HBK forum
Pravilnik FAQ FAQ Pretražnik Pretražnik Članstvo Članstvo Profil Profil Privatne poruke Privatne poruke Registracija Registracija Login Login
Sada je: pon 22 srp 2019, 3:51. Pogledaj neodgovorene postove
Povijest KatoliĆØke crkve
Započni novu temuOdgovori na temu
Prethodna tema Sljedeęa tema
Autor Poruka
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: ned 28 ožu 2004, 20:38
PostNaslov : Povijest KatoliĆØke crkve
Citiraj i odgovori

Pozdrav svima. Po struci sam povjesniĆØar i jedna od tema koje prouĆØavam je povijest KatoliĆØke crkve. ƈitajuƦi mnoge knjige o povijesti naÅ”e Crkve doÅ”ao sam do zakljuĆØaka da su mnogi dogaĆ°aji iz povijesti naÅ”e Crkve popriliĆØno kontroverzno napisani s ciljem da se ocrni Crkva. Mnogi od tih dogaĆ°aja ne oslikavaju pravo ĆØinjeniĆØno stanje i iskrivljuju povijesnu stvarnost. Stoga otvaram ovu temu kako bismo zajedniĆØki progovorili o pojedeinim temama iz povijesti naÅ”e Crkve. Question
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Jo




Spol: žensko
Postovi: 357
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: pon 29 ožu 2004, 18:39
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Htjela bih samo pitati koje si knjige procitao o povijesti Crkve?
Svidja mi se ova tema jer jako volim povijest jos od srednje kad nas je jedna super profesorica zarazila... O cem bi voljela raspravljat sad mi konkretno ne pada na pamet jer sam malo umorna al domislit cu se vec pa se javim!

Lav je u zraku
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: pon 29 ožu 2004, 22:28
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

E Sike, Sike prvo Ʀemo te malo pouĆØiti latinskome a onda Ʀemo krenuti s biskupom DraÅ”koviƦem. JO od knjiga vezanih uz povijest Crkve za poĆØetak bih ti svakako preporuĆØio knjigu Augusta Franzena: "Pregled povijesti Crkve", tu ƦeÅ” dobiti osnovne podatke o važnijim dogaĆ°ajima iz crkvene povijesti, a kada poželiÅ” malo viÅ”e proÅ”iriti svoje znanje o crkvenoj povijesti onda pogledaj knjige Huberta Jedina "Povijest Crkve". Ako želiÅ” bolje upoznati povijest Crkve u Hrvatskoj zapoĆØni s knjigama Franje Å anjeka, primjerice s knjigom "KrÅ”Ć¦anstvo na hrvatskom prostoru".Ako si zainteresirana za pojedine teme iz povijesti Crkve onda mi javi da ti mogu preporuĆØiti neku tematski užu literaturu. A kada smisliÅ” temu o kojoj bi voljela raspravljati javi. Sad se opet vraƦam Siketu, možemo razgovarati o Križarskim ratovima, mislim da je to jedna jako dobra tema, evo upravo tražim jednu knjigu koju je napisao jedan arapski autor u kojoj on sagledava Križarske ratove iz arapske perspektive. O kojem bi konkretno podruĆØju vezanim uz križarske ratove želio raspravljati, evo ja predlažem da raspravljamo o samim motivima Križarskih ratova, vremenu u kojemu su oni voĆ°eni, preciznije o duhu toga vremena, možda o križarskom ratu u koji su poslana djeca, o tome kako se križarski ratovi danas percipiraju u Crkvi i izvan nje. A koliko se Crkva ponosi križarskim ratovima ili ne možemo diskutirati, ja mislim da su križarski ratovi uvelike naruÅ”ili odnose izmeĆ°u katolika i pravoslavaca s jedne strane i krÅ”Ć¦ana i muslimana s druge strane. Ali su dali i mnoge pozitivne uĆØinke, kao Å”to je transfer znaja i tehnologija, povratak nekih bliskoistoĆØnih krÅ”ĆØanskih zajednica u krilo katoliĆØke crkve i sl.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
abraxas




