HBK forum
Pravilnik FAQ FAQ Pretražnik Pretražnik Članstvo Članstvo Profil Profil Privatne poruke Privatne poruke Registracija Registracija Login Login
Sada je: ned 22 ruj 2019, 10:53. Pogledaj neodgovorene postove
Liturgija i Papa Benedikt
Započni novu temuOdgovori na temu
Prethodna tema Sljedeęa tema
Autor Poruka
bodul




Spol: muško
Postovi: 62
PostanoPostano: sri 17 svi 2006, 17:47
PostNaslov : Liturgija i Papa Benedikt
Citiraj i odgovori

U zadnje vrijeme se neÅ”to piÅ”e po novinama da Papa želi da se vratu neki obiĆØaji iz Tridentskog obreda mise npr. gledanje prema istoku tj. okrenutost narodu leĆ°ima kao Å”to je to bilo do II. Vatikanskog koncila, te da kaže da je to ispravnije. Ja se osobno s time slažem(a to potvrĆ°uje i moj avatar). Zanima me Å”to forumaÅ”i misle o tome Question Question Shocked Question
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 11:28
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

To nisam ĆØuo, ali sam ĆØuo da papa želi reforimirati liturgiju vraĆØajuƦi neke predkoncilske odredbe o liturgiji koje se nisu smjele dirati. U razdoblju nakon koncila mnogo toga je u liturgiju uvedeno Å”to nema veze s liturgijom, ako i sami primjetite liturgija se veƦ unazad deset godina stalno reformira, mnoge stvari se sreĆ°uju i ureĆ°uju7, mislim da se želi uĆØiniti kraj proizvoljnosti, a to je svakako dobro. ja osobno nemam niÅ”ta protiv starog naĆØina služenja Mise, ali veƦ je proÅ”lo viÅ”e od 40 godina od kada je taj naĆØin izaÅ”ao iz upotrebe, tko zna kako Ʀe to prihvatiti generacije stasale nakon koncila.

Bog moj i sve moje.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 12:40
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

A nije li negdje veƦ sliĆØna tema bila?
Malo prerano sva ova buka. Papa je napisao predgovor jednoj knjizi koja je, donekle, pledirala za neÅ”to iz pretkoncilske liturgije i u svojoj knjizi Duh liturgije tumaĆØio okrenutost sveƦenika, skupa s pukom prema istoku. Daleko je neki ozbiljniji zahvat u liturgiju, naprosto postoje procedure kod takvih stvari. Svakako se uvuklo malo previÅ”e proizvoljnosti pa se dogaĆ°a svaÅ”ta. Meni baÅ” to i nije važno. NauĆØena sam gledati patenu i kalež prigodom posvete, lakÅ”e mi je i sluÅ”ati gledajuƦ, ali ako se promijeni dobro.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 13:36
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Stariji ljudi, pa tako i stariji kardinali - imaju potrebu vraƦati se na staro - na ono Å”to se njima ĆØinilo posebno lijepo i vrijedno!

Ipak, vjerujem da duh drugog vatikanskog sabora tek treba buknuti, jer se provelo samo malo od svih moguƦih smjernica.
Koje potrebe ima biti okrenut prema istoku, kad danaÅ”njem ĆØovjeku taj istok viÅ”e niÅ”ta ne znaĆØi (osim mnogima spomen na krvoproliƦe izmeĆ°u Židova, muslimana i krÅ”Ć¦ana)?!
Kojeg smisla ima svirati staru koralnu glazbu ako ona viÅ”e ljudske duÅ”e ne uznosi prema Bogu, nego su ljudi prema takvoj glazbi ravnoduÅ”ni? (ĆØast izuzecima).
Kojeg smisla ima to da sveƦenik skriva Krista od ljudi (dok im je okrenut leưima) - kad je Krist tu zbog svih nas a ne samo zbog sveƦenika?
Kojeg smisla ima izdvajati sveƦenika u liturgiji - kad je liturgija "djelo naroda"???

