Autor |
Poruka |
bodul

Spol: 
Postovi: 62
|
Postano: sri 17 svi 2006, 17:47
Naslov : Liturgija i Papa Benedikt |
|
|
U zadnje vrijeme se neŔto piŔe po novinama da Papa želi da se vratu neki obièaji iz Tridentskog obreda mise npr. gledanje prema istoku tj. okrenutost narodu leðima kao Ŕto je to bilo do II. Vatikanskog koncila, te da kaže da je to ispravnije. Ja se osobno s time slažem(a to potvrðuje i moj avatar). Zanima me Ŕto forumaŔi misle o tome  |
|
|
|
|
 |
Daniel

Spol: 
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
|
Postano: čet 18 svi 2006, 11:28
Naslov : |
|
|
To nisam èuo, ali sam èuo da papa želi reforimirati liturgiju vraèajuæi neke predkoncilske odredbe o liturgiji koje se nisu smjele dirati. U razdoblju nakon koncila mnogo toga je u liturgiju uvedeno Ŕto nema veze s liturgijom, ako i sami primjetite liturgija se veæ unazad deset godina stalno reformira, mnoge stvari se sreðuju i ureðuju7, mislim da se želi uèiniti kraj proizvoljnosti, a to je svakako dobro. ja osobno nemam niŔta protiv starog naèina služenja Mise, ali veæ je proŔlo viŔe od 40 godina od kada je taj naèin izaŔao iz upotrebe, tko zna kako æe to prihvatiti generacije stasale nakon koncila. |
|
Bog moj i sve moje. |
|
|
 |
Mara

Spol: 
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
|
Postano: čet 18 svi 2006, 12:40
Naslov : |
|
|
A nije li negdje veæ slièna tema bila?
Malo prerano sva ova buka. Papa je napisao predgovor jednoj knjizi koja je, donekle, pledirala za neŔto iz pretkoncilske liturgije i u svojoj knjizi Duh liturgije tumaèio okrenutost sveæenika, skupa s pukom prema istoku. Daleko je neki ozbiljniji zahvat u liturgiju, naprosto postoje procedure kod takvih stvari. Svakako se uvuklo malo previŔe proizvoljnosti pa se dogaða svaŔta. Meni baŔ to i nije važno. Nauèena sam gledati patenu i kalež prigodom posvete, lakŔe mi je i sluŔati gledajuæ, ali ako se promijeni dobro. |
|
Ljubi i èini Ŕto hoæeŔ |
|
|
 |
Coje

Spol: 
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
|
Postano: čet 18 svi 2006, 13:36
Naslov : |
|
|
Stariji ljudi, pa tako i stariji kardinali - imaju potrebu vraæati se na staro - na ono Ŕto se njima èinilo posebno lijepo i vrijedno!
Ipak, vjerujem da duh drugog vatikanskog sabora tek treba buknuti, jer se provelo samo malo od svih moguƦih smjernica.
Koje potrebe ima biti okrenut prema istoku, kad danaŔnjem èovjeku taj istok viŔe niŔta ne znaèi (osim mnogima spomen na krvoproliæe izmeðu Židova, muslimana i krŔæana)?!
Kojeg smisla ima svirati staru koralnu glazbu ako ona viŔe ljudske duŔe ne uznosi prema Bogu, nego su ljudi prema takvoj glazbi ravnoduŔni? (èast izuzecima).
Kojeg smisla ima to da sveƦenik skriva Krista od ljudi (dok im je okrenut leưima) - kad je Krist tu zbog svih nas a ne samo zbog sveƦenika?
Kojeg smisla ima izdvajati sveƦenika u liturgiji - kad je liturgija "djelo naroda"???
Mogao bih nastaviti s ovim pitanjima joŔ prilièno dugo. Meðutim, ne strahujem da æe Crkva napraviti korake u nazad - jer ona polako, ali sigurno koraèa naprijed.  |
|
http://www.kumi.hr |
|
|
 |
Mara

