez života ?
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: pet 18 ožu 2005, 20:20
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Merkat, mala nadopuna - imamo joÅ” blaženika: bl. Augustin KažotiƦ (prvi hrvatski blaženik), bl. Ozana Kotorska, bl. Jakov Zadranin, bl. Gracia iz Mula, Ivan Merz i Marija od Propetog Isusa PetkoviƦ.


Zadnja promjena: klara; pet 18 ožu 2005, 20:44; ukupno mijenjano 1 put.

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Natty




Spol: žensko
Postovi: 1001
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: uto 25 lis 2005, 10:17
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Mislim da se o svecima može joÅ” puno priĆØati.

Svi su sveci divni ljudi. Divim se ponajprije njihovoj poniznosti i žrtvi. Posebno volim Padre Pia.

Taj ponizni sluga Božji kako je sebe nazivao cijelog sebe je dao za žrtvu, dao se ponajprije Bogu, a kroz to služenje i drugima.

MuĆØen je bio od sotone, no muĆØili su ga i ljudi, a on je to sve ponizno podnosio ne podigavÅ”i glas protiv nikoga. VrÅ”io je i mrtvljenja joÅ” kao dijete željeznim lancem i kad ga je majka naÅ”la zabrinuta, on je samo rekao, Mama, i Isusa su biĆØevali...

Ostadoh zapanjena njegovom poniznoÅ”Ć¦u u mnogim situacijama, a isto tako i na njegovoj spremnosti na trpljenje.

Bio je i jako loÅ”eg zdravlja, živio je samo o Tijelu Kristovom, drugo je njegovo tijelo odbacivalo, tako da je i zbog toga uz stigme koje je primio bio medicinski fenomen. Prilikom operacije odbio je anesteziju te je operiran na živo. LijeĆØnik koji je vrÅ”io operaciju svjedoĆØio je o nadljudskoj snazi i o njegovoj mirnoƦi prilikom operacije. Tek pri kraju niz obraz su mu kliznule dvije velike suze i izustio je "Oprosti mi Isuse Å”to ne mogu trpjeti koliko bi trebao"...

Provodio je noƦi plaĆØuƦi, plakao je za svoje grijehe ponajprije jer se smatrao nedostojnim, a i za grijehe ĆØitavog svijeta...

Cijelog života svakodnevno imao je ukuzanja i razgovarao je s Isusom i Gospom, te bio muĆØen fiziĆØki i duhovno od sotone. Kao dijete imao je viĆ°enje ĆØete anĆ°ela s jedne strane i ĆØete demona s druge te visokog crnog stvora za kojega mu je ĆØovjek u bijelom rekao da se protiv njega ima cijelog života boriti. Nakon toga Isus ga je u jednom viĆ°enju okrunio veliĆØanstvenom krunom i rekao mu da ga joÅ” ljepÅ”a ĆØeka u nebesima iza života ako izdrži sve Å”to ga ĆØeka...

Za sebe je iskreno mislio da je beskoristan, nevrijedan Božjih darova, pun slabosti i nemoƦi, a istovremeno blagoslovljen Božjim dobroĆØinstvima. Usred tolikog divljenja kojim je bio okružen on bi rekao: "Ja samo želim biti siromaÅ”an fratar koji moli".

Papa Pavao VI. govoreƦi poglavarima Kapucinskog reda 20. veljaĆØe 1971. rekao je za njega: "Pogledajte kakvu je slavu imao, kakav se skup sljedbenika okupio oko njega Å”irom svijeta! Ali zaÅ”to? Možda zato Å”to je bio filozof? Ili mudar? Jer je imao na raspolaganju mnogo novca? Ne, veƦ zato Å”to je ponizno služio sv. misu, ispovijedao od jutra do mraka, te ā€“ a to nije lako reƦi ā€“ nosio rane naÅ”ega Gospodina. Bio je ĆØovjek molitve i trpljenja."

Bog je milosrdan, spor na srdžbu i pun dobrote.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Sion




Spol: neodrešen
Postovi: 30
PostanoPostano: uto 25 lis 2005, 16:16
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Isus Krist.






