Na kriĹľnom putu kroz korizmu

sike · Spol: Postovi: 3435 Lokacija: SuĹˇak-Trsat

Kako ga doĹľivljavate i koliko sudjelujete tijekom Korizme?
Vjerujem da u svakoj Ĺľupi bar jednom tjedno se moli KriĹľni put
Na Trsatu je to petkom i nedjeljom prije mise.
Milosno je prolaziti u srcu i mislima kroz patnju i bol naĹˇeg Spasitelja.. Tako se moĹľemo osjetiti koliko nas Bog ljubi jer nam daje udjela u Isusovim bolima i pokazuje put koji vodi do Kraljevstva Nebeskog..Tim putem nam daje snage za dalje,da i mi budemo poput Ĺ imuna i Veronike

fratar · Spol: Postovi: 987 Lokacija: Osijek

Kod nas u franjevaĂ¨koj crkvu sv. KriĹľa (sv. Antuna) je kriĹľni put pol sata prije mise srijedom, petkom i nedjeljom... trudim se iĂ¦i petkom i nedjeljom redovito, jako volim kriĹľni put jer je najbolji naĂ¨in za doĹľiviti Isusovu muku i zasmisliti o vlastitom Ĺľivotu kroz Njegovu Ĺľrtvu jako sretan

sneni · iskljuĂ¨en Spol: Postovi: 607 Lokacija: Dol/BraĂ¨

A u Dolu na BraĂ¨u kriĹľni put petkom i nedjeljom, vjernici sami vode i to ima viĹˇe djece nego odraslih na kriĹľnom putu

**Ĺ˝an**

KriĹľni put je stvarno neĹˇto posebno, tj. trebalo bi bit za svakog krĹˇĂ¦ana.
PredoĂ¨iti si put patnje, krvi, boli, nemoĂ¦nosti, a opet put prevelike ljubavi, Ĺľrtve, snage, Ĺľivota... Shvatiti kolika je to morala biti ljubav naĹˇega Gospodina kada neduĹľan prihvaĂ¦a tako bolan biĂ¨ na Njegovom svetom tijelu, kada prima oĹˇtru trnovu krunu na svoju presvetu glavu, kada uzima udarce, pogrde, pljuvaĂ¨ke, pljuske, kada prima na svoja sveta leĂ°a tako teĹˇko breme kriĹľa... I znati da je taj biĂ¨, da je ta kruna, udarci, pogrde, pljuvaĂ¨ke, pljuske, da je taj teĹˇki kriĹľ zapravo naĹˇa krivnja, naĹˇ grijeh...

Bio sam proĹˇli vikend na cjelodnevnom kriĹľnom putu, oko 23 km pjeĹˇaĂ¨ilo nas stotinjak po naĹˇim bregima... Razmatrali smo KriĹľni put pape Ivana Pavla II. ... Posebno me se dojmio put izmeĂ°u 12. i 13. postaje: Isus umire na kriĹľu - umire radi mojih grijeha i slabosti, umire radi mojeg Ĺľivota i slobode... Taj dio puta bio je hod u tiĹˇini i molitvi... Kako je posebno vidjeti stotinu ljudi, hoda iza kriĹľa, ne Ă¨ujeĹˇ niĹˇta, nikakav glas, samo korake, i molitvu u srcu... Ă¨arobno Smile

Nosio sam tada kriĹľ... I Ă¨vrsto ga drĹľao... I sjetio se kako ga je i Isus Ă¨vrsto drĹľao, tako Ă¨vrsto i jako je Ĺľelio spasiti svakoga Ă¨ovjeka... Nakon kriĹľnog puta, noge su bile umorne, ali duh odmoran i ushiĂ¦en! Pogledao sam jedan dio filma Pasije i joĹˇ dublje si posvjestio sve ovo Ĺˇto sam upravo napisao...
KriĹľni put je preveliki blagoslov! Preko nesebiĂ¨ne Ĺľrtve i neizmjerne ljubavi do vjeĂ¨ne nagrade!!
Hvala Ti, Isuse!

Daniel · Spol: Postovi: 927 Lokacija: Rijeka

JuĂ¨er je u rijeĂ¨koj katedrali bio KriĹľni put za zajednice posveĂ¦enog Ĺľivota. Bilo je jako lijepo, predvodio ga je nadbiskup a postaje su Ă¨itali pripadnici zajednica posveĂ¦enog Ĺľivota s podruĂ¨ja grada Rijeke, dakle crkveni redovi, muĹˇki i Ĺľenski, FSR i frame grada Rijeke. Lijepo i dostojnstveno. prije toga bilo je pokorniĂ¨ko bogosluĹľje, a poslije misa. SlijedeĂ¦e nedjelje KriĹľni put u rijeĂ¨koj katedrali predvodi nuncij.

sike · Spol: Postovi: 3435 Lokacija: SuĹˇak-Trsat

Ova mi je poboĹľnost osobito prirasla srcu,jer shvaĂ¦am to kao veliku milost da nam Gospodin daje tu milost da Ga slijedimo na putu Njegovog kriĹľa i smijemo proĹľivljavati bar mrvicu boli koje je on pretrpio.