Spol: 
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
|
Postano: čet 18 svi 2006, 14:02
Naslov : |
|
|
Hm, a znaŔ li koliko je bogatstva uniŔteno kad se radila liturgijska reforma? Postoje stvari koje su neprolaznih vrijednosti. Pravilno odgojen èovjek i te kako shvaæa vrijednosti tih stvari. Mladi i djeca i te kako rado, punim srcem pjevaju stare glagoljaŔke napjeve tamo gdje su saèuvani i gdje ih se pravilno uvodilo u to. Osim toga vrlo malo noe glazbe je kvalitetom glazbe, a joŔ viŔe teksta prikladno za liturgiju. Uz to nije pitanje samo kvalitete veæ i liturgiènosti. To se tako lijepo vidi kad se umjesto Slave pjevaju kojekakvi pjesmuljci èiji je tekst posve neprikladan.
Euharistija jest djelo sveæenika i naroda, ne može se reæi naŔa žrtva, nego moja i vaŔa, naèin sudjelovanja sveæenika i puka nije isti. |
|
Ljubi i èini Ŕto hoæeŔ |
|
|
 |
Coje

Spol: 
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
|
Postano: čet 18 svi 2006, 14:46
Naslov : |
|
|
Ne znam koliko je bogatstva uniŔteno u strogo liturgijskom smislu (ne govorim o izmjenama na crkvama - gdje su neki pretjerano revni nagrdili prekrasne crkve). Mislim da je danaŔnja liturgija jednostavna i prekrasna, te da je ostavljeno dovoljno porstora kako bi se ona mogla prilagoditi sredinama u kojima se slavi.
Sveæenik je onaj koji predvodi misu i sigurno je da on na svoj naèin drugaèije sudjeluje u misi nego puk. Ali, ne smije se zaboraviti da smo svi mi krŔæani dio opæeg sveæenstva i da snagom opæeg sveæenstva zajednièki prinosimo Žrtvu Gospodnju. Narod to ne može bez sveæenika, ali kad ih sveæenik predvodi tad su i svi koji sudjeluju na misi važni jer tu misu svi prinosimo. Inaèe bi sveæenici misili bez naroda - a narod bi doma molio krunicu ili obavljao neke druge puèke pobožnosti.  |
|
http://www.kumi.hr |
|
|
 |
Daniel

Spol: 
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
|
Postano: čet 18 svi 2006, 20:35
Naslov : |
|
|
ĆitajuƦi vaÅ”e postove Coje i maro mislim da bih se ja naÅ”ao nagdje na pola puta, prvenstveno po pitanju glazbe. Ja jako volim mise za mlade jer mislim da su poticajne za mlade i da su stvarno ispunjene duhom, pogotovo volim glazbu koja se svira, ali tu izbija problem Å”to je Mara odliĆØno uoĆØila pjesme koje se pjevaju u liturgiji nisu uvijek prikladne i nisu baÅ” uvijek prigodne, pogotovo Å”to veĆØina mladih ne kuži u potpunosti djelove mise i Å”to se na njima treba pjevati. Propusta u liturgiji je puno, mi smo naÅ”im framaÅ”ima morali posvjestiti da se kod pjesama na pojedinim djelovima mise ne smije pljeskati, prihvatili su to. Mislim da je i edukacija veliki problem. S druge strane apsolutni sam protivnik mise u kojoj sveƦenik vodi misu a zbor pjeva napjeve koje ne može pratiti puk. Tu se slažem s Cojetom, miÅ”ljenja sam da svi vjernici trebaju pjevati tiijekom mise jer je to dio aktivnog sudjelovanja u liturgijskom slavlju. GlagoljaÅ”ko pjevanje i koralni napjevi su mi prekrasni i stvarno me ispunjavaju ali velika veƦina vjernika ih ne može pratiti i uostalom ne zna ih. To mi se osobito zamjerilo tijekom vazmenog vremena, pogotovo na uskrÅ”njem bdijenju i misi kada sam od desetak pjesama koje je pjevao naÅ” zbor znao samo "Kraljice neba." jako dobro poznajem puĆØku, tradicionalnu liturgijsku glazbu i podržavam da se ona održava u liturgiji ali nema smisla da se pjevaju pjesme koje ostatak vjernika ne zna pjevati. Ovo je samo o liturgijskoj glazbi, o drugome se joÅ” može pisati. |
|
Bog moj i sve moje. |
|
|
 |
Mara

Spol: 
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
|
Postano: čet 18 svi 2006, 20:50
Naslov : |
|
|
Kada se èuva i na pravi naèin prezentira ono vrijedno, puk prihvaæa. Mislim da danas vlada velika opasnost povrŔnosti koja se uvlaèi u glazbu za liturgiju. A liturgiji to nikako ne pripada. |
|
Ljubi i èini Ŕto hoæeŔ |
|
|
 |
Daniel