Hvala Boze.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Tonka




Spol: neodrešen
Postovi: 127
PostanoPostano: sri 26 lis 2005, 3:48
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Maksimilijan Kolbe.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Natty




Spol: žensko
Postovi: 1001
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 27 lis 2005, 10:33
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Moram komentirati... Sion, Isus Krist nije svetac , veƦ Bog.

Tonka, napiŔi neku zanimljivu crticu iz života Maksimilijana Kolba.

Podaci o takvim ljudima mogu biti pravo vrelo okrijepe i ljubavi za druge...

Bog je milosrdan, spor na srdžbu i pun dobrote.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
pingi




Spol: žensko
Postovi: 1243
Lokacija: nebu pod oblacima
PostanoPostano: čet 27 lis 2005, 12:41
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Mene meĆ°u mnoÅ”tvom svetaca i blaženika nekako uvijek iznova oduÅ”evljava i zaokuplja baÅ” sv. Franjo AsiÅ”ki. Donosim vam jednu legendu koja govori o njegovoj karizmi:


"JEDNOGA DANA FRANJO PLAƈUƆI REƈE ISUSU: VOLIM SUNCE, VOLIM ZVIJEZDE, VOLIM KLARU I SESTRE; VOLIM SRCE LJUDI, VOLIM SVE Å TO JE LIJEPO. O MOJ GOSPODINE, TREBAÅ  MI OPROSTITI, JER SAMO TEBE BIH ŽELIO LJUBITI!"
SMJEÅ EƆI SE, GOSPODIN MU OVAKO ODGOVORI: VOLIM SUNCE, VOLIM ZVIJEZDE, VOLIM KLARU I SESTRE; VOLIM SRCE LJUDI, VOLIM SVE Å TO JE LIJEPO. O MOJ FRANJO, NE TREBAÅ  VIÅ E PLAKATI, JER ONO Å TO TI VOLIÅ , VOLIM I JA!"
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Tonka




Spol: neodrešen
Postovi: 127
PostanoPostano: čet 27 lis 2005, 19:24
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Natty napisa:

Tonka, napiŔi neku zanimljivu crticu iz života Maksimilijana Kolba.

Podaci o takvim ljudima mogu biti pravo vrelo okrijepe i ljubavi za druge...


Maksimilijan Kolbe mi je drag izmeĆ°u ostalog i zbog toga Å”to me zadivljuje koliĆØina energije koju je ulagao u sve svoje djelatnosti. Jednostavno, entuzijast s pokriƦem. On je dokaz da je prava vjera puno viÅ”e od lijepih rijeĆØi.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
arkandeo




Spol: muško
Postovi: 513
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: pon 31 lis 2005, 9:59
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Evo link na životopis sv. Maksimilijana Kolbea:
http://www.zupa-vela-luka.hr/sveci-opis.asp?svetac=267

U Auschwitzu je dao svoj život za život oca jedne obitelji.

Tko je kao Bog?
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
ucenik




Spol: muško
Postovi: 103
PostanoPostano: uto 15 stu 2005, 16:24
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Meni je poseban Ivan Merz o kome sam u zadnje vrijeme poĆØeo ĆØitati.

Kao prvo posebno mi je interesantno vidjeti kako je njegova duhovnost rasla korak po korak. Jer nam je dostupan njegov dnevnik koji je on marljivo godinama pisao. U njega je zapisivao svoja zapažanja o dogaĆ°anjima u svijetu oko sebe, ali jako puno i o svojim duhovnim promiÅ”ljanjima i bio je iskren i o svojim slabostima i kako se borio sa njima i zato mi je interesantno gledati njegov primjer jer daje ĆØovjeku nadu da može pobijediti.
A i sam njegov utjecaj na njegove suvremenike mi je poseban. Pogotovo poticaj koji je njegov život bio sveƦenicima oko njega.

