HBK forum
Pravilnik FAQ FAQ Pretražnik Pretražnik Članstvo Članstvo Profil Profil Privatne poruke Privatne poruke Registracija Registracija Login Login
Sada je: uto 15 lis 2019, 9:27. Pogledaj neodgovorene postove
Kutak za umorne 2
Započni novu temuOva tema je zaključana: ne možeš urešivati postove niti odgovarati.
Prethodna tema Sljedeęa tema
Autor Poruka
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: ned 14 pro 2008, 12:32
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

RijeĆØ

RijeĆØ je viÅ”e od onoga Å”to kažeÅ” i zapiÅ”eÅ”.
RijeĆØ je ono Å”to jesi.

I RijeĆØ bijaÅ”e u Boga i Bog bijaÅ”e rijeĆØ.
I RijeĆØ tijelom postade i nastani se meĆ°u nama.

Isus je ta RijeĆØ!
Isus je rijeĆØ, ne samo po onome Å”to govori i ĆØini
nego prije svega po onome Ŕto jest.

Isus je RijeĆØ Božja,
rijeĆØ koja je postala tijelom i krvi,
Božji odgovor na naŔa najdublja životna pitanja.

Isus je RijeĆØ za vjernike i nevjernike.

Put, istina i Život,
Božja Ljubav koja je postala ĆØovjekom.

NJEGA SLUÅ AJ ,
a meni oprosti svaku rijeĆØ,
jer sve je veƦ davno reĆØeno.



Phil Bosmans

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: vicky
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: pet 19 pro 2008, 11:30
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

BožiƦna priĆØa


Kad su pastiri veƦ odavno bili otiÅ”li, a u siromaÅ”noj je Å”talici nastala tiÅ”ina, podigne Dijete glavicu i pogleda prema vratima.Ondje je stajao djeĆØak, zaplaÅ”en i stidljiv.
"DoĆ°i bliže", reĆØe Dijete ,"zaÅ”to se bojiÅ”"?
"Zato Å”to ti nisam niÅ”ta donio", reĆØe djeĆØak.
"A ja bih vrlo rado od tebe neÅ”to dobio", reĆØe Dijete u jaslicama.
Mali se stranac na to uzruja:
"Ja niŔta ne znam! NiŔta ne posjedujem!Kad bih neŔto imao,dao bih ti...Evo."
I djeĆØak je kopao po džepovima svojih starih hlaĆØa.
"Evo starog nožiƦa kojega sam naÅ”ao. Evo ti ga!"
"Ne", reĆØe Dijete, "zadrži nožiƦ. Ja od tebe želim neÅ”to posve drugo.Tri stvari ..."
"Vrlo rado",reĆØe djeĆØak,"ali Å”to?"
"Daruj mi svoju poslijednju sliku koju si nacrtao."
DjeĆØak se zacrveni,bilo mu je neugodno.Da ni Marija ni Josip ne ĆØuju,djeĆØak se posve približi Djetetu:
"Ali slika je bila tako loŔa,da je nitko nije htio ni vidjeti."
"Upravo zato", reĆØe Dijete u jaslicama "upravo zato hoƦu tu sliku.Donesi mi uvijek sve ono Å”to se drugima na tebi ne sviĆ°a, Å”to druge u tvom životu ne zadovoljava."
"A onda", nastavi Dijete,"želim da mi daŔ svoj tanjur."
"Ali njega sam danas razbio,"zamuca djeĆØak.
"Upravo zato ga hoƦu", reĆØe Dijete. "Donesi mi uvijek sve ono Å”to je u tvom životu slomljeno, da to opet zacijelim. I kao poslijednje, daj mi svoj odgovor roditeljima kad su te pitali kako si razbio tanjur."
Sada se djeĆØak ražalosti i zamuca:
"Rekao sam da sam tanjur nehotice gurnuo sa stola, ali to je bila laž. Stvarno sam ga u ljutnji bacio na kameni pod."
"To sam htio znati", reĆØe Dijete.
"Donesi mi uvijek sve zlo svoga života, svoje laži i uzmicanja, svoj kukaviĆØluk i svoju okrutnost. Sve Ʀu ih uzeti. Ti ih ne trebaÅ”. Želim te razveseliti i oprostiti tvoje pogreÅ”ke. Od danas možeÅ” doƦi svakoga dana k meni."