Spol: neodrešen
Postovi: 4
Lokacija: Krk
PostanoPostano: uto 30 ožu 2004, 12:28
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ajoj, ajoj, Crkva je u povijesti otiÅ”la puno dalje od jednog Jedina, strahovito se promijenilo i miÅ”ljenje prema nekim povijesnim datostima, ne želim niÅ”ta reƦi protiv tih autora ali jedan Boisse, kao predvodnik jake francuske Å”kole Crkvene povijesti nadmaÅ”io ih je barem za jedanput. PoÅ”to piÅ”em diplomski uradak na temu Devotio moderna vrlo sam zadovoljan francuskim autorima, premda su Njemci ipak zaĆØetnici svega Å”to se tiĆØe Crkvene povijesti. Å to se tiĆØe Križarskih bojni (ne koristim rijeĆØ ratovi za ovaj konkretni sluĆØaj) treba puno dublje uƦi u tu problematiku sa socijalnog i politiĆØkog stajaliÅ”ta, tu nije baÅ” bilo puno vjere. Nastojat Ʀu pratiti i dalje ovaj dio foruma jer je ovo zanimljivo. Za kraj neÅ”to teoloÅ”kog. Kad netko kaže da je Crkva pogrijeÅ”ila onda je zbilja pogrijeÅ”ila i tu nema puno obrane. Po II. vatikanskom definicija je da je Crkva u isto vrijeme i sveta i greÅ”na zato se nemojmo zavaravati da smo u nekim trenucima imali predvodnike kojima je bio važniji osobni probitak a ne dobro zajednice. Samo ne treba odmah markirati to kao zlo, sagledajmo ono Å”to se krije i iza toga "zla" koje je Crkva radila.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Jo




Spol: žensko
Postovi: 357
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: uto 30 ožu 2004, 17:29
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Slazem se sa Abraxasom da bi trebali dublje uci u problematiku sa socijalnog i politickog stajalista! Iako je za neke stvari Crkva dala svoj "blagoslov", to je bilo kada je politika bila Crkvi na prvom mjestu! Nije Crkvena povijest livada sa cvjeticima, ima tu svasta, ali ono sto je meni super je to sto danasnji papa priznaje pogreske svojih prethodnika i moli za oprost!
Super tema! Mogli bi poceti, naravno od pocetka, od prvog krizarskog rata i svih stvari koje su mu prethodile!

Lav je u zraku
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
nata




Spol: žensko
Postovi: 418
Lokacija: zadar
PostanoPostano: uto 30 ožu 2004, 19:29
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ljudi ovu temu slabo poznajem ali samo naprijed jako me zanima!

Ja sam s vama u sve dane - do svrŔetka svijeta!!!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: uto 30 ožu 2004, 19:38
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