ViÅ”e o njemu možete proĆØitati na stranicama postulature:

www.ivanmerz.hr

I na stranicama za mlade Ŕtovatelje Ivana Merza:

www.merz-mladi.org
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Dara




Spol: žensko
Postovi: 490
Lokacija: RIJEKA
PostanoPostano: pon 16 sij 2006, 8:51
PostNaslov : [duhovni ak.] Sv.Klara
Citiraj i odgovori

Ovo mi je dugo trebalo,ali konacno sei to dogodilo,meni je sv.Klara uzor i mislim da se o njoj jako malo govori,a ipak je i ona puno ucinila u svome zivotu,kod nje me najvise zadivljuje kako joj bogatsvo nije bilo bitno nego se toga odrekkla i i kako pjesma kaze...."haljinu pokore klara oblaci"...i odlucila zivjeti potuno siromastvo....zatim se diviim njenoj nesebicnoj ljubavi za druge....njeno priajteljstvi sa Franjom i njemu kako se divila,osnovala red klarisa.....puno je toga o Klari sto se moze reci,pa slobodno napisite sto vi mislite o toj svetici.....

....Gospodin je moja snaga,moj mir....
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
fratar




Spol: muško
Postovi: 987
Lokacija: Osijek
PostanoPostano: pon 16 sij 2006, 15:08
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Evo Å”to je jedan Mate s Frama Foruma napisao o sv. Klari, znam da je malo dugaĆØko ali kom se da proĆØitati može nauĆØiti neÅ”to o sv. Klari Wink
Mate(s Frama Foruma) napisa:
Franjo s oĆØinskom ljubavlju slijedi i pouĆØava Klaru za cijeloga života. Ona ga zbog toga smatra pravim utemeljiteljem klarisa, a Pravilo poĆØinje ovim rijeĆØima: "Oblik života SiromaÅ”nih sestara, Å”to ga je blaženi Franjo ustanovio, jest ovo..." U Oporuci piÅ”e: "Bog Otac porodio je u svojoj Crkvi rijeĆØju i primjerom preblaženoga oca naÅ”ega svetoga Franje... ovo malo stado... Gospodin nam je dao preblaženoga oca naÅ”ega Franju za utemeljitelja, saditelja i pomagaĆØa u službi Kristu."

Životopisac spominje kako Klara "želi da se sestre u odreĆ°eno vrijeme bave ruĆØnim poslovima, ali tako da - po želji Utemeljitelja - obnavljaju žar s obavljanjem molitve."

Zbog toga se Klara osjeƦa "biljĆØicom preblaženoga oca Franje", pa kad piÅ”e Pravilo, ne ĆØini drugo nego prepisuje Pravilo Manje braƦe uvodeƦi samo prilagodbe nužne za ženski Red. Osim toga, u Pravilu i u Oporuci viÅ”e puta ponavlja "posluÅ”nost blaženome Franji". I Inocent IV. u Buli kojom odobrava Pravilo tvrdi: "Morate živjeti... sa zavjetom vrlo uzviÅ”enoga siromaÅ”tva Å”to vam ga je dao blaženi Franjo." Kardinal Rinaldo piÅ”e u svome pismu da odobrava "oblik života i naĆØin svetoga jedinstva i uzviÅ”enoga siromaÅ”tva, Å”to vam je vaÅ” blaženi otac Franjo usmeno i pismeno predao na opsluživanje". K tome, kad Klara želi da neka njezina zapovijed bude djelotvorna, moli da se "izvrÅ”i iz ljubavi prema Bogu i blaženome Franji".

Prikladno je podsjetiti takoder da je Klara "naĆØinila Oficij križa kako ga je sastavio sveti Franjo, ljubitelj križa i da ga je obiĆØavala moliti jednakom ljubavlju": Sama Klara potcrtava u svojim spisima Franjinu važnost u svome životu. U prvome poglavlju Pravila npr. spominje to ĆØetiri puta: "Oblik života SiromaÅ”nih sestara, Å”to ga je blaženi Franjo ustanovio, jest ovo: Opsluživati EvanĆ°elje Gospodina naÅ”ega Isusa Krista, živeƦi u posluÅ”nosti, bez vlasniÅ”tva i u ĆØistoƦi. Klara, nedostojna Kristova službenica i biljĆØica blaženoga oca Franje, obeƦaje posluÅ”nost i poÅ”tovanje gospodinu papi Inocentu i njegovim kanonski izabranim nasljednicima i Rimskoj Crkvi. I kao Å”to je u poĆØetku svoga obraƦenja skupa sa svim sestrama obeƦala posluÅ”nost blaženomu Franji, tako obeƦaje bez prekrÅ”aja opsluživati istu posluÅ”nost njegovim nasljednicima. Ostale sestre dužne su uvijek sluÅ”ati njegove nasljednike."

