Starozavjetni i Novozavjetni Bog

Chico · Spol: Postovi: 590 Lokacija: Tchechenia

Nadam se da nema ovakvog topika, nisam ga naĹˇao.

Namjera mi je bila da u ovom topiku raspravljamo o naslovu.
KrĹˇĂ¦anstvu je srediĹˇnji lik Isus Krist, i sa njim smo mi kao religija i nastali.
Mene zanima vaĹˇe miĹˇljenje o promjeni Boga od onog u Starom zavjetu (Noa, Jerihon, EgipĂ¦ani ne moram o tome niĹˇta viĹˇe) do Boga ljubavi i oprosta u Novom zavjetu.
Trebamo li viĹˇe slijediti Isusove zapovjedi ljubavi ili 10 zapovjedi BoĹľjih ili bi nam one trebale viĹˇe biti kao smjernice u ponaĹˇanju??

Mara

Nema drugoga Boga. Jedan je Bog koji je Izraelu objavio svoje ime, nama svoju OĂ¨insku ljubav, spasio Nou i darovao Sina. Ne znam o Ă¨emu ti zapravo priĂ¨aĹˇ?!

fat drummer · Spol: Postovi: 862

pa o onom bogu koji je nabacio potop, spalio sodomu i gomoru, pobio provoroĂ°eno u egiptu, Ĺľidove kaznio obilaznicom u pustinji vs. onog boga koji je Ĺľrtvovao svog sina za naĹˇ spas...

jel tako chico, jel tako??? wink wink, nudge, nudge

Ycteris

Moram priznat da je i meni ovo malo zbunjujuĂ¦e, Bog je jedan bio, ostao i uvijek Ă¦e biti. I kao Ĺˇto je isus rekao kako nije doĹˇao ukinuti stari zakon veĂ¦ ga dopuniti, baĹˇ to kaj je fat sad napisal, ovak kad se gleda, izmeĂ°u starog i novog je velika razlika, od "Oko za oko, zub za zub" u "Tko tebe kamenom, ti njega kruhom". To je meni uvijek bilo malo zbunjujuĂ¦e kak to da se sad to tolko promijenilo...

klara

Ĺˇto ti je zbunjujuĂ¦e - naslov teme ili ? ... Wink

Mara

Draga Klarice, zgodno je proĂ¨itati i uvode u Bibliji. Bog se prilagoĂ°ava nama ma koliko to trajala. I odgaja postupno, polako. Ĺ˝idovi su uvijek bili malĂ¨ice humaniji od ostalih. Tako oko za oko, zub za zub je znaĂ¨ilo da se ne smije Ĺˇteta namiriti viĹˇe nego Ĺˇto je napravljena - a to je kod ostalih bilo normalno. Kao u dijalogu Biblija polako otkriva tko je Bog. Svi koji se dadu na iskreno trĹľenje otkrivaju njegovo poravo lice - Mojsije, Ilija. Ali Bog pokazuje i da se ne da zezati i da ozbiljno uzima ljudsku slobodu. Kad mu Ă¨ovjek kaĹľe ne, on to prihvaĂ¦a. Stalno se zaboravlja da je Sveto pismo BOGODUHO, ali ga Bog nije diktirao piscu kao Ĺˇto muslimani vjeruju za Kur'an. Zato se i Pismo treba tumaĂ¨iti u duhu tradicije, onako kako to uĂ¨iteljstvo tumaĂ¨i inaĂ¨e se popikavamo oko svakog ubojstva, rata ili ne znam Ă¨ega.
Npr. pomor prvoroĂ°enaca u Egiptu - Izrael razumije u tome ruku BoĹľju koja njih izbavlja iz ropstva. Biblija ne Ĺľeli tumaĂ¨iti Ĺˇto je i kako toĂ¨no bilo, je li moĹľda rijeĂ¨ o nekoj bolesti ili tko zna Ă¨emu kada je Jahve zaĹˇtitio Izraelce, a EgipĂ¦ane prepustio onome Ĺˇto su SAMI IZABRALI. Ne bih dalje, Cvjetnica je i umor me hvata.

klara

Bog odgaja postupno i polako,
a nama su ponekad potrebni oni koji Ă¦e nam postupno i polako
objasniti ono Ĺˇto sami ne razumijemo ... Wink

ostalo Ă¦u ti na pp, da ne zaĹˇprehavam temu ...