Nekako se uvijek zgrozim na 12.postaji kad se proĂ¨ita: Isus umire na kriĹľu.. Ali posebne su mi i postaje gdje Isusu Ĺ imun i Veronika priskaĂ¨u u pomoĂ¦,svatko an svoj naĂ¨in. Zamislite,Bog dopuĹˇta Ă¨ovjeku da mu pomogne!Toga ima samog u krĹˇĂ¦anstvu!

sike · Spol: Postovi: 3435 Lokacija: SuĹˇak-Trsat

SinoĂ¦ smo za sve frame upriliĂ¨ili kriĹľni put naĹˇom trsatskom kalvarijom i bilo je lijepa atmosfera jer smo iĹˇli za kriĹľem s bakljama i svijeĂ¦ama u rukama ali i znakovito jer do 11. postaje nije pala ni kap kiĹˇe a na 12. postaji kad Isus umire na kriĹľu nebo se otvorilo..

Srki · Spol: Postovi: 1384 Lokacija: Rijeka-Trsat

Je,bilo je prekrasno! jako sretan

Ycteris

Mi smo u Sigetu po obiĂ¨aju imali umjesto susreta prije uskrsa kriĹľni put u kapeli. Bilo je stvarno prekrasno! Uvijek kad smo u toj kapelici se osjeĂ¦a jedna tak smirena u ugodna atmosfera. UgaĹˇena svjetla, samo svijeĂ¦e na klupama a u pozadini maestro Matija na gitari. Jako lijepa su bila razmatranja naĹˇih kriĹľeva za svaku postaju, a preko projektora su prikazivane po par slika iz Pasije za svaku postaju.

little_angel · Spol: Postovi: 2001 Lokacija: Zagreb

Da, baĹˇ je prekrasno bilo, uz slike izmuĂ¨enog Isusa Ă¨itati kriĹľni put..posebno je bilo..
BaĹˇ sam htjela reĂ¦i da sam ove korizme po prvi puta vjerojatno u Ĺľivotu baĹˇ osjetila pravi smisao..i dubinu kriĹľnoga puta. Mogu reĂ¦i da mi je to stvarno poseban osjeĂ¦aj, nije bitno da li je to ovaj koji smo organizirali u naĹˇoj kapelici s framaĹˇima, ili je to pak dvodnevni Planinarski kriĹľni put, ili onaj u crkvi.. BaĹˇ sam svaki put sluĹˇajuĂ¦i razmiĹˇljanja o svakoj postaji Ă¨ula neke rijeĂ¨i koje Ă¦e mi zauvijek ostati u sjeĂ¦anju, koje su me baĹˇ potakle na neka razmiĹˇljanja, pa Ă¨ak i na neke postupke, na koje sam mislila da neĂ¦u nikad biti spremna. Uspjele su pobuditi i dar oprosta u meni..i mir, i uvijek osjeĂ¦am tako divnu Njegovu prisutnost, Ljubav.

I Ă¨ak kad mi je ponekad bilo teĹˇko, nakon kriĹľnoga puta uvijek bi osjetila ponovno mir i radost. Za razliku od proĹˇlih godina, kada je to Ă¨esto za mene bilo dosadno i uĹľasno dugaĂ¨ko. Ali treba znati i skupiti hrabrosti i otvoriti svoje srce da i na kriĹľnom putu pokaĹľemo Gospodinu da smo uz Njega i u najteĹľim trenucima, i da On uspije nama pokazati koliko nas ljubi. Naravno, treba i razmiĹˇljati i pokuĹˇati shvaĂ¦ati tajnu Njegove muke.

little_angel · Spol: Postovi: 2001 Lokacija: Zagreb

KriĹľni put je ono Ĺˇto nas dovodi do Uskrslog Krista. Svaka postaja nosi posebno znaĂ¨enje, koje uvijek moĹľemo dovesti u vezu sa naĹˇim svakodnevnim Ĺľivotom.

Idete li na kriĹľne puteve u korizmi? Kako gledate na kriĹľni put, Ĺˇto on znaĂ¨i za vas? Samo spomen na Isusovu muku, ili i neĹˇto Ĺˇto i dan danas dovodi do uskrsnuĂ¦a? Ĺ to vam je najljepĹˇe u kriĹľnom putu, Ĺˇto vas najdublje dotakne? Wink

davorseljan · Spol: Postovi: 2572 Lokacija: sv. Petar Apostol Zagreb

Ja sada prolazim kriĹľni put.
Zbilja zbog Ă¨ega moram sve ovo prolazit?
Zbog Ă¨ega??????????????????????????????????????????????????
OsjeĂ¨am se kao Isus u pustinji.