U drugim poglavljima predviĆ°a: "Neka se priĆØeÅ”Ć¦uje sedam puta u godini to jest ... na svetkovinu svetoga Franje." "Uvijek sam bila brižljiva u obdržavanju svetoga siromaÅ”tva Å”to smo ga obeƦale Gospodinu i blaženome Franji."

U Å”estom poglavlju, koje ima autobiografsko znaĆØenje, ovako spominje svetoga Franju, uvrÅ”tavajuƦi tu i dva njegova pisma: "Nakon Å”to se sveviÅ”nji nebeski Otac udostojao miloÅ”Ć¦u prosvijetliti moje srce, da, po primjeru i nauku preblaženoga oca naÅ”ega svetoga Franje, ĆØinim pokoru, malo poslije njegova obraƦenja dragovoljno sam, skupa sa svojim sestrama, njemu obeƦala posluÅ”nost. Kad je pak blaženi Otac vidio da se ne bojimo nikakva siromaÅ”tva, nikakvih napora, trpljenja, omalovažavanja ni prezira svijeta, paĆØe da sve to smatramo velikim užitkom, ganut ljubavlju, napisao nam je oblik života na ovaj naĆØin: 'BuduƦi da ste, po božanskom nadahnuƦu, postale kƦerima i službenicama vrhovnoga sveviÅ”njega Kralja i nebeskoga Oca, zaruĆØile se s Duhom svetim odabiruƦi da živite prema savrÅ”enosti svetoga EvanĆ°elja, hoƦu i obeƦajem za sebe i za svoju braƦu uvijek voditi o vama marljivu brigu i posebnu skrb.

Dok je živio, skrbno je to ispunjavao i htio je da to braƦa uvijek ispunjavaju. I da ne bismo nikada skrenule od presvetoga siromaÅ”tva s kojim smo zapoĆØele, pa ni one koje budu poslije nas doÅ”le, malo prije svoje smrti ponovno nam je napisao svoju posIjednju volju govoreƦi: 'Ja, siromaÅ”ni brat Franjo, hoƦu slijediti život i siromaÅ”tvo preuzviÅ”enoga gospodina naÅ”ega Isusa Krista i njegove presvete Majke. I hoƦu ustrajati sve do kraja; te molim vas, moje gospoĆ°e, i dajem vam savjet da u tome presvetom životu i siromaÅ”tvu uvijek živite, i da se pomno ĆØuvate da ne biste od njega dovijeka nikad odstupile ni po ĆØijem nauku ili savjetu."

PiÅ”uƦi blaženoj Janji, Klara potcrtava: "PitaÅ” me koje su svetkovine na koje nas je... preslavni naÅ” otac sveti Franjo posebno upozorio da ih svetkujemo raznolikoÅ”Ć¦u hrane." "Nismo obvezane na post - kako nas je pouĆØio blaženi Franjo u jednome svome pismu - kroz sve vazmeno vrijeme i na blagdane Gospine i svetih apostola, osim ako padnu u petak." "Sveti Franjo nas je pouĆØio i zapovjedio da prema bolesnima postupamo sa svom slobodom s kojom mu drago vrsti hrane." U Blagoslovu moli "Gospodina naÅ”ega Isusa Krista za njegovo milosrĆ°e i za posredovanje... blaženoga oca naÅ”ega Franje:.. da isti Otac nebeski potvrdi ovaj presveti blagoslov na nebu i na zemlji".