Spol: 
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
|
Postano: čet 18 svi 2006, 20:59
Naslov : |
|
|
Tradicija puèkog i koralnog pjevanja je dio naŔe baŔtine i kao Ŕto kažeŔ teba je znati i prezentirati, iako veèinom idem na mise koje animiraju mladi jednako volim i mise gdje se pjevaju tradicionalni puèki napjevi. Protivim se odbacivanju tradicije i nekih oblika puèke pobožnosti, ali i zagovaram osuvremenjivanje liturgije. Traba znati naæi mjeru u tome Ŕto je od staroga totalno krivo i zastarjelo i Ŕto novoga ubaciti. nekada se na "Pomolimo se" nije ustajalo, od nedavno se ustaje, Ŕto smatram da je ispravno, neki sveæenici èak ne preferiraju da se kleèi kod pretvorbe i podizanja, ja to redovito èinim, to je za mene jedan oblik skruŔenosti i poniznosti pred Gospodinom koji nam je doŔao u obliku kruha i vina, i ne vidim niŔta loŔega u tome, ali eto nekima to smeta. |
|
Bog moj i sve moje. |
|
|
 |
Coje

Spol: 
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
|
Postano: čet 18 svi 2006, 21:08
Naslov : |
|
|
Liturgijska glazba je liturgijska po svojoj definiciji onda kad duŔe vjernika diže k Bogu. Svakako vjerujem da je koralna glazba nekoæ to mogla.
Dapaèe, koralna glazba to može i danas - ali u daleko manjoj mjeri nego nekad. Nije to pitanje povrŔnosti. Tko æe me uvjeriti da je moja pokojna èukunbaka znala o glazbi viŔe od prosjeèno obrazovane danaŔnje žene?!
Nije ni koralna glazba nastala preko noæi. Oblikovala se kroz stoljeæa. Ne znam zaŔto tako kritièki gledamo prema glazbi danaŔnjice? Ima mnogo krasnih pjesama s fenomenalnim rijeèima koje se pjevaju na naŔim misama. Nadam se da æe sve te pjesme kad-tad naæi svoje mjesto u propisanoj liturgijskoj glazbi i liturgijskim pjesmaricama. Tad æe se uvesti red na tom podruèju. Ipak, dok se ne uvede red - treba nam mnogo strpljivosti i ljubavi u podnoŔenju razlièitih ukusa.
VeƦ ovaj trenutak možete vidjeti da se pod liturgijskom glazbom u Africi ne uziumaju korali nego mjesni naĆØin pjevanja, sviranja i plesa. To se zove inkulturacija. Ćini mi se da se i naÅ”a kultura mijenja, pa Ʀe se i u liturgijskoj glazbi trebati dogoditi inkulturacija u sadaÅ”nji naĆØin života Crkve u Hrvata.  |
|
http://www.kumi.hr |
|
|
 |
Daniel

Spol: 
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
|
Postano: čet 18 svi 2006, 21:16
Naslov : |
|
|
Sada sam vidio da u podforumu Glazba postoji tema "Liturgijsko pjevanje", pa da ne piŔemo onda o tome ovdje možemo nastaviti raspravu pod tom temom ili pisati i o drugim stvarima unutra liturgije, a njih barem ima. Glazba je iznimno važan dio liturgije ali nije jedini dio.
Ja osobno volim posluŔati i misu na latinskom, latinski mi je prekrasan jezik i ima jaku sakralnu notu, znam da ga danas ne bi razumjelo ni 2% vjernika koji dolaze na misu ali meni se sviða. |
|
Bog moj i sve moje. |
|
|
 |
Živac
Spol: 
Postovi: 611
Lokacija: Zagreb
|
Postano: čet 18 svi 2006, 22:45
Naslov : |
|
|
ZaŔto je to ispravnije?
Ćisto sumnjam da je Isus na posljednjoj veĆØeri okrenuo leưa apostolima dok je lomio kruh.  |
|
Tražite najprije Božje kraljevstvo i pravdu njegovu, a sve drugo æe vam se nadodati. |
|
|
 |
Daniel