Mara

Na to pitanje Davore nema odgovora. Ali pokuĹˇaj si ga postavit ovako: Ĺˇto mogu nauĂ¨it iz ovog svog kriĹľnog puta. I ipak budi uvjeren da Bog i nemoguĂ¦e Ă¨ini moguĂ¦im ako mu u sebi damo prostora, samo ne ako mi propisujemo Ĺˇto i kako Bog nama treba.

sneni · iskljuĂ¨en Spol: Postovi: 607 Lokacija: Dol/BraĂ¨

Davore, nemoj misliti da si sam na kriĹľnom putu. Isus je tri puta padao i iĹˇao do kraja.. Popodne mi reĂ¨e jedan Ă¨ovjek kome su nogu odrezali: Don Ivica, Ă¨itao sam u Glasniku Srca Isusova i Marijina, da sve Ĺˇto nam Bog daje treba uzeti... I znaj nikome Bog ne daje kriĹľ teĹľi nego Ĺˇto ga moĹľe nositi. Vjeruj u to i tvoj Uskrs Ă¦e doĂ¦i.

**Ĺ˝an**

Zanimala bi me vaĹˇa iskustva i svojevrsna usporedba kriĹľnih puteva u polsatnoj poboĹľnosti i onih planinarskih, biskupijskih, jednodnevnih, dvodnevnih... Koliko dolazi do izraĹľaja duhovnost i svjesnost stvarnosti KriĹľnog puta? Izgubi li se to na viĹˇednevnim kriĹľnim putevima u masi, umanji li to mladenaĂ¨ka zaigranost itd.?

**Magali** · mod team Spol: Postovi: 1341 Lokacija: Zagreb

Krizni put...Nedavno sam bila na jednom prekrasnom...rijeĂ¨i sam zamisljala u svojoj glavi i shvatila njihovu dubinu...

Svatko ima svoj put, i cijeli naĹˇ Ĺľivot je kriĹľni put..ali to nije niĹˇta loĹˇe veĂ¦ dapaĂ¨e...to je put do naĹˇeg vjeĂ¨nog spasenja...i trebamo iĂ¦i njime...a ne vrludati razliĂ¨itim stazama...

banana · Spol: Postovi: 1501 Lokacija: Rijeka

U ovo Korizmeno vrijeme viĹˇe razmiĹˇljam o KriĹľu. Muci koju je Isus pretrpio...

Zadnje Ĺˇto mi je ostalo od poboĹľnosti KriĹľnog puta bila je 12. postaja na pkp-u. Koje sluĂ¨ajnosti, baĹˇ na toj postaji bura je bila tako jakaa, vjetar nam je nosio kosu, jedva se Ă¨uo govor Ă¨itaĂ¨a postaje..
Poslije, dio koji je bio planiran za Ĺˇutnju, hodanje razmatrajuĂ¦i taj veliki Ă¨in..
NiĹˇta, vjetar se smirio, dapaĂ¨e i sunce se probijalo kroz grane stabala.. Wink

Meni je nekak guĹˇt iĂ¦i tako meĂ°u mnoĹˇtvom. Hodati za kriĹľem sa miĹˇlju da su godinama prije ljudi hodali za KriĹľem, onim kojega je nosio naĹˇ Spasitelj. Hodati meĂ°u tolikim ljudima sa Ĺľeljom da ne budem ona koja Ă¦e ga sa svojim rijeĂ¨ima, djelima osuditi...
Zanimljiva mi je i draga poboĹľnost KriĹľnog puta.. Wink

**Ĺ˝an**

KriĹľni put - BoĹľje upute za moj i tvoj Ĺľivot...
Osudit Ă¦e te, navaliti ti kriĹľ na leĂ°a, padat Ă¦eĹˇ pod teretom, ali i ustajati, osjetit Ă¦eĹˇ blizinu i snagu duĹˇa koje te ljube, primit Ă¦eĹˇ pomoĂ¦, ali i davati, bit Ă¦eĹˇ zraka djelotvorne ljubavi, opet Ă¦eĹˇ padat, ali Ă¦eĹˇ se i dizat, saĹľaljevat Ă¦e se nad tobom, i gle, opet Ă¦eĹˇ pasti, ali opet i opet ustat, bit Ă¦eĹˇ posramljen i izvrijeĂ°an, pribit Ă¦e tvoje ruke i noge, neĂ¦e ti dat da djelujeĹˇ, htjet Ă¦e tvoju konaĂ¨nu smrt i nestanak...
Ali s neizmjernim pouzdanjem u Milost Ljubavi, koja ti je dala blago, strpljivo i ustrajno srce i koja te je svaki put dizala iz blata, ti Ă¦eĹˇ stisnut zube, i gledat u sebi onaj sveti KriĹľ koji daje smisao, a izmrcvareno srce radovat Ă¦e se savrĹˇenoj i konaĂ¨noj preobrazbi koju Ă¦e preko smrti donijeti Ĺ˝ivot...
Ma nek te pritisnu, udaraju, pljuju, reĹľu... samo gledaj prema Svjetlu... Gledaj prema Svjetlu! Uvijek!