BaÅ” mi je drago Å”to se javljate za raspravu na ovu temu, za poĆØetak slažem se sa Abraxasom da je Crkva i sveta i greÅ”na i da je u proÅ”losti u mnogim stvarima pogrijeÅ”ila, za to je i danaÅ”nji papa, kao Å”to to kaže JO i tražio oprost, Å”to do danas nije uĆØinio niti jedan vjerski poglavar. Å to se tiĆØe neke osnovne literature o crkvenoj povijesti ja sam Jo preporuĆØio one knjige koje je najjednostavnije pribaviti i koje se najĆØeÅ”Ć¦e koriste na fakultetima druÅ”tveno-humanistiĆØkog usmjerenja. Jedina osobno držim dosta suhoparnim, ali je i ĆØinjenica da njegovi svesci o povijesti crkve sadrže najviÅ”e podataka, osobno poĆØetnicima volim preporuĆØiti Franzena jer njegovu knjigu "Pregled povijesti Crkve" držim jednom jako dobrom poĆØetnicom. Nažalost Boissea nisam imao prilike proĆØitati, proĆØitao sam knjigu francuskog povjesniĆØara sliĆØnog prezimena Jeana Boisseta "Protestantizam", u izdanju KrÅ”Ć¦anske sadaÅ”njosti, i njome sam jako razoĆØaran, preÅ”uƦene su mnoge ĆØinjenice. Oko toga tko je dalje otiÅ”ao u prouĆØavanju crkvene povijesti slažem se s Abraxasom, njemaĆØka historiografija je kao zaĆØetnica suvremene povijesne znanosti otiÅ”la najdalje u prouĆØavanju svih grana povijesne znanosti, i tu tradiciju je oĆØuvala i danas, pogotovo u pogledu crkvene povijesti. Francuska historiografija svoj procvat doživljava sa Å”kolom Anala i Fernanom Braudelom, ali u prouĆØavanju crkvene povijesti i dalje kaska za njemaĆØkom historiografijom. samo Å”to francuska historiografija pruža neke nove naĆØine sagledavanja povijesne problematike, dok se ponekad ĆØini da je njemaĆØka historiografija joÅ” zatvorena u historicistiĆØke okvire. Ne slažem se s Abraxasom da u Križarski ratovi ili bojne (volio bih da mi objasniÅ” zaÅ”to koristiÅ” taj naziv ja sam uvijek koristio uvriježeni naziv Križarski ratovi) nisu bili vjerski motivirani, itekako su bili vjerski motivirani, pa mi govorimo o srednjovjekovnom druÅ”tvu u kojem su sve pore javnog života prožete religioznoÅ”Ć¦u i vjerom. Naravno da iza tih vjerskih motiva stoje i odreĆ°eni politiĆØki, a joÅ” viÅ”e i scijalni motivi, posebno prenapuĆØenost Europe u 12. i 13. stoljeƦu, koja za sobom povlaƦi joÅ” niz drugih socijalnih razloga. Opet bi se htio vratiti na ono Å”to je rekla Jo o tome kako je papa tražio oprost za pogreÅ”ke koje je Crkva uĆØinila u proÅ”losti, on je takoĆ°er tzražio i oprost od pravoslavne braƦe za osvajanje Carigrada od strane križara 1204. godine, za Å”to oni nisu imali papinu podrÅ”ku, ali je to osvajanje Carigrad i do danas jabuka razdora izmeĆ°u dviju Crkava, a radilo se o ĆØistom interesu MletaĆØke republike da eliminira iz igre svog najjaƦeg konkurenta na moru.Evo jedan politiĆØki razlog zbog kojega je voĆ°en ĆØetvrti križarski rat. Ali kako kaže JO bilo bi najbolje poĆØeti s prvim križarskim ratom, pa stoga predlažem da iznesete neke prijedloge koje bismo mogli zajedno razmatrati. Ja osobno predlažem da krenemo s pozivom pape Urbana II. na prvi križarski rat, a to odmah povlaƦi pitanje kome je taj poziv bio upuƦen i samim time otvoriti Ʀemo mnoge socio-politiĆØke motive križarskih ratova.
P.S.
Sanders nema problema kad god poželiÅ” svrati na kavu i prodiskutirati Ʀemo malo.
Sike sada se ne izvlaĆØi, uÅ”ao si u raspravu, dapaĆØe potaknuo si je svojim pitanjem i sad nema uzmicanja. Ne brini se doƦi Ʀemo mi s vremenom i do biskupa DraÅ”koviƦa, ĆØim prijeĆ°emo na protestantizam. A kada Ʀe to biti teÅ”ko je sada kazati.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Jo




Spol: žensko
Postovi: 357
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: sri 31 ožu 2004, 10:27
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Jos samo nesto prije nego pocnemo! Knjige koje si naveo koristimo i na Teologiji!
Citat:
pa mi govorimo o srednjovjekovnom druÅ”tvu u kojem su sve pore javnog života prožete religioznoÅ”Ć¦u i vjerom.