Spol: 
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
|
Postano: čet 18 svi 2006, 22:53
Naslov : |
|
|
Meni ne smeta ni jedan ni drugi naĆØin.
Možda je kod leða okrenutih puku viŔe do izražaja dolazila uloga sveæenika kao predvodnika stada Gospodnjeg, ovako viŔe dolazi do izražaja uloga sveæenika kao onoga koji donosi živog Krista u prilikama kruha i vina, a i nekako je intimnija atmosfera i veæa prisnost izmeðu oltara i puka. U mnogim starim i malim crkvicama i kapelicama nema oltara koji gledaju prema puku tako da i sveæenik kada jednom ili dva puta godiŔnje tamo služi misu isto je okrenut leðima. Iako se to sve rijeðe viða. |
|
Bog moj i sve moje. |
|
|
 |
sike

Spol: 
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
|
Postano: pet 19 svi 2006, 21:15
Naslov : |
|
|
Primjerice u u kripti velebne bazilike sv.Franje u Asizu misi se na jedinom olatu okrenuto leưama prema puku pa tko shvaƦa liturgiju ne bi trebalo biti problema s time..
Naprotiv,kako je veæ reèeno,to je danas prava rijetkost pa bi možda kod podizanja hostije puk viŔe biop usmjeren na hostiju nego na sveæenika |
|
Gospodine,kome da idemo?Ti imaŔ rijeèi života vjeènoga! |
|
|
 |
Daniel

Spol: 
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
|
Postano: pet 19 svi 2006, 21:58
Naslov : |
|
|
Da, možda i bi, mislim da se u svakom sluĆØaju treba istaknuti hostija, ipak je Isus u svemu tome najvažniji. Ćinjenica je da na danaÅ”njim misama, gdje je oltar okrenut prema puku, viÅ”e do izražaja dolazi sveƦenik. |
|
Bog moj i sve moje. |
|
|
 |
Maki

Spol: 
Postovi: 438
|
Postano: sub 20 svi 2006, 0:56
Naslov : |
|
|
Daniel napisa: |
Meni ne smeta ni jedan ni drugi naĆØin.
Možda je kod leða okrenutih puku viŔe do izražaja dolazila uloga sveæenika kao predvodnika stada Gospodnjeg, ovako viŔe dolazi do izražaja uloga sveæenika kao onoga koji donosi živog Krista u prilikama kruha i vina, a i nekako je intimnija atmosfera i veæa prisnost izmeðu oltara i puka. U mnogim starim i malim crkvicama i kapelicama nema oltara koji gledaju prema puku tako da i sveæenik kada jednom ili dva puta godiŔnje tamo služi misu isto je okrenut leðima. Iako se to sve rijeðe viða. |
Meni je u svejedno Å”to se tiče služenja, dali će svečenik biti okrenut leđima ili će biti okrenut prema narodu. Slažem se sa Danielom Å”to je napisao o prinosu darova. Možda bi mi nekako prisnije srcu bilo kada bi svećenik bio okrenut leđima jer ipak su oni naÅ”i pastiri,a mi njihovo stado. |
|
|
|
|
 |
Daniel

Spol: 
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
|
Postano: sub 20 svi 2006, 10:31
Naslov : |
|
|
Citat: |
Možda bi mi nekako prisnije srcu bilo kada bi sveæenik bio okrenut leðima jer ipak su oni naŔi pastiri,a mi njihovo stado. |
Vidim da slièno gledamo na neke stvari. Ne znam, ja imam osjeèaj kada nam je sveæenik okrenut leðima kao da je on pastir koji vodi i predstavlja stado, svoj vjernièki puk, pa joŔ kada podiže hostiju kao da svi mi zajedno s njime slijedimo Živog Krista, on je naŔ predvodnik koji namjedini može donijeti Živog Boga Isusa Krista u prilikama kruha i vina. To je barem moj pogled na simboliku mise koju sveæenik služi leðima okrenut puku. |
|
Bog moj i sve moje. |
|
|
 |
logica

Spol: 
Postovi: 402
Lokacija: Zagreb
|
Postano: ned 21 svi 2006, 12:46
Naslov : |
|
|
ZaŔto sveæenik poljubi oltar prije poèetka euharistije? Što on to ljubi ili koga? I meni se èini da smo se izgubili u tome Ŕto znaèe pojedine stvari. Ako to ne znamo, teŔko æemo razumjeti zaŔto se neke stvari mijenjaju, zaŔto se rade...
Dakle ljudi, imate li za preporuĆØit kakvu literaturu vezanu uz liturgiju? |
|
Ti me rukom svojom nosiŔ, o Bože moj.
Gledam, ime moje piŔe na dlanu tvom. |
|
|
 |
sike