KriĹľni put? Ĺ˝elim da to bude i moj i tvoj put.
Jer Ă¦e na kraju tog puta Ă¨ekati Otac raĹˇirenih ruku...

little_angel · Spol: Postovi: 2001 Lokacija: Zagreb

"Na ovogodiĹˇnjem kriĹľnom putu pokraj Koloseja u Rimu, na 14 postaja, bit Ă¦e unesene promjene u meditacije o Isusovoj patnji. KriĹľni put kod Koloseja u Rimu vjernici, naime, pohode od 1750. godine pa Ă¦e ove godine zasigurno biti iznenaĂ°eni. Jer, primjerice, neĂ¦e se meditirati o prizorima poput onoga u kojemu Veronika briĹˇe Isusovo lice ili kako Isus pada pod teĹľinom kriĹľa, nego o Judi. Meditacije za ovogodiĹˇnji KriĹľni put kod Koloseja, koji Ă¦e na Veliki petak predvoditi papa Benedikt XVI., napisao je proĂ¨elnik Ambrozijanske knjiĹľnice u Milanu mons. Gianfranco Ravasi."

preuzeto sa stranice VeĂ¨ernjeg lista

Tko Ĺľeli viĹˇe proĂ¨itati o neĹˇto drugaĂ¨ijim postajama KriĹľnog puta,
ovdje su uz opis postaja priloĹľene i slike koje prikazuju svaku postaju.

**Ĺ˝an**

Da oĹľivimo malo temu Wink

Postavljam opet pitanje iz uvodnog posta: Kako doĹľivljavate kriĹľni put i koliko sudjelujete u njemu tijekom korizme?

Neka ova tema bude za naĹˇa iskustva, gotovi tekstovi kriĹľnih puteva su na drugoj temi Wink

angelous

ove godine joĹˇ nisam bio (jer sam imo operaciju,pa se trenutno oporavljam), ali inaĂ¨e....poĹˇto ministriram, uvijek nosim kriĹľ na kriĹľnom putu. I svaki put se zamislim na onim pitanjem : A kako ti nosiĹˇ svoj kriĹľ?
I stvarno. Ako je On primio na se kriĹľ, ako ga je nosio, unatoĂ¨ padovima i izrugivanjima...zaĹˇto je onda nama tako ''teĹˇko''?
O sretna li Ĺ imuna...
Zaboravljamo li preĂ¨esto na Ĺ imuna? Zaboravljamo li postupiti kao on? PomoĂ¦i bliĹľnjemu kada pada... Ili se preĂ¨esto vadimo onom: a tko meni pomaĹľe? ĂovjeĂ¨e, Krist je umro za tebe na kriĹľu da bi imao Ĺľivot vjeĂ¨ni. Zar ima veĂ¦e pomoĂ¦i? Ăovjek je stvoren na BoĹľju sliku. Ako ljubiĹˇ Boga, ljubiĹˇ i sliku njegovu- Ă¨ovjeka. A zar ne ljubimo Ă¨ovjeka kada mu pomaĹľemo? O sretna li Ĺ imuna... Smile

Felicita · Spol: Postovi: 121 Lokacija: Zadar

Evo nam opet korizme.... JuĂ¨er je u naĹˇoj Ĺľupi zapoĂ¨eo kriĹľni put, prvi put ove godine.... Stvarno ta molitva prizemlji Ă¨ovjeka, opet ga podsjeti Ĺˇto nam je zapravo vaĹľno u Ĺľivotu. I nekako nakon tog kriĹľnog puta kao da nestanu svi oni problemĂ¨iĂ¦i koji su te umarali, i shvatiĹˇ ono bitno i nakako osjetiĹˇ mir u sebi....
Korizma mi je najbolji period godine baĹˇ zbog toga, to je vrijeme kad kroz kriĹľni put stvarno moĹľeĹˇ proispitat svoju vjeru, obnovit je i uronit u nju opet iznova... Hvala ti BoĹľe na tome molitva

**Magali** · mod team Spol: Postovi: 1341 Lokacija: Zagreb

PRIGODAN TEKST KOJEG DOBIM ZA OVAJ VELIKI TJEDAN:

VELIKI ĂETVRTAK

Ime Veliki Ă¨etvrtak (njem. GrĂĽndonnerstag) dolazi od plakati (njem. greinen = weinen). PodsjeĂ¦a na suze koje kao pokornici trebamo lijevati jer smo Isusa u svome Ĺľivotu opet i opet izdali. Ali drugi jezici taj dan tumaĂ¨e drukĂ¨ije. U latinskome stoji: In coena Domini = Dan VeĂ¨ere Gospodnjeâ€ś. Francuzi ga nazivaju â€žJeudi-Saint = Sveti Ă¨etvrtakâ€ś. Toga se dana u Prvoj crkvi dogaĂ°alo pomirenje pokornika. Ujutro Velikoga Ă¨etvrtka posveĂ¦uje i blagoslivlje biskup u vlastitoj crkvi sveta ulja: krizmu, katekumensko i bolesniĂ¨ko ulje. Ova se ulja zatim odnose u sve Ĺľupe i sveĂ¨ano unose u Ĺľupnu crkvu na misi VeĂ¨ere Gospodnje. Ipak u srediĹˇtu ovoga dana stoji sveĂ¨anost VeĂ¨ere Gospodnje koju je ustanovio Isus te veĂ¨eri prije svoje muke.

Tri su vaĹľne teme o kojima toga dana trebamo meditirati: euharistijska gozba koju je ostavio Isus kao oporuku svoje ljubavi, pranje nogu kao izraz Ă¨itava njegova Ĺľivota i njegove ljubavi i samoĂ¦a Maslinske gore u kojoj se sam hrva sa svojim Ocem. Zato Ĺľelimo kratko razmatrati o ove tri teme.

Na Veliki Ă¨etvrtak spominjemo se ustanove Euharistije. Isus je sa svojim uĂ¨enicima odrĹľao posljednju gozbu prije svoje smrti, oproĹˇtajnu veĂ¨eru. Kod ove gozbe na nov je naĂ¨in protumaĂ¨io obred pashalne gozbe. Kruh, koji je razlomio uĂ¨enicima za njega je postao znakom njegove nasilne smrti u kojoj je dao sebe slomiti za nas da se mi u svome Ĺľivotu ne bismo slamali. On svojim uĂ¨enicima daje ne samo razlomljeni kruh kao znak svoje smrti, nego im i govori: â€žUzmite i jedite, ovo je tijelo moje.â€ś On u razlomljenome kruhu daje sama sebe. Daje sebe sa svojom ljubavlju koja svoj vrhunac doseĹľe u njegovoj smrti na kriĹľu. I pruĹľa im kaleĹľ s rijeĂ¨ima: â€žPijte iz njega svi; ovo je krv moja, krv saveza koja se prolijeva za otpuĹˇtenje grijehaâ€ś (Mt 26,27 i dalje). Vino je za Ĺ˝idove i Grke znak ljubavi. Vino postaje slika Isusove ljubavi kojom se predao za nas na kriĹľu. U vinu pijemo njegovu ljubav koja je Ă¨ovjekom postala, njegovu boĹľansku ljubav. U pijenju vina postajemo jedno s Kristom. Isus poistovjeĂ¦uje vino sa svojom krvlju koju je iz ljubavi za nas prolio. Ljubav je uvijek povezana s krvlju. Mi govorimo o krvi srca onih koji ljube. Isus vidi u krvi kao prvo izraz svoje ljubavi, zatim govori o krvi saveza. PodsjeĂ¦a na savez kojega je Bog sklopio sa svojim narodom. Isus u svojoj smrti na kriĹľu obnavlja ovaj savez. Bog se u svome Sinu povezuje zauvijek s nama. Krvlju svoga Sina opeĂ¨aĂ¦uje ovaj savez. I premda mi ovaj savez uvijek iznova krĹˇimo, Bog ga neĂ¦e krĹˇiti. On se uz nas vezao zauvijek ljubavlju koja nikada ne prestaje.

Gozbu se slavi uvijek s drugim ljudima. Posljednja veĂ¨era nas sjedinjuje ne samo s Kristom, nego i s vjernicima, koji sa mnom slave Presvetu Euharistiju. Euharistijska gozba je poĂ¨etak Crkve. Ovdje je oblikovana Crkva. Ovdje se ljudi u Kristu meĂ°usobno povezuju. Ovo je za prve krĹˇĂ¦ane bilo duboko iskustvo: da su u svetoj gozbi Ĺ˝idovi i Grci, muĹˇko i Ĺľensko, siromah i bogataĹˇ, gospodari i robovi postali meĂ°usobno jedno. Tako je Posljednja veĂ¨era Velikoga Ă¨etvrtka mjesto na kojemu crkvena zajednica slavi svoj pravi temelj: Sam Krist je spona koja meĂ°usobno povezuje ljude. Ova spona drĹľi bolje od osjeĂ¦ajĂ˘ koje meĂ°usobno dijelimo. To je boĹľanska spona koja joĹˇ i danas moĹľe meĂ°usobno sjediniti najrazliĂ¨itije ljude.