W.Baudet

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: ned 21 pro 2008, 7:51
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Poklon suze

Ne posjedujem niŔta,
a posve sam zadovoljna.

Ipak suze peru moje umorne oĆØi.
Primi ih Gospodine.
To je dar siromaha
koji Ti dariva ono Ŕto je njegovo.

Nad mojom glavom sja svjetlo Božje jasnoƦe.
Ja pripadam Tebi, Gospodine.

Blagoslivljam Te za svaku bol
koja me jedovela do Tvojih nogu,
Gospodine!
Hvala Ti.


.

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: pon 22 pro 2008, 7:24
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Biti sin


Tri žene htjele su donijeti vode sa zdenca. Nedaleko je na klupi sjedio starac i sluŔao kako žene hvale svoje sinove.
ā€žMoj sinā€œ, reĆØe prva, ā€žtoliko je spretan, da mu nitko nije ravan.ā€œ
ā€žMoj sinā€œ, reĆØe druga, ā€žpjeva lijepo poput slavuja. Nema nikoga s tako lijepim glasom kao Å”to je njegov.ā€œ
ā€žA zaÅ”to ti ne hvaliÅ” svoga sina?ā€œ upitaÅ”e treƦu ženu.
ā€žOn nema niÅ”ta tako posebno Å”to bih mogla hvaliti.ā€œ

Žene napuniÅ”e posude i poĆ°oÅ”e kuƦi. Posude su bile teÅ”ke, a izraĆ°ene ruke slabe.
Stoga žene zastadoÅ”e da isprave leĆ°a. Tada im doĆ°oÅ”e u susret tri djeĆØaka.
Prvi se uspravi na rukama i nekoliko puta premetnu. Žene kliknuÅ”e: ā€žKakav spretan momak!ā€œ
Drugi zapjeva tako krasno kao da je slavuj i ženama se orosiÅ”e oĆØi od ganuƦa.
A treƦi pritrĆØa majci, podiže posudu i ponese je kuƦi.

Tada se žene okrenuÅ”e starcu i zapitaÅ”e: ā€žÅ to kažeÅ” o naÅ”im sinovima?ā€œ
ā€žGdje su vaÅ”i sinovi?ā€œ upita starac zaĆØuĆ°eno. ā€žJa vidim samo jednoga jedinog sina!ā€œ



ŽV 14/95

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: uto 23 pro 2008, 7:29
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Promijeni me!


Gospodine, zatvori me
u najdublju nutrinu
svoga Srca.
I kad se ondje naĆ°em,
pali me,
ĆØisti me,
žari me,
topi me,
sve dok Ti ne budeÅ”
potpuno zadovoljan,
sve dok se ja
potpuno ne promijenim.



Teilhard de Chardin

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: sri 24 pro 2008, 7:42
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Soba

U nekom stanju, izmeĆ°u sna i jave, naÅ”ao sam se u sobi. Tamo nije bilo niĆØega osim zida ispunjenog karticama kao onima iz knjižnica na kojima je pisalo sve Å”to se nudi, poredano abecednim redom i tematski. Ali, ti kartoteĆØni ormari koji su sezali od poda do stropa, izdesna nalijevo dokud je sezao pogled, imali su na sebi sasvim drugaĆØije natpise.

Kad sam se približio zidu, pogled mi je pao na pretinac na kojemu je pisalo :"LJUDI KOJE SAM VOLIO".
Otvorio sam pretinac i poĆØeo prelistavati kartice. Bilo mi je poznato svako ime, ali brzo sam zatvorio taj pretinac. Odjednom sam shvatio gdje sam!
Ta soba sa svim tim kartoteĆØnim ormarima sadržavala je savrÅ”en sustav u kojemu je bila zapisana svaka pojedinost moga života. Svaki trenutak moga života bio je toĆØno zabilježen; i velika i mala djela. Moje vlastito pamƦenje nikad ne bi moglo pohraniti sve te informacije.
Prožimalo me ĆØuĆ°enje i radoznalost, pomjeÅ”ano sa strahom dok sam nasumce otvarao ormare i pretraživao njihov sadržaj. Neki su me obradovali i podsjetili na lijepa vremena. Drugi su u meni izazivali sram, pa i samo gaĆ°enje, tako jako da sam pogledao preko ramena da vidim promatra li me tko.
Natpisi su varirali od sasvim obiĆØnih svakodnevnih situacija, sve do neobiĆØnih poput "KNJIGE KOJE SAM PROƈITAO"; "LAŽI KOJE SAM IZREKAO", "UTJEHA KOJU SAM PRUŽIO", "STVARI KOJE SAM NAPRAVIO U LJUTNJI".