Mogao bih nastaviti s ovim pitanjima joÅ” priliĆØno dugo. MeĆ°utim, ne strahujem da Ʀe Crkva napraviti korake u nazad - jer ona polako, ali sigurno koraĆØa naprijed. Cool jako sretan

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 14:02
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Hm, a znaÅ” li koliko je bogatstva uniÅ”teno kad se radila liturgijska reforma? Postoje stvari koje su neprolaznih vrijednosti. Pravilno odgojen ĆØovjek i te kako shvaƦa vrijednosti tih stvari. Mladi i djeca i te kako rado, punim srcem pjevaju stare glagoljaÅ”ke napjeve tamo gdje su saĆØuvani i gdje ih se pravilno uvodilo u to. Osim toga vrlo malo noe glazbe je kvalitetom glazbe, a joÅ” viÅ”e teksta prikladno za liturgiju. Uz to nije pitanje samo kvalitete veƦ i liturgiĆØnosti. To se tako lijepo vidi kad se umjesto Slave pjevaju kojekakvi pjesmuljci ĆØiji je tekst posve neprikladan.
Euharistija jest djelo sveƦenika i naroda, ne može se reƦi naÅ”a žrtva, nego moja i vaÅ”a, naĆØin sudjelovanja sveƦenika i puka nije isti.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 14:46
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ne znam koliko je bogatstva uniŔteno u strogo liturgijskom smislu (ne govorim o izmjenama na crkvama - gdje su neki pretjerano revni nagrdili prekrasne crkve). Mislim da je danaŔnja liturgija jednostavna i prekrasna, te da je ostavljeno dovoljno porstora kako bi se ona mogla prilagoditi sredinama u kojima se slavi.
SveƦenik je onaj koji predvodi misu i sigurno je da on na svoj naĆØin drugaĆØije sudjeluje u misi nego puk. Ali, ne smije se zaboraviti da smo svi mi krÅ”Ć¦ani dio opƦeg sveƦenstva i da snagom opƦeg sveƦenstva zajedniĆØki prinosimo Žrtvu Gospodnju. Narod to ne može bez sveƦenika, ali kad ih sveƦenik predvodi tad su i svi koji sudjeluju na misi važni jer tu misu svi prinosimo. InaĆØe bi sveƦenici misili bez naroda - a narod bi doma molio krunicu ili obavljao neke druge puĆØke pobožnosti. Cool

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 20:35
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ƈitajuƦi vaÅ”e postove Coje i maro mislim da bih se ja naÅ”ao nagdje na pola puta, prvenstveno po pitanju glazbe. Ja jako volim mise za mlade jer mislim da su poticajne za mlade i da su stvarno ispunjene duhom, pogotovo volim glazbu koja se svira, ali tu izbija problem Å”to je Mara odliĆØno uoĆØila pjesme koje se pjevaju u liturgiji nisu uvijek prikladne i nisu baÅ” uvijek prigodne, pogotovo Å”to veĆØina mladih ne kuži u potpunosti djelove mise i Å”to se na njima treba pjevati. Propusta u liturgiji je puno, mi smo naÅ”im framaÅ”ima morali posvjestiti da se kod pjesama na pojedinim djelovima mise ne smije pljeskati, prihvatili su to. Mislim da je i edukacija veliki problem. S druge strane apsolutni sam protivnik mise u kojoj sveƦenik vodi misu a zbor pjeva napjeve koje ne može pratiti puk. Tu se slažem s Cojetom, miÅ”ljenja sam da svi vjernici trebaju pjevati tiijekom mise jer je to dio aktivnog sudjelovanja u liturgijskom slavlju. GlagoljaÅ”ko pjevanje i koralni napjevi su mi prekrasni i stvarno me ispunjavaju ali velika veƦina vjernika ih ne može pratiti i uostalom ne zna ih. To mi se osobito zamjerilo tijekom vazmenog vremena, pogotovo na uskrÅ”njem bdijenju i misi kada sam od desetak pjesama koje je pjevao naÅ” zbor znao samo "Kraljice neba." jako dobro poznajem puĆØku, tradicionalnu liturgijsku glazbu i podržavam da se ona održava u liturgiji ali nema smisla da se pjevaju pjesme koje ostatak vjernika ne zna pjevati. Ovo je samo o liturgijskoj glazbi, o drugome se joÅ” može pisati.

Bog moj i sve moje.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 20:50
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Kada se ĆØuva i na pravi naĆØin prezentira ono vrijedno, puk prihvaƦa. Mislim da danas vlada velika opasnost povrÅ”nosti koja se uvlaĆØi u glazbu za liturgiju. A liturgiji to nikako ne pripada.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 20:59
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Tradicija puĆØkog i koralnog pjevanja je dio naÅ”e baÅ”tine i kao Å”to kažeÅ” teba je znati i prezentirati, iako veĆØinom idem na mise koje animiraju mladi jednako volim i mise gdje se pjevaju tradicionalni puĆØki napjevi. Protivim se odbacivanju tradicije i nekih oblika puĆØke pobožnosti, ali i zagovaram osuvremenjivanje liturgije. Traba znati naƦi mjeru u tome Å”to je od staroga totalno krivo i zastarjelo i Å”to novoga ubaciti. nekada se na "Pomolimo se" nije ustajalo, od nedavno se ustaje, Å”to smatram da je ispravno, neki sveƦenici ĆØak ne preferiraju da se kleĆØi kod pretvorbe i podizanja, ja to redovito ĆØinim, to je za mene jedan oblik skruÅ”enosti i poniznosti pred Gospodinom koji nam je doÅ”ao u obliku kruha i vina, i ne vidim niÅ”ta loÅ”ega u tome, ali eto nekima to smeta.