Mara

Evo, posipam se pepelom i ispriĂ¨avam. Ah, smotale su me godine i Ă¨injenica da sam ja te stvari uĂ¨ila u vrijeme dok sam iĹˇla u gimnaziju. Ma sam zaboravila da je od tada proĹˇlo sto godina i da je to bilo vrijeme kada smo u Crkvi puno uĂ¨ili o sadrĹľajima vjere, osobito smo se trudili upoznati Bibliju sa svih strana.
Dakle, najkraĂ¦e Ĺˇto znam. Biblija je Bogom nadahnuta tako da je Bog inspirirao pisaca koji je to izrekao vremenom i naĂ¨inom kako je to znao. Dobar dio tekstova nema jednog autora nego je to predaja koja je tek puno kasnije zapisana. Premda se iz nekih dijelova Starog zavjeta dade iĹˇĂ¨itati puno povijesnih podataka, dio je spisa nemoguĂ¦e povijesno utemeljiti. Osobito se to odnosi na Knjigu postanka koja sv anosi odreĂ°ene poruke, ali ne pretendira na povijesnost premda arheologija dokazuje da i ona sadrĹľi puno povijesnih podataka. Cijeli SZ je povijest ljubavi izmeĂ°u Boga i njegova naroda. Taj narod prihvaĂ¦a BoĹľju ljubav, ali je sam Ă¨esto nevjeran, luta, vraĂ¦a se. Pisci zato izvjeĹˇtavaju o Bogu koji tako ljubi da je briĹľniji od majke, ali istovremeno hoĂ¦e Izraela ne kao robota, nego kao partnera koji se svojevoljno odluĂ¨uje za Boga. ĂitajuĂ¦i sve dogaĂ°aje zapisane u SZ-u ovo treba imati na umu. Mi se susreĂ¦emo sa semitskim naĂ¨inom pisanja, a tu je mnogo vaĹľnije zaĹˇto nego Ĺˇto. Sveti Ă¦e pisac neĹˇto napisati tako da se prije svega istakne poruka, a da li je baĹˇ svaki dogaĂ°aj toĂ¨no zapisan, nije posve vaĹľno.
Npr. zna se da je na mjestu gdje su Ĺ˝idovi preĹˇli Crveno more velika oscilacija plime i oseke. Mi Ă¨itamo o bedemima valova, a je li se moĹľda more povuklo zbog oseke? No, to nije vaĹľno, pisac Ĺľeli naglasiti da je osloboĂ°enje djelo BoĹľje ljubavi. Ako je iznoseĂ¦i tu istinu, radnju malo i dramatizirao to je posve u skladu s mentalitetom i naĂ¨inom izraĹľavanja Semita.
Toga ima puno i zato bi valjalo doista proĂ¨itati uvode koji postoje u svakoj Bibliji. Ima toga i u Novom zavjet, ali manje. Ipak je tu veliki utjecaj grĂ¨kog mentaliteta, uostalom na grĂ¨kom je inapisan.
Uff, valjda nisam previĹˇe zadavila. Ako Ĺˇto treba pitajte da ne moram pisati romane koje je teĹˇko Ă¨itati.

Chico · Spol: Postovi: 590 Lokacija: Tchechenia

tako je debeli bubnjaru jako sretan

Natty · Spol: Postovi: 1001 Lokacija: Rijeka

Mene je Bog u Starom zavjetu Ă¨esto plaĹˇio, bjeĹľala sam od toga jer nisam razumjela. Sve dok mi pod ruku nije pao sv. Ivan od KriĹľa i njegov Uspon na brdo Karmel.

ucenik · Spol: Postovi: 103

Pa Isusove zapovijedi ljubavi ne iskuljuĂ¨uju 10 zapovijedi. Nego bi moĹľda bolje bilo reĂ¦i da ih saĹľimaju u samo 2 zapovijedi.