Franjina važnost u Klarinu duhovnom iskustvu i iskustvu njezinih sestara pokazuje se oĆØitim na osobit naĆØin u Oporuci. ƈini se da je ona napisana kako bi podsjeƦala sestre na duhovnoga Oca o kome govori viÅ”e od dvadeset puta. Klara piÅ”e: "Sin je Božji postao za nas put Å”to nam ga je rijeĆØju i primjerom pokazao, a naÅ” nas je preblaženi Otac, pravi njegov Ijubitelj i nasljedovatelj, pouĆØio. Moramo, dakle, predrage sestre, razmisliti o svim danim nam dobroĆØinstvima Božjim, ali meĆ°u ostalima, kojima se udostojao po ljubljenom naÅ”em blaženom ocu Franji medu nama djelovati, ne samo o onima poslije naÅ”ega obraƦenja, nego i o onima dok smo bile u bijednoj taÅ”tini svijeta." "Kolikim dakle marom, kolikim nastojanjem duha i tijela moramo držati zapovijedi Boga i naÅ”ega Oca da, pomoƦu Božjom, umnogostruĆØimo talenat!"

"A kad je blaženi Franjo osjetio da se mi, krhke i slabe po tijelu, ipak ne odriĆØemo nikakve tjeskobe, siromaÅ”tva, napora, nevolja ili zapostavljanja i prezira od strane svijeta, nego da smo, Å”toviÅ”e, po primjeru svetaca i njegove braƦe, smatrale to velikom ugodnoÅ”Ć¦u, ganut samiloÅ”Ć¦u prema nama, zadužio je sebe i svoj Red da Ʀe o nama isto kao i o svojoj braƦi voditi marljivu brigu i posebnu skrb. Tako smo, po volji Božjoj i preblaženoga naÅ”eg oca Franje, poÅ”le prebivati kod crkve Svetoga Damjana gdje nas je Gospodin, po svojem milosrĆ°u i milosti, u kratko vrijeme umnožio, da se ispuni Å”to je Gospodin po svome Svecu prorekao. A prije smo stanovale, makar malo, na drugome mjestu.

Zatim nam je napisao Oblik života i, ponajpaĆØe, da ustrajemo u svetome siromaÅ”tvu. I nije se zadovoljio da nas za svoga života potiĆØe mnogim nagovorima i primjerima na ljubav prema presvetome siromaÅ”tvu i njegovu opsluživanju, nego nam je napisao mnoge spise da ne bismo poslije njegove smrti skrenule od njega, kao Å”to Sin Božji dok je živo na svijetu nije nikada htio odstupiti od svetoga siromaÅ”tva. I preblaženi naÅ” otac Franjo, slijedeƦi njegove stope, dok je živio, nije ni najmanje odstupao od svetoga siromaÅ”tva koje je izabrao za sebe i za svoju braƦu."

Klara nastavlja, takoĆ°er u Oporuci: "I ja, Klara... biljĆØica svetoga Oca, razmiÅ”ljala sam o naÅ”em uzviÅ”enom zdanju i o volji takova Oca... koji nam je bio stup i jedina naÅ”a utjeha poslije Boga, i potporanj... Pa kao Å”to sam ja uvijek nastojala voditi brigu da opslužujem i ĆØinim da se opslužuje sveto siromaÅ”tvo koje smo obeƦale Gospodinu i ocu naÅ”emu blaženome Franji, tako su dužne uz pomoƦ Božju do kraja opsluživati i ĆØiniti da se opslužuje sveto siromaÅ”tvo one koje mene naslijede u službi." "Prigibam koljena te duhom i tijelom prignuta preporuĆØujem svetoj Rimskoj Crkvi, vrhovnom sveƦeniku, a naroĆØito gospodinu kardinalu koji je dodijeljen Redu manje braƦe i nama, sve svoje sestre koje su sada i koje Ʀe doƦi... svome malenome stadu Å”to ga je Bog Otac porodio u svojoj Crkvi rijeĆØju i primjerom preblaženoga oca naÅ”ega svetoga Franje nasljedovanjem siromaÅ”tva i poniznosti njegova ljubljenog Sina i slavne Djevice njegove Majke, uĆØinio da opslužuju sveto siromaÅ”tvo koje smo obeƦale Bogu i preblaženom ocu naÅ”emu svetome Franji... Gospodin nam je darovao preblaženoga oca naÅ”ega Franju za utemeljitelja, saditelja i pomagaĆØa u službi Kristu i u onom Å”to smo Gospodinu i blaženom naÅ”em ocu obeƦale, koji je takoĆ°er, dok je živio, nastojao da rijeĆØju i djelom uvijek obraĆ°uje i uzgaja nas, svoju biljĆØicu."