Mislim da je to krivi naziv! Mislim da je sve bilo prozeto vjerskim vodjama koji su ponekad vjeru stavili sa strane a cini li kao da im je vjera na prvom mjestu, a vidimo da su djela bila daleko od vjerskih i religioznih! Mozda neka samo!
Koliko ja znam "jabuka" razdora je bila "pojedena" vec prije, (ne)slavne 1054 godine, ali i toj godini uslijedili su razni dogadjaji kojima je 1054 bila samo vrhunac!

No to nije tema, samo sam se htjela osvrnuti na to!

Lav je u zraku
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
abraxas




Spol: neodrešen
Postovi: 4
Lokacija: Krk
PostanoPostano: čet 01 tra 2004, 11:52
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Slazem se s Jo da vjera u srednjem vijeku je bila stvar pojedinaca koji su je prouĆØavali i iskoriÅ”tavali. Izvan zidina velikih samostana sveuĆØiliÅ”ta nalazili su se priprosti ljudi koji nisu znali ni pisati ni citati, a niti razmisljati svojom glavom. Ne zaboravimo kako je nastajao novi crkveni kler, jednostavno bi mladi ljudi dolazili kod kanonika koji bi ih naucili kako se vodi liturgija i to je bilo u vecini slucajeva to. Ne znam koliko je poznato ali svecenici su do II. vat. imali samo 4 godine teologije od toga vise su bili u pastoralu nego na studijima. 1999. godine sam radio na renovaciji jedne biblioteke u Krckoj biskupiji gdje se nalazilo dosta inkunabula za potrebe liturgije. Tocno mozete vidjeti kako se na stranicama nalaze naslage zemlje, sto potvrdjuje mnoge povijesne datosti kako je kler u srednjem vijeku dolazio vecinom iz nizeg staleza i sam sebe prehranjivao radom te da nije imao previse vremena za teoloske sume. Znam da ce me netko pokusati pobiti s pricama o tome kako su ljudi davali Crkvi desetinu i kako je Crkva imala velike posjede, ali gdje? Kod nas to bas i nije bio slucaj u Krckoj biskupiji, pocetkom 16. stoljeca to bas nije bio slucaj ni u Istocnoj Europi. Zato i dalje mislim kako Krizarske bojne nisu ni bile toliko vjerski motivirane koliko materijalno. Od toga ne odustajem i ako zelimo mozemo krenuti od prve krizarske bojne pa do zadnje, uvidjet cemo da se digla masa koja nije bila kriticka, a neki trgovci su zaradjivali ogromne sume novaca.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: pet 02 tra 2004, 19:14
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ja se opet ne slažem s Vama oko vjere u srenjem vijeku, slažem se s vama da je dublje poznavanje vjere bilo da se tako izrazim "povlastica pojedinaca i pojedinih druÅ”tvenih staleža", ali srednjovjekovno druÅ”tvo je uvelike prožeto vjerom, iako ne u punom smislu te rijeĆØi, ali je neosporna ĆØinjenica da je vjera itekako bila važan i neizostavan faktor u životu srednjovjekovnog ĆØovjeka. Å to se tiƦe prvog križarskog rata i poziva pape Urbana II. na pohod protiv nevjernika (Muslimana) u Svetoj zemlji, ovajpoziv se poklapa s osvajanjem vlasti u Svetoj zemlji od strane Turaka-Seldžuka, koji su pokorili dotadaÅ”nje arapske vladarske dinastije. InaĆØe te arapske dinastije koje su vladale Svetom zemljom skoro od VIII. stoljeƦa bile su poznate po svojoj toleranciji prema krÅ”Ć¦anima i židovima, naime svi nemuslimani morali su plaĆØati jedan porez koji se zvao džizija, kasnije Ʀe taj porez preuzeti i Turci-Osmanlije. Dolaskom Turaka-Seldžuka zapoĆØinju prvi progoni nemuslimana u Svetoj zemlji i napadi na krÅ”Ć¦anske hodoĆØasnike. S druge strane u Europi se tada dogaĆ°a jedna "Mala revolucija" ili bolje reĆØeno "mali preporod", Europa postaje prenapuĆØena, a feudalna anarhija i stalni plemiƦki ratovi postali su svakodnevnica. U viÅ”e sluĆØajeva Crkav je pokuÅ”ala uvesti dane u godini kda se ne bi ratovalo, ali ĆØesto bezuspjeÅ”no. Stoga papa odluĆØuje da je pametnije svu ti "Sliu" usmjeriti prema muslimanima u Svetoj zemlji i poziva na Križarski rat. ƈinjenica je da je taj pokret imao i svoj socijalni motiv, ako uzmemo u obzir da velika masa siromaÅ”nog europskog stanovniÅ”tva kreƦe prema Svetoj zemlji, kroz NjuemaĆØku, gdje je izvrÅ”en veliki pogrom Židova, preko Panonije i Bizanta. Evo napokon smo zapoĆØeli temu.
P. S.
Sike gdje si pobjegao, potaknuo si temu sada i sudjeluj.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: uto 20 tra 2004, 22:23
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Vidim da nam križarski ratovi baÅ” ne idu, zato predlažem da bismo mogli porazgovarati o oproÅ”tenju koje je papa tražio za sva zla koja su u ime Crke poĆØinjena tijekom stoljeƦa, a sve je to vezano uz povijest Crkve. jedno od tih zala bila je i inkvizicija, o kojoj se do danas jako puno piÅ”e i to s ĆØesto krajnje opreĆØnih stavova. Å to vi mislite o inkviziciji i njezinoj ulozi i djelovanju u povijesti?
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Ariadne