Zapanjila me koliĆØina stvari koje sam u životu napravio ili propustio uĆØiniti. Zar je moguƦe da sam te tisuƦe kartica ispisao u 17 godina svoga života?! No, svaka je kartica potvrĆ°ivala istinu. Svaka je kartica bila ispisana mojim rukopisom. Na svakoj je kartici stajao moj potpis.
Stigao sam do pretinca sa natpisom "POŽUDNE MISLI"; i osjetio drhtaj kroz cijelo tijelo.
Obuzeo me osjeƦaj poniženja i bijesa, jer sam se uvjerio da su i takvi trenutci detaljno pohranjeni! Nitko ne smije vidjeti te kartice! Nitko ne smije saznati za tu sobu! Moram ih uniÅ”titi!"

Uzeo sam pretinac polako iz ormara i bacio na pod- nijedna kartica nije ispala. PokuŔao sam ih podrapati, ali bezuspjeŔno. Ugurao sam pretinac na svoje mjesto.

A onda sam ugledao pretinac na kojemu je pisao "LJUDI KOJIMA SAM PRENIO EVANƐELJE".
RuĆØka je bila svjetlija od ostalih, skoro nekoriÅ”tena. Povukao sam ruĆØku, a unutra je bilo tako malo kartica. PoĆØeo sam jecati, tijelo mi se treslo od plaĆØa i boli, pao sam na koljena i zavapio :"Nitko ne smije saznati za tu sobu! Moram ju zakljuĆØati i sakriti kljuĆØ!"

Tada sam uplakanih oĆØiju pogledao gore i ugledao Ga kako ulazi u sobu. Ne, samo On ne! Bilo tko, samo ne Isus! BespomoƦno sam Ga promatrao kako otvara ormare i ĆØita kartice. Nisam mogao doĆØekati Njegovu reakciju. U tim trenutcima dok sam Ga promatrao, na licu sam mu vidio takvu žalost da me probadalo u srce. Intuitivno je priÅ”ao najgornjem ormaru. ZaÅ”to je morao proĆØitati svaku karticu?
KonaĆØno se okrenuo prema meni i tužno me pogledao. Sagnuo sam glavu, sakrio lice i gorko zaplakao. PriÅ”ao mi je i zagrlio me. Mogao je toliko toga reƦi, ali nije rekao ni jednu rijeĆØ. Samo je sa mnom zaplakao. Onda je ustao i vratio se do zida ispunjenog ormarima. PoĆØevÅ”i od jednog kraja sobe, otvarao je ormar za ormarom i na svakoj kartici ispisivao svoje ime preko mojega.

"Ne!"- povikao sam i potrĆØao prema Njemu. Sve Å”to sam uspio izgovoriti bilo je "NE, NE!", dok sam Mu uzimao kartice iz ruku. Njegovo ime nije smjelo pisati na tim karticama.

No, ono je pisalo crvenim slovima, tako snažno, tako živo. Ime "ISUS" prekrivalo je moje ime. Bilo je ispisano krvlju. Nježno je ponovno uzeo karticu. Tužno se osmjehnuo i u trenu potpisao sve kartice. ZaĆØuo sam kako se zatvara zadnji ormar i kako se vraƦa k meni. Položio je svoje ruke na moja ramena i rekao :"SVRÅ ENO JE!"


Brian Keith Moore

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Magali
mod team



Spol: žensko
Postovi: 1341
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: čet 25 pro 2008, 22:24
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Sasvim drukĆØiji Bog