Bog moj i sve moje.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Coje




Spol: muško
Postovi: 1208
Lokacija: Buzet
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 21:08
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Liturgijska glazba je liturgijska po svojoj definiciji onda kad duÅ”e vjernika diže k Bogu. Svakako vjerujem da je koralna glazba nekoƦ to mogla.

DapaĆØe, koralna glazba to može i danas - ali u daleko manjoj mjeri nego nekad. Nije to pitanje povrÅ”nosti. Tko Ʀe me uvjeriti da je moja pokojna ĆØukunbaka znala o glazbi viÅ”e od prosjeĆØno obrazovane danaÅ”nje žene?!

Nije ni koralna glazba nastala preko noƦi. Oblikovala se kroz stoljeƦa. Ne znam zaÅ”to tako kritiĆØki gledamo prema glazbi danaÅ”njice? Ima mnogo krasnih pjesama s fenomenalnim rijeĆØima koje se pjevaju na naÅ”im misama. Nadam se da Ʀe sve te pjesme kad-tad naƦi svoje mjesto u propisanoj liturgijskoj glazbi i liturgijskim pjesmaricama. Tad Ʀe se uvesti red na tom podruĆØju. Ipak, dok se ne uvede red - treba nam mnogo strpljivosti i ljubavi u podnoÅ”enju razliĆØitih ukusa.

VeƦ ovaj trenutak možete vidjeti da se pod liturgijskom glazbom u Africi ne uziumaju korali nego mjesni naĆØin pjevanja, sviranja i plesa. To se zove inkulturacija. ƈini mi se da se i naÅ”a kultura mijenja, pa Ʀe se i u liturgijskoj glazbi trebati dogoditi inkulturacija u sadaÅ”nji naĆØin života Crkve u Hrvata. Cool

http://www.kumi.hr
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNMICQ [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 21:16
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Sada sam vidio da u podforumu Glazba postoji tema "Liturgijsko pjevanje", pa da ne piŔemo onda o tome ovdje možemo nastaviti raspravu pod tom temom ili pisati i o drugim stvarima unutra liturgije, a njih barem ima. Glazba je iznimno važan dio liturgije ali nije jedini dio. Wink

Ja osobno volim posluÅ”ati i misu na latinskom, latinski mi je prekrasan jezik i ima jaku sakralnu notu, znam da ga danas ne bi razumjelo ni 2% vjernika koji dolaze na misu ali meni se sviĆ°a.

Bog moj i sve moje.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Živac




Spol: muško
Postovi: 611
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 22:45
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ZaŔto je to ispravnije?

ƈisto sumnjam da je Isus na posljednjoj veĆØeri okrenuo leĆ°a apostolima dok je lomio kruh. Laughing

Tražite najprije Božje kraljevstvo i pravdu njegovu, a sve drugo Ʀe vam se nadodati.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuICQ [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 18 svi 2006, 22:53
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Meni ne smeta ni jedan ni drugi naĆØin.

Možda je kod leĆ°a okrenutih puku viÅ”e do izražaja dolazila uloga sveƦenika kao predvodnika stada Gospodnjeg, ovako viÅ”e dolazi do izražaja uloga sveƦenika kao onoga koji donosi živog Krista u prilikama kruha i vina, a i nekako je intimnija atmosfera i veƦa prisnost izmeĆ°u oltara i puka. U mnogim starim i malim crkvicama i kapelicama nema oltara koji gledaju prema puku tako da i sveƦenik kada jednom ili dva puta godiÅ”nje tamo služi misu isto je okrenut leĆ°ima. Iako se to sve rijeĆ°e viĆ°a.