Konkretno prve tri su saĹľete u prvu zapovijed ljubavi, a ostalih sedam u drugu.

I inaĂ¨e Ă¨uo sam jedno tumaĂ¨enje da se zapovijed moĹľe prevesti i kao savjet.
Uostalom i zapovijed o poĹˇtivanju oca i majke je baĹˇ uobliĂ¨ena u tom obliku savjeta - ako ĹľeliĹˇ dobro Ĺľivjeti poĹˇtuj oca i majku.

OpĂ¦enito se moĹľe gledati na BoĹľje zapovijedi kao na savjete za sretan i miran Ĺľivot.

Jer sigurno Ă¦emo mirnije Ĺľivjeti ako ne laĹľemo, ako ne Ĺˇkodimo drugima...

AnĂ°elina · Spol: Postovi: 127 Lokacija: KC

Bog je u SZ zapoĂ¨eo pripremu za velik dogaĂ°aj koji zapoĂ¨inje NZ-om. Dakle, u SZ Bog je prikazan kao neki koji kaĹľnjava, pomalo djeluje diktatorski, ali u NZ, kroz osobu Isusa Krista Bog Ă¨ini sve ono Ĺˇto su proroci navjeĹˇtali i tako uspostavlja novi svijet. Mnogi Ĺľidovi velik dio situacija u SZ uzimali su zdravo za gotovo, dok Isus upozorava. TakoĂ°er, Dekalog je ono suĹˇtinsko iz SZ

Chico · Spol: Postovi: 590 Lokacija: Tchechenia

vidiĹˇ,nisam na to nikad tako gledao.mislim da ove dvije zapovijedi saĹľimaju ovih 10,ali ima smisla u tome Cool

pridrĹľavanje zapovijedi ustvari čini tvoju savjest čistom i zato ako ih se pridrĹľavaĹˇ moĹľeĹˇ imati sretn i miran Ĺľivot,barem mislim Rolling Eyes

fat drummer · Spol: Postovi: 862

izvor: http://sephirot.mojblog.hr

sneni · iskljuĂ¨en Spol: Postovi: 607 Lokacija: Dol/BraĂ¨

Ăitam ovo gore i mislim koliki su ti ljudi struĂ¨njaci. BoĹľe me osolobodi. Za neku duboku teoloĹˇku raspravu ipak treba poznavati biblijske i teoloĹˇke znanosti. Pa za promjenu bih predloĹľio da malo raspravljamo o Operaciji slijepog crijeva pomoĂ¦u ultrazvuĂ¨nih bombardera.
Pa molim specijalisti moĹľda otkrijete neĹˇto.

Chico · Spol: Postovi: 590 Lokacija: Tchechenia

ne znam,ako treba stari zavjet gledati tako da je bitna poruka,da li to znaći da se to sve moĹľda niti nije tako dogodilo?????????

Natty · Spol: Postovi: 1001 Lokacija: Rijeka

ma meni je to sve Ĺˇto sam gore proĂ¨itala - smijeĹˇno. Dobro je Sneni rekao, danas je svatko kompetentan da priĂ¨a o krĹˇĂ¦anstvu.