BožiƦ je svetkovina Božje blizine s ĆØovjekom. Bog, nevidljiv i dalek, postao je u Isusu iz Nazareta vidljiv i bliz, postao je jedan od ljudi. To Å”to se Bog otkrio ljudima kao ĆØovjek, Å”to je postao vidljiv i dodirljiv, predstavlja i najozbiljniju krizu ĆØovjekove predodžbe o Bogu. PromatrajuƦi Dijete u betlehemskoj Å”tali, ĆØovjek pred Bogom ostaje zbunjen. Bog je naime, savrÅ”eno biƦe; stvoritelj vidljivog i nevidljivog svijeta; svemoguƦ i vjeĆØan. U Betlehemu ga, meĆ°utim vidimo kao sitno, malo stvorenje. Dolazi na svijet sa suzom na oku kao svako drugo dijete. RaĆ°a se u najmizernijim okolnostima: za vrijeme jednog putovanja, na putu, kako to inaĆØe kažemo, u jednoj Å”tali, u krajnjem siromaÅ”tvu, usred noƦi, u druÅ”tvu vola i magarca, na rubu grada, prezren od ljudi.
U djetetu iz Betlehema susreƦemo se, dakle, s Bogom koji je siƦuÅ”no dijete, ovisno o ljudskoj pozornosti i pomoƦi. Bog je tu posve u ĆØovjekovim rukama. ƈovjek, meĆ°utim, vapi za jakim i silnim Bogom koji ga može zaÅ”tititi upravo od ljudske ruke, ĆØesto tako hladne i tvrde. Traži Boga jaĆØeg od sebe, iza ojeg se može skloniti, na kojeg se može pozvati, s kojim, ako ustreba, može zaprijetiti. TeÅ”ko prihvaƦa Boga koji je jednako nemoƦan kao i on sam. PrateƦi kasniju sudbinu Djeteta iz Betlehema, kriza predodžbe o Bogu postaje sve dublja i teža. Vrhunac krize je Isusova tragiĆØna smrt na križu i s njom povezano najdublje ĆØovjekovo razoĆØaranje nad Bogom koji može i umrijeti. Bog je, naime, poĆØeo i zavrÅ”io u ljudskim rukama; predao se u ruke greÅ”nika. TAkvog Boga ĆØovjek ne može lako shvatiti; s njime se teÅ”ko može pomiriti. No je li moguƦe vjerovati da je ĆØovjek izmislio Boga koji može stati u njegove ruke i kojem može odrediti sudbinu? Zar ne bi ĆØovjek, da može stvorio snažnijeg Boga?! ZaÅ”to je Bog tako slab i nemoƦan? Isus je pun pitanja koja muĆØe ĆØovjeka u svim vremnima. I sva su toliko teÅ”ka i tvrda da Bog jedini, ako hoƦe, može na njih odgovoriti. Najtjeskobnije od svih koja su ikada izrekla ljudska usta, je ono upuƦeno s križa: "Bože moj, Bože moj, zaÅ”to si me ostavio?" No na to pitanje Bog Ʀe božanski odgovoriti.
Smrt je, naime u Isusu postala i dio Božjeg iskustva. U smrti ĆØovjek viÅ”e nije sam. Zadnja rijeĆØ koju je Isus s križa izgovorio bila je: "OĆØe, u ruke Tvoje predajem duh svoj." ƈovjek je po Isusovoj smrti na križu, sreƦom zavrÅ”io u Božjim rukama. Od tog trenutka smrt, prema kojoj se ĆØovjek zaputio ĆØim se rodio, ne znaĆØi viÅ”e ĆØovjekov beznadni kraj, nego trenutak u kojem je Bog konaĆØno i potpuno prihvatio ĆØovjeka, kad se ĆØovjek zauvijek i nerazdruživo povezao s Bogom, tako da rijeĆØ o Bogu odsada uvijek znaĆØi i rijeĆØ o ĆØovjeku, i obratno. ƈovjekova povijest postala je time božanska; prolaznost je uÅ”la u neprolaznost; Bog je postao ĆØovjekova konaĆØna buduƦnost. To Å”to i danas slavimo BožiƦ, nije li najoĆØitiji znak da je Dijete iz Betlehema živo i da Bog u Isusu Kristu nije zavrÅ”io na križu?! Ne krije li se u tom slavlju velika i utjeÅ”na istina o samom ĆØovjeku?! Kako bi mogla, inaĆØe, Majka Terezija iz Kalkute, nakon Å”to je gubavcu zavila ranu reƦi: "Danas sam dodirnula Krista!"

Antun Tamarut ml.

Ovo je upisano u knjizi života: Pod mojim nogama ocean buci. Vjetar puse oko mene, na Kristu, stijeni, temelj je moje nade, i moje sve. Usred bure da li si naŔao ovaj zaklon. Uhvati ovu mocnu ruku Isusa koji me je spasio...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceYIMMSNM [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: pet 26 pro 2008, 6:59
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

SmijeŔi se


I samo mali osmijeh na tvojim usnama veseli srce.
SmijeÅ”i se samome sebiā€¦
sve dok ne primijetiÅ” da je nestala tvoja uobiĆØajena ozbiljnost.
SmijeÅ”i se samome sebiā€¦
sve dok ne zagrijeÅ” svoje srce sjajem svog blistavog lica.
Onda ā€¦
Idi obasjavati svojim osmijehom.