I Klara nastavlja ovako: "Neka nakon moje smrti sestre, na kojem god mjestu bile, obdržavaju spomenuti oblik siromaÅ”tva Å”to smo ga obeƦale Gospodinu i preblaženome ocu naÅ”emu Franji." "Opominjem i potiĆØem u Gospodinu Isusu Kristu sve svoje sestre, koje su sada i koje Ʀe doƦi, da uvijek nastoje slijediti put svete jednostavnosti, poniznosti, siromaÅ”tva i ĆØasnoga svetog ponaÅ”anja, kako smo pouĆØene od Krista i od preblaženoga oca naÅ”ega Franje u poĆØetku naÅ”ega zajedniÅ”tva." "ƈuvajmo se, ako smo stupile na put Gospodnji, da nipoÅ”to za neko vrijeme ne odstupimo od njega, da ne nanesemo nepravdu... ocu naÅ”emu blaženome Franji... Zato prigibam svoja koljena pred Ocem Gospodina naÅ”ega Isusa Krista da nam po zaslugama... preblaženoga naÅ”ega oca Franje... sam Gospodin koji je dao dobar poĆØetak dade porast i, takoĆ°er, ustrajati do kraja. Amen. Ovaj spis, da bi se bolje opsluživao, ostavljam vama, svojim predragim i ljubljenim sestrama, koje su sada ili koje Ʀe doƦi, kao znak blagoslova Gospodinova, preblaženoga naÅ”ega oca Franje i blagoslova mene, vaÅ”e majke i službenice."

Klara i klarise smatraju Franju ocem te ga zbog toga nježno ljube. Ta je ljubav osobito oĆØita za vrijeme SveĆØeve bolesti i za vrijeme njegova pogreba. Doista, "onoga tjedna u kojem je blaženi Franjo preminuo, gospoĆ°a Klara... bijaÅ”e vrlo bolesna. A bojala se da Ʀe preminuti prije blaženoga Franje. Gorko je plakala i nije se mogla utjeÅ”iti, jer prije smrti nije mogla vidjeti svoga jedinoga Oca poslije Boga, tj. blaženoga Franju tjeÅ”itelja duÅ”e i tijela koji ju je prvi utvrdio u Božjoj milosti". I klarise "bijahu vrlo ucviljene zbog Franjine bolesti".

ƈelano piÅ”e u prvome Franjinu životopisu (dakle 1228. godine): "A kad doĆ°oÅ”e do mjesta gdje je najprije osnovao i zasadio Red svetih djevica, izložiÅ”e ga u crkvi Svetoga Damjana gdje su boravile njegove siromaÅ”ne kƦeri koje je pridobio za Gospodina. Otvoren je prozorĆØiƦ kroz koji se službenice Kristove u odredeno vrijeme obiĆØaju priĆØestiti sakramentom Gospodinova tijela. Otvoren je lijes u kojemu bijaÅ”e zatvoreno blago nebeskih kreposti. I gle, evo gospoĆ°e Klare koja je zaista po zaslugama svetosti postala slavna prva majka ostalih, jer bijaÅ”e prva biljĆØica ovoga svetog Reda. S ostalim je kƦerima doÅ”la vidjeti Oca koji im nije govorio niti se k njima svratio nego je žurio drugamo."