rijeĂ¨ · iskljuĂ¨en Spol: Postovi: 269

no da se vratimo na temu Bog u starom savezu je Bog pravednosti ,istine , Ă¨istoĂ¦e i niĹˇta neĂ¨isto radi grjeha ga nemoĹľe dotaknuti, imamo primjer kovĂ¨ega zavjeta kad su ga izralci nosili pa je skorom pao , jedan Ă¨ovjek ga je Ĺľelio zadrĹľati ali je umro radi doticaja ,
bog ga nije Ĺľelio ubiti , veĂ¦ ga je ubila vlastita neĂ¨istoĂ¦a
izrajelci su se 3 dana prali i Ă¨istili i prinaĹˇati Ĺľrtve i neznam Ĺˇta sve ne , dabi se pribliĹľili Bogu i kad jesun ,rekoĹˇe Mojsiju priĂ¨aj ti s njim da ne pomremo, no Bog je prvi pristupio Ă¨ovjeku i prineso Ĺľrtvu za njegov grijeh da ga obuĂ¦e i sakrije njegovu golotinju , jer kazna za grjeh je smrt i zato izraelci prinaĹˇaju Ĺľrtve Bogu za svoje grjeh kako bi se prikrijo njihov grjeh ali ne i oprostio, zato neĹˇto neduĹľno kao janje je moralo umrjeti i proliti krv po Ĺľrtveniku itd ,i to je vrijeme zakona Wink

Ali Bog posla svoga sina , prvenca savrĹˇeno janje bez mane da spasi sve koji vjeruju u njegovo ime , i to je prekrasno doba milosti, i u tom trenu kad Isusumre na kriĹľu hramska se zavjesa respori po pola i svako moĹľe uĂ¨i u svetinju nad svetinjama, i nema viĹˇe osude onima koji su u Kristu Isusu Wink

Bernard · Spol: Postovi: 192 Lokacija: Zagreb

Zanimljiva tema.
Ne umiĹˇljajuĂ¦i si da Ă¦u sve iscrpsti, eto tek jedne natuknice. Gledamo li Bibliju u cjelini, vidimo da zapoĂ¨inje rajskim skladom izmeĂ°u Boga i Ăovjeka, a zavrĹˇava obnovom toga sklada u Novom Jeruzalemu. Sve izmeĂ°u toga je vrijeme borbe sa zlom. Vrijeme milosti u kojem Bog strpljivo Ă¨eka da se otpalo Ă¨ovjeĂ¨anstvo vrati k njemu, i vrijeme sotonskih pokuĹˇaja ometanja djelovanja milosti.
Bog jest Bog ljubavi, ali ne moĹľe dopustiti da zlo beskonĂ¨ano proĹľdire dobro. Na Ă¨ovjeku je velika-i straĹˇna-odgovornost da se konaĂ¨no opredijeli za ili protiv Boga.
KaĹľnjavanje EgipĂ¦ana u Izlasku, kolikogod surovo djelovalo, bilo je jedini naĂ¨in da BoĹľji narod uopĂ¦e uzmogne iziĂ¦i iz te drĹľave i ispuniti BoĹľje nakane. EgipĂ¦ani ih dobrovoljno nikad ne bi pustili. Isto je s Filistejcima. Sve su to civilizacije koje su se na nekoj razini bitno, odluĂ¨no i neopozivo usprotivile BoĹľjim planovima, poput antikristove civilizacije u Otkrivenju.
To je tek natuknica nekakvog pribliĹľnog okvira u kojem moĹľemo naslutiti neĹˇto od misterija BoĹľje ljubavi i BoĹľje strogosti istodobno. Naravno da je novozavjetni Bog prije svega milostiv Otac, spreman strpljivo Ă¨ekati obraĂ¦enje grijeĹˇnika, ali na viĹˇe mjesta ga vidimo i kao neumoljivog suca koji niĹˇta neĂ¨isto neĂ¦e pustiti u Nebeski Jeruzalem.
Zato, kad govorimo o strogoj slici starozavjetnog Boga i blagoj slici Novozavjetnog Boga, mislim da neĂ¦emo promaĹˇiti ako Boga promatramo dualno-blagog i strogog istodobno. O ovomu bi vrijedilo joĹˇ mnogo govoriti.