Za vrijeme euharistijskoga slavlja na Veliki Ă¨etvrtak Ă¨ita se EvanĂ°elje o pranju nogu (Iv 13,1-17). Za Ivana je to oproĹˇtajni obred kojim Isus saĹľima joĹˇ jednom Ă¨itav svoj Ĺľivot i izraĹľava najdublju namjeru svoga djelovanja. Isus je u svome Ĺľivotu postao rob. Prignuo se do Ă¨ovjeka do u praĹˇinu njegovih nogu. A cilj njegova Ĺľivota bio je oĂ¨istiti i ozdraviti Ă¨ovjeka. Izvanjski Ă¨in postaje simbolom nutarnje stvarnosti. Isus odlaĹľe haljinu svoje boĹľanske naravi i pojavljuje se s lanenim platnom kao rob. Bog postaje Ă¨ovjekom i djeluje prema nama ljudski. PeruĂ¦i nam noge iskazuje nam sluĹľenje u ljubavi.

Simbolika pranja nogu postaje vidljiva i u Isusovu razgovoru s Petrom. Petar ne Ĺľeli dopustiti pranje nogu. On to oĂ¨ito razumije kao sluĹľbu roba. Isus mu odgovara: â€žĹ to ja Ă¨inim ti sada ne znaĹˇ, ali shvatit Ă¦eĹˇ kasnijeâ€ś (Iv 13,7). Pranje nogu upuĂ¦uje na jedno drugo dogaĂ°anje, naposljetku na Isusovu smrt. Ono je slika posljednjega sluĹľenja koje Ă¦e Isus iskazati uĂ¨enicima, njegove prijateljske smrti na kriĹľu. Tko odbije ovo sluĹľenje, nema dijela na otkupljenju, na Isusovoj slavi: â€žTko je okupan, sav je Ă¨ist i ne treba oprati drugo nego nogeâ€ś (Iv 13,10). UĂ¨enici su veĂ¦ oĂ¨iĹˇĂ¦eni njegovim djelovanjem i njegovim rijeĂ¨ima. Tko vjeruje u Isusa, nad njim svijet svojim mjerilima nema viĹˇe nikakve vlasti. On neĂ¦e biti viĹˇe uprljan igrama moĂ¦i, intrigama i neumjerenim teĹľnjama. Pranje nogu za Isusa je znak njegova joĹˇ predstojeĂ¦ega djela ljubavi, njegove smrti na kriĹľu. U njemu se dovrĹˇava njegova ljubav. U vjeru spada da uĂ¨enici vjeruju ne samo Isusovim rijeĂ¨ima, nego prije svega njegovu umiranju. U njemu se dovrĹˇava vjera krĹˇĂ¦anina da on u toj smrti na kriĹľu vidi najveĂ¦i iskaz Isusove ljubavi.

Isus se na kriĹľu prigiba najdublje k nama ljudima. Prigiba se do u praĹˇinu smrti. Na kriĹľu dodiruje naĹˇe noge i pere ih. Noge su slika naĹˇega odnosa prema svijetu. Njima stupamo u svijet i prljamo se. Isus nas dodiruje na svjetovnome mjestu, da nas oslobodi vlasti svijeta. Ali noge su i najranjivije mjesto. Grci govore o Ahilovoj peti. Za gnostike su pete zaposjednute demonima i odreĂ°ivane nagonima, prije svega seksualnim nagonom. Za druge narode, recimo za Indijce, noga je sjeciĹˇte izmeĂ°u duha i tijela. Preko nogu duh dospijeva u tijelo. Drugi narodi noge dovode u vezu s darom ozdravljenja. Antikna sluĹľba pranja nogu nikada nije bila samo Ă¨iĹˇĂ¦enje, nego uvijek i ozdravljenje. BuduĂ¦i da se normalno nisu nosile sandale, noge se Ă¨esto pri hodu ozlijedilo. Rob je traĹľio rane po nogama i utrljao ih uljem da ih ozdravi. Isus u svojoj smrti na kriĹľu dodiruje naĹˇe rane i ozdravlja ih svojom ljubavlju. Najranjivije naĹˇe mjesto jest smrt. Da smo smrtni, krhki, prolazni, za Grke je bila najveĂ¦a ugroza ljudskoga dostojanstva. Isus nas svojom smrĂ¦u na kriĹľu ozdravlja od naĹˇe smrtne rane. I Ă¨isti nas od svega Ĺˇto nas prlja.