ƈelano nastavlja: "PoÅ”to podvostruĆØiÅ”e uzdahe, promatrale su ga s dubokim jecanjem srca i s obilnim suzama. A zatim su priguÅ”enim glasom poĆØele jaukati: 'OĆØe, oĆØe, Å”to nam je ĆØiniti? ZaÅ”to nas sirote ostavljaÅ”? Kome nas tako napuÅ”tene prepuÅ”taÅ”? ZaÅ”to nisi najprije radosne poslao nas koje tako rastužene ostavljaÅ”? Å to nam nalažeÅ” da ĆØinimo tako zatvorene u ovome zatvoru kad si odluĆØio da nas nikada viÅ”e ne posjetiÅ” kako si obiĆØavao? S tobom nam odlazi sva utjeha, a sliĆØna utoĆØiÅ”ta nemamo ovako u svijetu pokopane! Tko Ʀe nas u toliku siromaÅ”tvu, koje nije manje po zaslugama nego po stvarima, tjeÅ”iti? O, oĆØe siromaha, Ijubitelju siromaÅ”tva! Tko Ʀe nam u kuÅ”njama pritjecati u pomoƦ, ti koji si bezbrojne kuÅ”nje preturio, oprezni raspoznavatelju napasti?! PomoƦniĆØe nevoljnih, tko Ʀe nas bijedne tjeÅ”iti u nevoljama koje nas snadoÅ”e? O pregorka li rastanka, o nemila odlaska! O, okrutna smrti koja tisuƦe sinova i kƦeri liÅ”enih takva oca strahovito pogadaÅ” kad se žuriÅ” da od nas u nepovrat udaljiÅ” onoga po kojem su naÅ”a djela, ako ih ima, cvala!' DjeviĆØanska sramežljivost je plaĆØ obuzdavala jer bijaÅ”e vrlo neumjesno naricati nad onim ĆØijem preminuƦu dolazi ususret mnoÅ”tvo anĆ°eoske vojske i raduju se sugraĆ°ani svetih i ukuƦani Božji. NaÅ”avÅ”i se tako izmedu žalosti i radosti, izljubiÅ”e mu blistave ruke ureÅ”ene najskupocjenijim draguljima. A kad je odnesen, zatvorena su vrata koja viÅ”e neƦe biti otvorena takvoj rani... Svi su sudjelovali u boli svake od njih tako da nije bilo nikoga kome bi uspjelo zadržati suze videƦi te anĆ°ele mira gdje tako tužno plaĆØu."

Posljednje svjedoĆØanstvo Ijubavi Klarisa prema Franji potcrtava Životopisac kad spominje da je Klara pokopana u Svetome Jurju, tj. "na mjestu gdje je najprije bilo pokopano tijelo svetoga Franje da tako onaj koji je živoj prokrĆØio put i mrtvoj, kao po nekom predznaku, pripravi mjesto".

"A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav
- to troje -
ali najveƦa je meưu njima ljubav." 1 kor 13,13

andjelcic
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
sike




Spol: muško
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
PostanoPostano: uto 31 sij 2006, 13:46
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Premalo ili niÅ”ta ovdje spominjemo svetog Ivana Bosca, osnivaĆØa salezijanaca, koji je cijeli svoj život posvetio odgoju mladih, osobito onih najsiromaÅ”nijih kojima je pružio utoĆØiÅ”te.

Najzanimljivije mi je u tome kako je znao stati njima u obranu i kad su mu se u tome usprotivili neki vodeƦi ljudi onda u Crkvi a on je uvijek znao uz Božju pomoƦ naƦi put kako ih zaÅ”titit ali i kako ne iƦi protiv Crkve

Uostalom,danas je njegov blagdan pa mu s eviŔe utecimo u svojim molitvama da nam uvijek pomogne u traganju pravog puta,ali nikad izvan Crkve

Gospodine,kome da idemo?Ti imaÅ” rijeĆØi života vjeĆØnoga!
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sike




Spol: muško
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
PostanoPostano: pet 10 vel 2006, 13:59
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

arkandeo napisa:
Ovdje bi se osvrnuo na Alojzija Stepinca covjeka koji je u najmracnije doba prosloga stoljeca bio i ostao voda i uzor katolickoga puka u Hrvatskoj. Stvarno se divim tom covijku koji je u vihoru Drugoga svjetskoga rata bio svjetlo mnogima. Pomagao je svima koji su pomoc trazili, nakon rata je gorljivo branio Crkvu i nije se dao pokolebati. Zato je suden i otrovan. Bio je svjetionik koji je pokazivao put svima ne samo nasemu narodu.