Bog moj i sve moje.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
sike




Spol: muško
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
PostanoPostano: pet 19 svi 2006, 21:15
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Primjerice u u kripti velebne bazilike sv.Franje u Asizu misi se na jedinom olatu okrenuto leưama prema puku pa tko shvaƦa liturgiju ne bi trebalo biti problema s time..
Naprotiv,kako je veƦ reĆØeno,to je danas prava rijetkost pa bi možda kod podizanja hostije puk viÅ”e biop usmjeren na hostiju nego na sveƦenika

Gospodine,kome da idemo?Ti imaÅ” rijeĆØi života vjeĆØnoga!
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: pet 19 svi 2006, 21:58
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Da, možda i bi, mislim da se u svakom sluĆØaju treba istaknuti hostija, ipak je Isus u svemu tome najvažniji. ƈinjenica je da na danaÅ”njim misama, gdje je oltar okrenut prema puku, viÅ”e do izražaja dolazi sveƦenik.

Bog moj i sve moje.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Maki




Spol: muško
Postovi: 438
PostanoPostano: sub 20 svi 2006, 0:56
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Daniel napisa:
Meni ne smeta ni jedan ni drugi naĆØin.

Možda je kod leĆ°a okrenutih puku viÅ”e do izražaja dolazila uloga sveƦenika kao predvodnika stada Gospodnjeg, ovako viÅ”e dolazi do izražaja uloga sveƦenika kao onoga koji donosi živog Krista u prilikama kruha i vina, a i nekako je intimnija atmosfera i veƦa prisnost izmeĆ°u oltara i puka. U mnogim starim i malim crkvicama i kapelicama nema oltara koji gledaju prema puku tako da i sveƦenik kada jednom ili dva puta godiÅ”nje tamo služi misu isto je okrenut leĆ°ima. Iako se to sve rijeĆ°e viĆ°a.


Meni je u svejedno Å”to se tiče služenja, dali će svečenik biti okrenut leđima ili će biti okrenut prema narodu. Slažem se sa Danielom Å”to je napisao o prinosu darova. Možda bi mi nekako prisnije srcu bilo kada bi svećenik bio okrenut leđima jer ipak su oni naÅ”i pastiri,a mi njihovo stado.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailICQ [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: sub 20 svi 2006, 10:31
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Citat:
Možda bi mi nekako prisnije srcu bilo kada bi sveƦenik bio okrenut leĆ°ima jer ipak su oni naÅ”i pastiri,a mi njihovo stado.


Vidim da sliĆØno gledamo na neke stvari. Laughing Ne znam, ja imam osjeĆØaj kada nam je sveƦenik okrenut leĆ°ima kao da je on pastir koji vodi i predstavlja stado, svoj vjerniĆØki puk, pa joÅ” kada podiže hostiju kao da svi mi zajedno s njime slijedimo Živog Krista, on je naÅ” predvodnik koji namjedini može donijeti Živog Boga Isusa Krista u prilikama kruha i vina. Razz To je barem moj pogled na simboliku mise koju sveƦenik služi leĆ°ima okrenut puku.

Bog moj i sve moje.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
logica




Spol: žensko
Postovi: 402
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: ned 21 svi 2006, 12:46
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ZaÅ”to sveƦenik poljubi oltar prije poĆØetka euharistije? Å to on to ljubi ili koga? I meni se ĆØini da smo se izgubili u tome Å”to znaĆØe pojedine stvari. Ako to ne znamo, teÅ”ko Ʀemo razumjeti zaÅ”to se neke stvari mijenjaju, zaÅ”to se rade...

Dakle ljudi, imate li za preporuĆØit kakvu literaturu vezanu uz liturgiju?

Ti me rukom svojom nosiŔ, o Bože moj.
Gledam, ime moje piŔe na dlanu tvom.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
sike




Spol: muško
Postovi: 3435
Lokacija: SuŔak-Trsat
PostanoPostano: ned 21 svi 2006, 12:58
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Å to se tiĆØe liturgije sv.mise,na ovoj stranici ima dosta toga pouĆØnog:

http://www.ffdi.hr/lzj/sveta-misa2.htm

Gospodine,kome da idemo?Ti imaÅ” rijeĆØi života vjeĆØnoga!
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
sneni
iskljuĆØen



Spol: muško
Postovi: 607
Lokacija: Dol/BraĆØ
PostanoPostano: ned 21 svi 2006, 13:50
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

logica napisa:
ZaÅ”to sveƦenik poljubi oltar prije poĆØetka euharistije? Å to on to ljubi ili koga? I meni se ĆØini da smo se izgubili u tome Å”to znaĆØe pojedine stvari. Ako to ne znamo, teÅ”ko Ʀemo razumjeti zaÅ”to se neke stvari mijenjaju, zaÅ”to se rade...