Spol: neodrešen
Postovi: 35
Lokacija: blizu
PostanoPostano: uto 20 tra 2004, 22:38
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

meni je srednji vijek super! prosle god. sam imala neki bolesni ispit iz toga, al sam se zahvaljujuci tome bas ufurala! jos sam u istom periodu bila u franc. i saznala da su jednom davno u tamosnjim dvorcima zivjeli katari, protiv kojih je poveden jedini kriz. rat na krsc. podrucjima ako se ne varam. ti katari su mi mrak, na kraju sam radila neki seminar o njima.
je da su heretici,ali su se s toliko zara predavali vjeri da bi se mi danas mogli posramiti! osm ako u knjigama nije idealizirano. no dakle decki,samo se vi raspisite, citatelji cekaju!

tili bi,tili bi mo-ru...
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 22 tra 2004, 22:26
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ti sigurno misliÅ” katare iz južne Francuske (pokrajina Langedoc), ali to nije bio jedini takav križarski rat u Europi, u viÅ”e navrata ugarsko-hrvatski kraljevi vodili su križarske pohode protiv bosanskih krstjana, u Italiji i Francuskoj su tjekom 13. i 14. stoljeƦa voĆ°eni križarski pohodi protiv valdenza i albigenza, a u 14. stoljeƦu njemaĆØki teutonski red vodio je križarske ratove protiv poganskih naroda na baltiku (Litvanci, Estonci itd.). te srednjovjekovne hereze bile su dosta proÅ”irene u 13. i 14. stoljeƦu u Francuskoj i Italiji, ĆØak je i Sveti Franjo bio pod sumnjom da je heretik, jer su mnogi poĆØeli sliĆØno kao i on npr. Pier Valdens ( valdenzi) ali su ubrzo poĆØeli odbacivati Crkvu i sakramente i tako su proglaÅ”eni hereticima. Sveti Franjo to nikada nije uĆØinio i zato je na jedan tih i nenametljiv naƦin, svojstven njemu, proveo reformu Crkve.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
nata




Spol: žensko
Postovi: 418
Lokacija: zadar
PostanoPostano: pet 23 tra 2004, 17:52
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

jesu li ono Valdenzi prevodili Bibliju na narodni jezik?