anĆ°eo


Evo,danas ga se prisjeƦamo na njegov blagdan
Doista,u kakvom je vremenu sjala meĆ°u ljudima njegova svetost!
Prvo je muku muĆØio s nacistima a onda s komunistima.
Možemo uĆØiniti od te njegove ustrajnosti u vjeri,sve do kraja-smrti u pritvoru gdje je proveo 14 godina..Poput isusa je Å”utio kad su ga krivo optuživali..Znao je reƦi kad je trebalo ali tom Å”utnjom je zaĆØepi usta Twisted Evil i njegovim sljedbenicima

Gospodine,kome da idemo?Ti imaÅ” rijeĆØi života vjeĆØnoga!
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
merkat




Spol: muško
Postovi: 1347
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: pet 10 vel 2006, 16:50
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

BaÅ” danas sam sluÅ”ao na radiu kako koliko god su ga ograniĆØavali da vodi crkvu, toliko je njegova patnja nadahnjivala druge da crkva živi i raste !


Å to Ʀe mi život bez vjere ?
Å to Ʀe mi vjera bez života ?
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: pet 10 vel 2006, 17:30
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ma ima i velikih duÅ”a koje nisu proglaÅ”ene svetima a ĆØinile su velike stvari. Pada mi na pamet da bi bilo dobro prikupiti i napisati u jednoj knjizi živote ovih velikih naÅ”ih ljudi a živjeÅ”e maleni u malenom puku.

Evo dvije ovu osobno ne poznam: ĆØasna majka Marija Terezija Obuljen OSB (benediktinka iz samostana u Hvaru) imala posebni dar božji bilokacije - bila u isto vrijeme u dva samostana. ƈitao sam svjedoĆØanstva redovnica.

A ovu poznam: Mirjana TomiĆØiƦ iz Velog Grablja na Hvaru, djevojka umrla u dvadesetoj godini života, teÅ”kog životnog križnog puta. pred kraj života i to je otjeralo u grob doživljava od bliže rodbine teÅ”ke udarce: umiruƦi na bolniĆØkoj postelji kaže svojima: Oprostila sam svima, oprostite i vi. Na pokopu je bilo desetak sveƦenika, ja sam vodio obrede.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sike




Spol: muško
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
PostanoPostano: pet 10 vel 2006, 21:58
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

hejk sneni! Pa trebalo bi negdje objavit neŔto o njihovim životima!Prvo bi trebalo prikupit Ŕto viŔe podataka o njima!Po onome Ŕto si napisao,to su stvarno bili sveci!
Kako sam novinar i suraĆ°ujem s mnogo vjerskih listova,mogli bi objaviti neÅ”to o njima?

Gospodine,kome da idemo?Ti imaÅ” rijeĆØi života vjeĆØnoga!
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: sub 11 vel 2006, 6:51
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

sike napisa:
hejk sneni! Pa trebalo bi negdje objavit neŔto o njihovim životima!Prvo bi trebalo prikupit Ŕto viŔe podataka o njima!Po onome Ŕto si napisao,to su stvarno bili sveci!
Kako sam novinar i suraĆ°ujem s mnogo vjerskih listova,mogli bi objaviti neÅ”to o njima?


Uvo joÅ” nekoliko podataka recimo o Mirjani: kao dijete nekoliko operacija na oĆØima, poĆØetkom puberteta velik dio godine sprovela u "gipsanom koritu" zbog krivljenja kiĆØme. kakva mi je pisma pisala, Å”teta Å”to ih nisam saĆØuvao, a sve patnje Bogu namjenjivala za sveƦeniĆØka zvanja (tada ih je naÅ”a biskupija imala na pretek). Gimnaziju zavrÅ”ila sa odliĆØnim i olsoboĆ°ena mature, a uĆØila je na koljenima, kleĆØeƦi naslonjena na kauĆØ, to joj je bio najlakÅ”i položaj zbog kiĆØme.

Moglo bi se o njima pisati i u novinama, ali mislim da bi bolje bilo sakupiti svjedoĆØanstva iz cijele hrvatske i izdati knjigu.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
Prethodni postovi:    
Prethodna tema Prethodna tema
Započni novu temuOdgovori na temu

Izaberi forum:   

Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš urešivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.

Powered by phpBB © 2001, 2006 phpBB Group