Spol: 
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
|
Postano: ned 21 svi 2006, 12:58
Naslov : |
|
|
|
 |
sneni
iskljuĆØen
Spol: 
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
|
Postano: ned 21 svi 2006, 13:50
Naslov : |
|
|
logica napisa: |
ZaŔto sveæenik poljubi oltar prije poèetka euharistije? Što on to ljubi ili koga? I meni se èini da smo se izgubili u tome Ŕto znaèe pojedine stvari. Ako to ne znamo, teŔko æemo razumjeti zaŔto se neke stvari mijenjaju, zaŔto se rade...
Dakle ljudi, imate li za preporuĆØit kakvu literaturu vezanu uz liturgiju? |
Doista liturgijski govor je govor znakova, a mi smo taj govor zaboravili (iako je kompjutorski govor takoðer govor znakova) ali crkveni govor - to jest litrurgijski govor postaje sve otuðeniji od života.
To opažam kod svojih župljana, i onih koji su vrlo povezani sa Misom, oltarom i crkvom. I zato sam poèeo tumaèiti u župskom listu svaki pokret i obred.. ako netko želi te materijale dobivati rado æu poslati samo neka mi se obrati -i mailom ili privatnom porukom.
Sada evo odgovora na postavljeno pitanje :
oltar je za vrijeme mise srediŔte- bilo da je shvaæen kao žrtvenik ili kao stol- u jednom i drugom sluèaju predstavlja Krista. I njega sveæenik na poseban naèin pozdravlja poljupcem, ali to ne èini samo u svoje ime, nego to èini i u ime okupljene zajednice. Pa kad vidimo kako sveæenik ljubi oltar na poèetku i na kraju mise onda i mi u duhu trebamo pozdraviti Krista prisutnog i žrtvovanog na oltaru.
Nadalje u fiksnim oltarima (redovito kamenim) ugraðene su i moæi - relikvije nekog sveca. Nekada su u prvo krŔæansko vrijeme služene mise na grobovima muèenika pa je eto kao uspomena na to ostalo da se ugraðuju moæi, relikvije muèenika u oltar. Pa je i to dodatni (ali ne glavni) razlog da se oltar ljubi. Poljubac je uvijek bio znak posebnog poŔtovanja i ljubavi (danas je poljubac izgubio na vrijednosti i dostojanstvu).
Uz poljubac se u sveèanim misama oltar joŔ i kadi (incensira) to je poseban naèin Ŕtovanja koji se iskazuje samo Bogu. Šteta Ŕto su mnogi sveæenici - posebno mlaði - potpuno ispustili ovaj vid iskazivanja poèasti oltaru. Nekada, prije obnove nakon II. vat sabora sveæenik je mnogo viŔe puta ljubio oltar.
Isto poŔtovanje se iskazuje i evanðelistaru - knjizi evanðelja- prije i poslije evanðelja. U prvom redu iskazuje se èast samoj Rijeèi Božjoj a onda i knjizi koja sadrži tu rijeè
Isto tako na kraju mise prije odlaska s oltara sveæenik mu iskazuje poŔtovanje poljupcem. Bilo bi dobro da svaki vjernik kad doðe u crkvu nakon Ŕto se pokloni pred svetohraniŔtem makar u mislima pozdravi i oltar na kojem se slavi sv. misa.
U pravoslavnoj liturgiji sveæenik na oltaru ljubi oltar i govori od prilike: Pozdravljam te sveti oltaru i veselim se èasu kad æu ti se klanjati u nebeskoj slavi.
Volio bih ako ima neki pravoslavac ili grkokatolik koji zna tu molitvu da je ovdje iznese. A takvim mislima bi i svaki katolik trebao pozdraviti oltar pri izlasku iz crkve. |
|
Što da uzvratim Gospodinu za sve Ŕto mi je uèinio?
ĆaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu. |
|
|
 |
bodul