Pranje nogu je ne samo slika Isusova djelovanja sve do njegova kriĹľa, nego i uzor nama krĹˇĂ¦anima. Isus upuĂ¦uje uĂ¨enike na svoj Ă¨in. On je Gospodin i UĂ¨itelj. â€žAko dakle ja Gospodin i UĂ¨itelj vama oprah noge, treba da i vi jedni drugima perete nogeâ€ś (Iv 13,14). I mi se kao i Isus trebamo prignuti k svojoj braĂ¦i i sestrama i dodirnuti ih ondje gdje su uprljani, gdje sami sebe ne mogu prihvatiti. Trebamo ih oĂ¨istiti svojom ljubavlju. Tko se osjeĂ¦a ljubljen, osjeĂ¦a se besprijekornim i Ă¨istim. Prestaje sebe mrcvariti osjeĂ¦ajima krivnje. Bezuvjetna ljubav oslobaĂ°a ga od njegova samoobezvrjeĂ°ivanja i samopreziranja. I trebamo jedni druge dodirnuti na naĹˇim ranama. Tko dodirne gnojnu ranu drugoga, uprljat Ă¦e svoje ruke. Potreban je ljubeĂ¦i i njeĹľan dodir, pomazanje uljem ljubavi da bi rane mogle zacijeliti. Isus poziva svoje uĂ¨enike na novo ponaĹˇanje. On Ĺľeli zajednicu prijatelja u kojoj Ă¦e jedni drugima iskazivati prijateljsko sluĹľenje pranja nogu. Ĺ˝eli zajednicu braĂ¦e i sestara u kojoj jedni druge bezuvjetno prihvaĂ¦aju i ljube da bi se svatko u ovoj zajednici osjeĂ¦ao besprijekornim i Ă¨istim.

TreĂ¦a tema na Veliki Ă¨etvrtak jest Isusovo usamljeno hrvanje na Maslinskoj gori. Nakon Euharistije oltar se ogoli i euharistijski darovi donesu u kriptu. Matej govori za Isusa: â€žSpopade ga Ĺľalost i tjeskoba. Tada im reĂ¨e: 'DuĹˇa mi je na smrt Ĺľalosna. Ostanite ovdje i bdijte sa mnom!â€ś (Mt 26,37 i dalje). Ali i uporno Isusovo zaklinjanje ne moĹľe uĂ¨enike dovesti do toga da s njime bdiju. Oni spavaju i ostavljaju Isusa sama u njegovu hrvanju s Ocem. Isus na Maslinskoj gori ispunja molitvu koju nas je sam nauĂ¨io: da se dogodi OĂ¨eva volja, premda ga mi ne razumijemo: â€žOĂ¨e moj! Ako je moguĂ¦e, neka me mimoiĂ°e ova Ă¨aĹˇa. Ali ne kako ja hoĂ¦u, nego kako hoĂ¦eĹˇ tiâ€ś (Mt 26,39). Isus hoĂ¦e umaknuti trpljenju i smrti. Ali on moli predajuĂ¦i sebe OĂ¨evoj volji: â€žOĂ¨e moj! Ako nije moguĂ¦e da me Ă¨aĹˇa mine da je ne pijem, budi volja tvojaâ€ś (Mt 26,42). Kao Isus trebamo se i mi u molitvi OĂ¨enaĹˇa predati BoĹľjoj volji, s povjerenjem da Ă¦e njegova volja biti za nas i za druge na spasenje.

Svakomu od nas Ă¨ini dobro nakon sveĂ¨anosti VeĂ¨ere Gospodnje iziĂ¦i u tamu noĂ¦i i pitati se Ĺˇto je za njega volja BoĹľja. Ili pak moĹľe u crkvi, ako je tijekom Ă¨itave noĂ¦i otvorena, bdjeti s Isusom i zajedno s Isusom moliti da se dogodi volja BoĹľja. Tada Ă¦e s Isusom usred sukobĂ˘ svoga Ĺľivota iskusiti nutarnju slobodu. Postat Ă¦e slobodan od oĂ¨ekivanja ljudi i od svojih vlastitih predodĹľbi o Ĺľivotu i u volji BoĹľjoj naĂ¦i duboki mir i upokojiti se.