Dakle ljudi, imate li za preporuĆØit kakvu literaturu vezanu uz liturgiju?


Doista liturgijski govor je govor znakova, a mi smo taj govor zaboravili (iako je kompjutorski govor takoĆ°er govor znakova) ali crkveni govor - to jest litrurgijski govor postaje sve otuĆ°eniji od života.
To opažam kod svojih župljana, i onih koji su vrlo povezani sa Misom, oltarom i crkvom. I zato sam poĆØeo tumaĆØiti u župskom listu svaki pokret i obred.. ako netko želi te materijale dobivati rado Ʀu poslati samo neka mi se obrati -i mailom ili privatnom porukom.

Sada evo odgovora na postavljeno pitanje :

oltar je za vrijeme mise srediÅ”te- bilo da je shvaƦen kao žrtvenik ili kao stol- u jednom i drugom sluĆØaju predstavlja Krista. I njega sveƦenik na poseban naĆØin pozdravlja poljupcem, ali to ne ĆØini samo u svoje ime, nego to ĆØini i u ime okupljene zajednice. Pa kad vidimo kako sveƦenik ljubi oltar na poĆØetku i na kraju mise onda i mi u duhu trebamo pozdraviti Krista prisutnog i žrtvovanog na oltaru.
Nadalje u fiksnim oltarima (redovito kamenim) ugraĆ°ene su i moƦi - relikvije nekog sveca. Nekada su u prvo krÅ”Ć¦ansko vrijeme služene mise na grobovima muĆØenika pa je eto kao uspomena na to ostalo da se ugraĆ°uju moƦi, relikvije muĆØenika u oltar. Pa je i to dodatni (ali ne glavni) razlog da se oltar ljubi. Poljubac je uvijek bio znak posebnog poÅ”tovanja i ljubavi (danas je poljubac izgubio na vrijednosti i dostojanstvu).
Uz poljubac se u sveĆØanim misama oltar joÅ” i kadi (incensira) to je poseban naĆØin Å”tovanja koji se iskazuje samo Bogu. Å teta Å”to su mnogi sveƦenici - posebno mlaĆ°i - potpuno ispustili ovaj vid iskazivanja poĆØasti oltaru. Nekada, prije obnove nakon II. vat sabora sveƦenik je mnogo viÅ”e puta ljubio oltar.
Isto poÅ”tovanje se iskazuje i evanĆ°elistaru - knjizi evanĆ°elja- prije i poslije evanĆ°elja. U prvom redu iskazuje se ĆØast samoj RijeĆØi Božjoj a onda i knjizi koja sadrži tu rijeĆØ
Isto tako na kraju mise prije odlaska s oltara sveƦenik mu iskazuje poÅ”tovanje poljupcem. Bilo bi dobro da svaki vjernik kad doĆ°e u crkvu nakon Å”to se pokloni pred svetohraniÅ”tem makar u mislima pozdravi i oltar na kojem se slavi sv. misa.
U pravoslavnoj liturgiji sveƦenik na oltaru ljubi oltar i govori od prilike: Pozdravljam te sveti oltaru i veselim se ĆØasu kad Ʀu ti se klanjati u nebeskoj slavi.
Volio bih ako ima neki pravoslavac ili grkokatolik koji zna tu molitvu da je ovdje iznese. A takvim mislima bi i svaki katolik trebao pozdraviti oltar pri izlasku iz crkve.

Å to da uzvratim Gospodinu za sve Å”to mi je uĆØinio?
ƈaÅ”u spasenja uzet Ʀu i Ime Gospodnje prizvat Ʀu.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web stranice [Vrh]
bodul