Spol: 
Postovi: 62
|
Postano: ned 21 svi 2006, 18:30
Naslov : |
|
|
Mislim da je takoðer jedan od postkoncilskih problema liturgije to Ŕto su dosta stvar stavljene na volju npr. kleèanje dok sveæenik govori "Evo Jaganjca Božjeg", Crna se misnica može nositi na pokojnièkim misama(ali ne mora, kad sam nedavno bio u Rimu u sakralnoj trgovini"Euroclero" sa jednim mlaðim sveæenikom on se èudio i na neki naèin sablaznio kad je vidio da ima kupiti crna misnica a meni 16- godiŔnjaku je to bilo potpuno normalno) Sve se stavlja na volju odnosno može se ali i ne mora pa u veæini sluèajeva kod danaŔnjih mlaðih sveæenika predvlada ono"ne mora se" i Martin Luther je govorio ne treba ovo ne treba ono pa Ŕto je napravio???iako je u nekim tezama bio u pravu(ali nekim) . 2. Odgovorio bi Cojetu Ŕto se tièe liturgijskog pjevanja neŔto kao laik.Neka uzme OURM(opæu uredbu rimskog misala najnovije izdanje pa æe vidjeti da piŔe da se mora pjevati"Jganèe Božji" a ne "to je mir kao rijeka". Istina, ove nove mise za mlade privlaèe u crkvu mlade(kako gdje) ali glavno je pitanje to : ako je njima do Boga dolazili bi oni i na ove druge mise. pitanje je dali njih ta glazba uzdiže ili im je zabavna zbog svoga ritma koji je ponekad a toènije uvjek slièan svjetovnoj glazbi a to se može vidjeti kad se neki užive u pljeskanje . Za mene je ideal kombinacija i koralnog i suvremenog i meni tako dragog glagoljaŔkog puèkog pjevanja. mene smeta kad neki sveæenici dopuŔtaju pjevati zadnju crnaèku duhovnu pjesmu a ne dopuŔtaju odnosno ukidaju satiru tradicijske napjeve koji su stoljeæima ustaljeni u naŔim dalmatinskim krajevima a pogotovo kod nas na otocima. misa okrenuta leðima: mislim da je misa otajstvo i misterij kao Ŕto je transubstancijacija(pretvorba) takoðer, pa nemora narod sve vidjeti , sadaŔnji oblik mise nekako gubi tu otajstvenu narav i pretvara se u predstavu. Što narodu koristi ako gleda kako sveæenik lista misal?! |
|
|
|
|
 |
Mara

Spol: 
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
|
Postano: ned 21 svi 2006, 18:45
Naslov : |
|
|
Što je za tebe otajstvo, neŔto tajanstveno ili neŔto drugo? Daj objasni. |
|
Ljubi i èini Ŕto hoæeŔ |
|
|
 |
bodul

Spol: 
Postovi: 62
|
Postano: ned 21 svi 2006, 19:16
Naslov : |
|
|
Otajstvo(Mysterion) je za mene neŔto skriveno,izvan ljudskog dosega, Ŕto se može doznati samo ako otkrije Bog. I sveæenik kaže "mysterium fidei" tajna vjere. i zato kažem da je misa otajstvena jer se pretvorba nemože objasniti,to ti je kao dogma moraŔ vjerovati iako nemaŔ dokaza da je ta dogma toèna. |
|
|
|
|
 |
MatejD
Spol: 
Postovi: 33
Lokacija: Zagreb
|
Postano: sri 19 srp 2006, 19:48
Naslov : |
|
|
|
 |
bodul

Spol: 
Postovi: 62
|
Postano: sri 02 kol 2006, 20:51
Naslov : |
|
|
Ja se veæ dugo vremena bavim laièkim prouèavanjem Tridentinske liturgije i znam dosta stvari o njoj i èak da je sveæenik mogao 26 puta napraviti veliki grijeh kad neŔto pogrijeŔi.(ovaj podatak mi je rekao magistar liturgike) ovaj je obred koji možemo vidjeti na linku dominikanskog podrijetla i nije isti ali je dosta slièan onom standardnom predkoncilskom obredu. NiŔa nije savrŔeno osim Boga ni predkoncilska ni poslikoncilska misa sve su one jednako svete jer niti jedna nije napravljena da se Boga spusti nego na ljepŔi naèin uzvisi. Predkoncilska liturgija je imala mnogo nedostataka ali i ova nova. PogreŔno je vraæati se na proŔlo i staro. Ali zar danas nije moguæe ponovno okretanje prema istoku zajedno naroda i sveæenika, prema nadolazeæem Gospodinu ususret te gledati u križ a ne jedan drugoga u lice?  |
|
|
|
|
 |
|