Chico · Spol: Postovi: 590 Lokacija: Tchechenia

ne znam ,to je vidljivo jedino na razbojniku na golgoti jel ima joĹˇ koji primjer u novom zavjetu,tu sam slab priznam Embarassed

Bernard · Spol: Postovi: 192 Lokacija: Zagreb

MisliĹˇ li na blagi ili na strogi aspekt Boga? Upravo sv. Pavao u poslanici Rimljanima spominje BoĹľju dobrotu i strogost (istodobno).
Strogi se, primjerice, vidi na Ananiji i Safiri u Djelima apostolskim. Blagi na viĹˇe mjesta, osobito u Isusovoj prispodobi o zabludjelom sinu u Lukinu evanĂ°elju. PonajviĹˇe pak u samome Isusu koji na kriĹľu nikomu ne prijeti, niti traĹľi osvetu. Njegove najave uniĹˇtenja Jeruzalema nisu najave BoĹľje odmazde za njegovu smrt, nego ozbiljno upozorenje Ĺ˝idovima Ĺˇto se moĹľe dogoditi ne obrate li se.
Spasenje nije jeftina stvar kao Ĺˇto nije jeftina niti prolivena krv BoĹľjeg sina. "Strogo lice BoĹľje" sluĹľi nam da stvar shvatimo ozbiljno. Blago pak-da nikad nije kasno za povratak.

rijeĂ¨ · iskljuĂ¨en Spol: Postovi: 269

Bog prvenstveno voli Ă¨ovjeka ,ali nevoli grijeh koji vlada tim Ă¨ovjekom ,
zato u starom zavjetu Bog daje zakone kako bi se Ă¨ovjek pribliĹľijo Bogu,
i to nisu samo deset boĹľjih zapovjedi veĂ¨ jako puno drugih zapovjedi
i u to doba nije bilo previĹˇe milosti za ljude ,npr kamenovanje , ubijenje ,jednom rijeĂ¨ju oko za oko i zub za zub, I to nije Ă¨ovjeku lagano,
no bog je pripremio savrĹˇenu Ĺľrtvu ,samog sebe za Ă¨ovjeka ,svog jedinog sina , no morao je biti siguran da bi i Ă¨ovjek to napravio zanjega i tako Bog sklopi savez s Abramom, te Abram postade Abraham i bog kuĹˇa njegovu vjeru i traĹľi njegovog sina Izaka , i tako Bog providi Ĺľrtvu umjesto izaka .
Bog je istina , a istina oslobaĂ°a ,Bog je milost , a milost briĹˇe grijehe,
Ă¨ovjek se treba suoĂ¨iti s istinom u svom zivotu ,kako bi primio milost Smile

Mara

ZnaĹˇ Ĺˇto, ajde malo neĹˇto nauĂ¨i! MoĹľeĹˇ se malo potrudit i oko pravopisa, Ă¨ovjeĂ¨e teĹˇko je Ă¨itat.
A sad ono drugo:
Oko za oko i zub za zub je bio silan napredak u pravednosti i milosrĂ°u. Jer tada se moglo nadoknadu traĹľiti neravnomjerno. A SZ odreĂ°uje da nitko nema pravo traĹľiti veĂ¦u nadoknadu od uĂ¨injene Ĺˇtete.
Koju ti imaĹˇ argumentaciju za Abrahama, to je ludo. Bog po ljubavi izabire - zaĹˇto Ĺ˝idovi a ne Sumerani? Tko to zna - to je sloboda odabira BoĹľje ljubavi. Samo, zato Ĺˇto po Ĺ˝idovima dolazi spasenje, nitko nije iskljuĂ¨en.

rijeĂ¨ · iskljuĂ¨en Spol: Postovi: 269

Maro oĂ¨ito nikad nisi Ă¨ula za krvni savez u onom vremenu izmeĂ°u ljudi Wink

dali je savez izmeĂ°u Boga i abrahama bio ravnomjeran Question

Bog ne bira po ljubavi veĂ¦ po vjeri Wink

i neznam o kojem ti milosrĂ°u piĹˇeĹˇ u SZ jer nevidim milost u kamenovanju grijeĹˇnika, ili izbijanju oka , ali pravednost veĂ¦ vidim:wink:

Mara

Mnogo toga ti niti vidiĹˇ, niti razumijeĹˇ niti ĹľeliĹˇ misliti. A Ĺˇto Ă¦u ti ja.