Ja sam s vama u sve dane - do svrŔetka svijeta!!!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: pet 23 tra 2004, 19:00
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

To ti ne mogu sto posto potvrditi, mislim da nisu, znam da su ĆØeÅ”ki husiti to radili, i protiv njih je voĆ°eno nekoliko križarskih ratova, a u XV. stoljeƦu ostaci valdenza su se pridružili husitima u ƈeÅ”koj.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Ariadne




Spol: neodrešen
Postovi: 35
Lokacija: blizu
PostanoPostano: pon 26 tra 2004, 19:07
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

aha, onda sam definitivno pobrkala. mislila sam na juznu francusku, na katare, al ne na jedini nego 1. kriz. rat u ovim prostorima ( tak su ti oni nama sami rekli, u ostalo se ne zelim mijesat).
kolko detaljno vi ovakve stvari na faxu radite? ove povjesnicarske stvari si ti samostalno pokupio il je to djelic fakultetske torture?

tili bi,tili bi mo-ru...
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: pon 26 tra 2004, 23:01
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

To je bio dio fakultetske torture, cijeli drugu godinu sam sluÅ”ao križarske ratove. Ja sam inaƦe orijentiran na noviju povijest, ali izgleda da su uvijek zanimljivije teme iz crkvene povijesti iz ranijih razdoblja. PrevoĆ°enje evanĆ°elja na narodni jezik bilo je ĆØesto prisutno kod raznih heretiĆØkih pokreta u srednjem vijeku, to je ujedno bio i odreĆ°eni znak prkosa KatoliĆØkoj crkvi koja je priznavala samo tri sveta jezika na kojima je pisano evanĆ°elje: latinski, grĆØki i hebrejski (aramejski).
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Ariadne




Spol: neodrešen
Postovi: 35
Lokacija: blizu
PostanoPostano: uto 27 tra 2004, 22:35
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ja sam jednom procitala da su postojale i antipape. sto je to? jel se to na kruh maze? Rolling Eyes

tili bi,tili bi mo-ru...
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: čet 29 tra 2004, 18:00
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Pojava antipapa ti je neÅ”to tipiĆØno za srednji vijek, u sukobu Crkve i Crastva ĆØesto je dolazilo do sukoba interesa, to ti je u povijesti poznato kao borba za investituru tj. borba oko postavljanaja biskupa, biranja papa i sl. ƈesto su rimsko-njemaĆØki carevi znali uz legalno izabranog papu postavĆØljati ili dati izabrati joÅ” jednog papu koji bi viÅ”e odgovarao njihovim interesima, tako da je crkva u viÅ”e navrata znala imati po nekoliko papa od kojih službena crkva priznaje samo po jednoga tj. onog pApu koji je izabran leganim kanonskim pute. Posljednji takav sluĆØaj zabilježen je u 15. stoljeƦu kada je crkva imala tri pape od kojih je svaka europska zemlja priznavala bar po jednoga to ti je tzv. "zapadna shizma". Problem je rijeÅ”en na crkvenom saboru u Konstanzi, kada su sva trojica papa, pa i oinaj koji je bio legalno izabran, maknuti s papinskog trona i izabran je novi papa kojega su priznale sve europske zemlja. InaĆØe na tome saboru je spaljen i Jan Hus.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: uto 06 srp 2004, 13:56
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

da malo oživim ovu temu, nedavno je papu u Rimu posjetio carigradski patrijarh Bartolomej I. i za tog susreta papa je izrazio veliko žaljenje radi osvajanja Carigrada od strane križara 1204. godine. InaƦe ovo osvajanje Carigrada koje se odigralo prije punih 800 godina uvelike je zategnulo odnose izmeĆ°u istoĆØne i zapadne crkve. Pravoslavna crkva ĆØesto je upravo taj dogaĆ°aj "bacala pod nos" nama katolicima, za njih to je bio dogaĆ°aj od velike povijesne prekretnice. Lijepo je vidjeti i ĆØuti ekumenska nastojanja naÅ”eg pape prema naÅ”oj pravoslavnoj braƦi ali ovdje želim naglasiti kako jedan dogaĆ°aj koji se odigrao prije 800 godina i te kako može ostaviti traga u kolektivnom pamĆØenju ne cijelog jednog naroda nego i cijele jedne crkve. Zato poznavanje povijesti Crkve uvelike može pomoƦi u rijeÅ”avanju zapreka izmeĆ°u dviju crkava i boljem razumijevanju danaÅ”njice.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
sljuncica