POTICAJI ZA DAN

1. Slavljenje Euharistije hoĂ¦e posvetiti i gozbe u obitelji. Isus je â€“ tako govore trojica evanĂ°elista â€“ slavio posljednju gozbu kao pashalnu gozbu. Ĺ˝idovi su pashalnu gozbu slavili u obitelji. Gozba u obitelji bila je osvjedoĂ¨enje da je Bog zaĹˇtitni bedem naĹˇega Ĺľivota, da ondje, gdje je u naĹˇoj sredini Bog, vlada mir. U obitelji se mislilo na to Ĺˇto nam je Bog uĂ¨inio. Zato moĹľeĹˇ pokuĹˇati ovoga dana kod kuĂ¦e odrĹľati jednostavnu gozbu, u kojoj moĹľeĹˇ svjesno iskusiti darove stvorenja kao darove BoĹľje. To Ĺˇto u Euharistiji doĹľivljava svoj vrhunac, dogaĂ°a se u svakoj gozbi: mi u darovima kruha i vina primamo BoĹľju ljubav, BoĹľju skrb, BoĹľju blagonaklonost, BoĹľji blagoslov. Gozba je mjesto razmjene. Ali ti moĹľeĹˇ gozbi u obitelji na Veliki Ă¨etvrtak dati poseban naglasak, da ju blagujeĹˇ ĹˇuteĂ¦i. Netko moĹľe â€“ kao Ĺˇto je uobiĂ¨ajeno u samostanu â€“ proĂ¨itati neĹˇto iz Biblije ili neke druge religiozne knjige. Najprikladniji su Isusovi oproĹˇtajni govori u Ivan poglavlja 13 - 17. Kad netko ove rijeĂ¨i glasno Ă¨ita, a svi drugi ĹˇuteĂ¦i uĹľivaju u BoĹľjim darovima, obitelj tada iskusuje neĹˇto od onoga za Ă¨ime su Ă¨eznuli Ĺ˝idovi na Pashi: za prostorom koji Bog Ĺˇtiti, za prostorom mira, za prostorom Pashe, prijelaza iz ovoga Ă¨isto svjetovnoga svijeta u svijet BoĹľji koji nas veĂ¦ sada okruĹľuje, u kojemu smo zaĹˇtiĂ¦eni od svih prijeteĂ¦ih i kaotiĂ¨nih sila ovoga svijeta.

2. Isus je nakon zajedniĂ¨ke gozbe prekoraĂ¨io potok Cedron. UĹˇao je u noĂ¦. On je â€“ ispunjen ljubavlju â€“ zakoraĂ¨io u vlast tame da ju rasvijetli. MoĹľeĹˇ te veĂ¨eri â€“ nakon gozbe ili nakon bogosluĹľja â€“ svjesno jednom sam iziĂ¦i u noĂ¦. Pritom te mogu pratiti dvije misli: Prva misao: ti u tamu izlaziĹˇ s Kristom u svome srcu. NiĹˇta te ne moĹľe ugroziti. Jer Krist, Ĺľivot je u tebi. On je jaĂ¨i od svake vlasti tame i smrti. Tada moĹľeĹˇ iskusiti neĹˇto od onoga Ĺˇto se dogaĂ°a u Isusovoj muci. On se predaje u ruke moĂ¦nika da ih pobijedi svojom ljubavlju. NiĹˇta te ne moĹľe rastaviti od ljubavi Kristove. Druga misao: Ti s Isusom izlaziĹˇ u njegovu osamljenost, u njegovo hrvanje na Maslinskoj gori. PostavljaĹˇ si u ovoj osamljenosti pitanje Ĺˇto Bog danas od tebe hoĂ¦e. Je li tvoj Ĺľivot, takav kakav je sada, u redu? Ili bi trebao, kao odgovor na Isusov kriĹľ i uskrsnuĂ¦e, promijeniti neĹˇto u svome Ĺľivotu? MoĹľda bi trebao postaviti nove naglaske u svome Ĺľivotu? Zamoli Boga da te prati na tvome putu i da ti â€“ kao i svomu Sinu Isusu na Maslinskoj gori - poĹˇalje anĂ°ela koji Ă¦e te okrijepiti.

MOLITVA

Gospodine Isuse Kriste, ti si nam u Euharistiji ustanovio oporuku svoje ljubavi. U svetoj gozbi smijemo iskusiti da nas ljubiĹˇ do kraja. U jedenju i pijenju smijemo ljubav uĹľivati i tjelesno osjetiti. Molim te, daj mi sve dublje spoznavati i iskusiti tajnu Euharistije. Daj mi vjerovati u ozdravljujuĂ¦u snagu tvoje ljubavi koja pretvara moj strah od prikraĂ¦enosti, od premalo ljubljenosti u zahvalnost da u priĂ¨esti smijem biti potpuno ispunjen tvojom ljubavlju. Daj mi veĂ¨eras bogosluĹľje Velikoga Ă¨etvrtka doĹľivjeti novim oĂ¨ima i otvorena srca. Daj mi biti nazoĂ¨an kao i Petar koji je bio posve oĂ¨aran kad si mu oprao noge. Daj mi biti otvoren kao Ivan, ljubljeni uĂ¨enik, da u svetoj gozbi uistinu osjetim tvoju ljubav i da tvoja ljubav utoli moju najdublju glad i utaĹľi ĹľeĂ°, da se u tvojoj ljubavi smirim kao Ĺˇto i psalam govori: â€žJa sam se upokojio i smirio duĹˇu svoju; kao dojenĂ¨e na grudima majke duĹˇa je moja u meniâ€ś (Ps 131,2).