Spol: muško
Postovi: 62
PostanoPostano: ned 21 svi 2006, 18:30
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Mislim da je takoĆ°er jedan od postkoncilskih problema liturgije to Å”to su dosta stvar stavljene na volju npr. kleĆØanje dok sveƦenik govori "Evo Jaganjca Božjeg", Crna se misnica može nositi na pokojniĆØkim misama(ali ne mora, kad sam nedavno bio u Rimu u sakralnoj trgovini"Euroclero" sa jednim mlaĆ°im sveƦenikom on se ĆØudio i na neki naĆØin sablaznio kad je vidio da ima kupiti crna misnica a meni 16- godiÅ”njaku je to bilo potpuno normalno) Sve se stavlja na volju odnosno može se ali i ne mora pa u veƦini sluĆØajeva kod danaÅ”njih mlaĆ°ih sveƦenika predvlada ono"ne mora se" i Martin Luther je govorio ne treba ovo ne treba ono pa Å”to je napravio???iako je u nekim tezama bio u pravu(ali nekim) . 2. Odgovorio bi Cojetu Å”to se tiĆØe liturgijskog pjevanja neÅ”to kao laik.Neka uzme OURM(opƦu uredbu rimskog misala najnovije izdanje pa Ʀe vidjeti da piÅ”e da se mora pjevati"JganĆØe Božji" a ne "to je mir kao rijeka". Istina, ove nove mise za mlade privlaĆØe u crkvu mlade(kako gdje) ali glavno je pitanje to : ako je njima do Boga dolazili bi oni i na ove druge mise. pitanje je dali njih ta glazba uzdiže ili im je zabavna zbog svoga ritma koji je ponekad a toĆØnije uvjek sliĆØan svjetovnoj glazbi a to se može vidjeti kad se neki užive u pljeskanje . Za mene je ideal kombinacija i koralnog i suvremenog i meni tako dragog glagoljaÅ”kog puĆØkog pjevanja. mene smeta kad neki sveƦenici dopuÅ”taju pjevati zadnju crnaĆØku duhovnu pjesmu a ne dopuÅ”taju odnosno ukidaju satiru tradicijske napjeve koji su stoljeƦima ustaljeni u naÅ”im dalmatinskim krajevima a pogotovo kod nas na otocima. misa okrenuta leĆ°ima: mislim da je misa otajstvo i misterij kao Å”to je transubstancijacija(pretvorba) takoĆ°er, pa nemora narod sve vidjeti , sadaÅ”nji oblik mise nekako gubi tu otajstvenu narav i pretvara se u predstavu. Å to narodu koristi ako gleda kako sveƦenik lista misal?!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Mara




Spol: žensko
Postovi: 966
Lokacija: sjever i jug; Podravina, BraĆØ
PostanoPostano: ned 21 svi 2006, 18:45
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Što je za tebe otajstvo, neŔto tajanstveno ili neŔto drugo? Daj objasni.

Ljubi i ĆØini Å”to hoƦeÅ”
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
bodul




Spol: muško
Postovi: 62
PostanoPostano: ned 21 svi 2006, 19:16
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Otajstvo(Mysterion) je za mene neÅ”to skriveno,izvan ljudskog dosega, Å”to se može doznati samo ako otkrije Bog. I sveƦenik kaže "mysterium fidei" tajna vjere. i zato kažem da je misa otajstvena jer se pretvorba nemože objasniti,to ti je kao dogma moraÅ” vjerovati iako nemaÅ” dokaza da je ta dogma toĆØna.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
MatejD




Spol: muško
Postovi: 33
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: sri 19 srp 2006, 19:48
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ovdje je link na stranicu na kojoj je primjer jednog od obreda prije koncila. Malo prouĆØite pa onda komentirajte liturgiju.

http://www.veritas.com.hr/duhovnost/red_mise_po_dominikanskom_obredu.php

VjeĆØna je ljubav Njegova!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
bodul




Spol: muško
Postovi: 62
PostanoPostano: sri 02 kol 2006, 20:51
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ja se veƦ dugo vremena bavim laiĆØkim prouĆØavanjem Tridentinske liturgije i znam dosta stvari o njoj i ĆØak da je sveƦenik mogao 26 puta napraviti veliki grijeh kad neÅ”to pogrijeÅ”i.(ovaj podatak mi je rekao magistar liturgike) ovaj je obred koji možemo vidjeti na linku dominikanskog podrijetla i nije isti ali je dosta sliĆØan onom standardnom predkoncilskom obredu. NiÅ”a nije savrÅ”eno osim Boga ni predkoncilska ni poslikoncilska misa sve su one jednako svete jer niti jedna nije napravljena da se Boga spusti nego na ljepÅ”i naĆØin uzvisi. Predkoncilska liturgija je imala mnogo nedostataka ali i ova nova. PogreÅ”no je vraƦati se na proÅ”lo i staro. Ali zar danas nije moguƦe ponovno okretanje prema istoku zajedno naroda i sveƦenika, prema nadolazeƦem Gospodinu ususret te gledati u križ a ne jedan drugoga u lice? Question Question Question
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Prethodni postovi:    
Prethodna tema Prethodna tema
Započni novu temuOdgovori na temu

Izaberi forum:   

Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš urešivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.

Powered by phpBB © 2001, 2006 phpBB Group