Spol: neodrešen
Postovi: 24
Lokacija: Rijeka- TRSAT
PostanoPostano: čet 08 srp 2004, 13:10
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Mislim da se tu nema puno za pisati. Svi znamo da u povijesti crkva nije bila bas u potpunosti "Sveta" i "Cista" i samo je bilo pitanje vremena kada ce se Crkva (sada ne govorim o Papi jer je on to ucinio u ime cijele Crkve) sluzbeno ispricati...

I mogu samo dodat da je bilo i vrijeme...a Papa nam je samo dao jos jedan pravi primjer i mozda bi mogli razmisliti i o tome da pocnemo prihvacati jedni druge koliko god mi bili razliciti pa cak i vjerski... Smile
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daniel




Spol: muško
Postovi: 927
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: sub 10 srp 2004, 19:55
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Naravcno Å”ljunĆØice, sve ovo Å”to si napisala stoji, ali da bi smo bolje nauĆØili jedni druge tolerirati moramo upoznati i ono Å”to nas razdvaja a ĆØesto uzroke treba tražiti upravo u povijesti Crkve.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Dara




Spol: žensko
Postovi: 490
Lokacija: RIJEKA
PostanoPostano: ned 18 srp 2004, 21:07
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

VJERUJ NE MORAMOOOOOOOOOO!
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Natty




Spol: žensko
Postovi: 1001
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: uto 20 srp 2004, 8:09
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Zanimljiva tema, toliko opsežna da ne znam otkuda bih poĆØela. Kao i Daniel mislim kako je potrebno upoznati povijest da bi shvatili sadaÅ”njost. Naravno da je moja profesorica iz povijesti pedagoÅ”ki odradila svoj posao da mi se povijest zgadila. Smile Ipak s vremenom shvatiÅ” kako je povijest dio opƦe kulture, a sa vjerkog stajaliÅ”ta doista je potrebno upoznati ĆØinjenice pogotovo zato jer moramo imati bar neke odgovore danas kada se tako olako Å”pekulira povijesnim ĆØinjenicama i kada ih se prilagoĆ°ava kako kome odgovara. Ajmo se malo vratiti na inkviziciju. Crkvi se predbacuje kako je pogubila gotovo 5 milijuna ljudi kroz tri stoljeƦa. Nedavno sam proĆØitala kako je jedan od povjesniĆØara istražio temu malo dublje te zakljuĆØio kako je pogubljeno oko pola milijuna ljudi od ĆØega je bilo 20% muÅ”karaca, kako su uglavnom svjetovne vlasti bile najodgovornije, zatim pravoslavci, a tek na kraju katolici. Sve se to odogravalo na podruĆØju Å vicarske, NjemaĆØke i Francuske. Koliko je to toĆØno Daniel i zaÅ”to je uopƦe doÅ”lo do toga? Kakvu ulogu u svemu tome imaju templari i kako su oni nastali? Imaju li templari ikakve veze sa esenima?

Uh, previŔe pitanja. Može i pomalo. Smile

PodraviƦ

Bog je milosrdan, spor na srdžbu i pun dobrote.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Natty




Spol: žensko
Postovi: 1001
Lokacija: Rijeka
PostanoPostano: uto 20 srp 2004, 8:11
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ups, ne pravoslavci, nego protestanti. I ne Å vicarske, nego Engleske. Ajme joÅ” spavam... hm hm

Bog je milosrdan, spor na srdžbu i pun dobrote.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Prethodni postovi:    
Prethodna tema Prethodna tema
Započni novu temuOdgovori na temu

Izaberi forum:   

Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš urešivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.

Powered by phpBB © 2001, 2006 phpBB Group