Tvoj osmijeh ima zadatak da izvrŔi divno djelo za Gospodina.
SmijeŔi se zapuŔtenim licima.
SmijeŔi se žalosnim licima.
SmijeŔi se bolesnim licima.
SmijeŔi se svježim i mladim licima.
SmijeŔi se starim i naboranim licima.
SmijeŔi se svojoj obitelji i prijateljima.

Broji osmijehe koje je proizveo tvoj osmijeh u drugima tijekom jednog dana.
Taj broj Ʀe ti reƦi koliko puta si probudio
radost, zadovoljstvo, duh, hrabrost, povjerenje u srcima drugih.

Tvoj osmijeh može dati novi život, nadu i ohrabrenje
umornim, optereƦenim, oĆØajnim srcima.

Brate i sestro!
Tvoj osmijeh može biti poĆØetak obraƦenja k vjeri.
Tvoj osmijeh može pripraviti put povratka jednog greŔnika k Bogu.

SmijeŔi se i Bogu!
SmijeÅ”i se ljubaznim prihvaƦanjem onoga Å”to Bog odredi s tvojim životom.
Zaslužit ƦeÅ” da uživaÅ” u gledanju Kristova sjajnog i nasmijanog lica,
koje Ʀe ti se smijeÅ”iti izvanrednom ljubavlju kroz svu vjeĆØnost.


kardinal Richard Cushing

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: lucija, Žan
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: uto 13 sij 2009, 9:27
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Vozni red u nebo


Odlazak: svakoga trena.
Dolazak: kad Bog htjedne.
Brzi vlak-expres: Krsna ĆØistoƦa, muĆØeniĆØka smrt.
ObiĆØni vlak: neizmjerno ufanje u Boga, izvrÅ”avanje dobrih djela (molitva, post, milostinja, istinsko obraƦenje).
Izvanredni vlak (vozi vrlo rijetko samo u iznimnim sluĆØajevima): ObraƦenje u zadnjim trenucima života.

UPOZORENJE: povratnih karata ne izdajemo!

Djeca koja nisu doÅ”la do razuma voze se besplatno u naruĆØju svete Majke Crkve.

Putnike molimo da sa sobom ne nose niŔta osim dobrih djela,
jer mogu s prtljagom zakasniti ili se zaustaviti na predzadnjoj stanici.

Putna isprava za nebo mora imati žig posvetne milosti.

ƈovjek danas mnogo putuje kojekuda.
Za svako putovanje on se dobro sprema.
Za ovo posljednje i najvažnije putovanje u nebo spremajmo se ozbiljnije.

ŽELIMO SVIMA SRETAN PUT!



izvor:kni

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: valentina, 5rich, Patrisha, Žan
valentina




Spol: žensko
Postovi: 149
Lokacija: Bjelovar
PostanoPostano: uto 13 sij 2009, 13:56
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Vjeruj
da trebaÅ” dati svoj doprinos:
vjerojatno neƦeÅ” promijeniti tijek svijeta,
neƦeÅ” biti junak na internacionalnoj pozornici,
Ali tu gdje jesi,
Potrebna si ti, upravo takva
Kakva jesi. VjerujeÅ” li to?


Kad te nemaā€¦ostaje praznina.
To moraÅ” vjerovati.
I prema tome se moraÅ” ravnati.
Samo ako ti budeÅ” stvarno ti,
MoƦi ƦeÅ” dati vrlo važan doprinos.

Ako tek igraÅ” neke ulogeā€¦
Ako ĆØiniÅ” Å”to svi ĆØine ili tek ono
Å”to se od tebe zahtijeva, onda neƦe
manjkati nitko kad tebe nema jer Ʀe netko
Drugi preuzeti tvoju ulogu.

Ti si viŔe od jedne uloge
Tko si ti?

Izvor: ā€¦jer ti si jedinstvena

"O, kada bih od svojega života mogao uĆØiniti neÅ”to priprosto i jednostavno,poput bambusove frulice koju Gospodin ispunjava glazbom!"
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailMSNM [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: pon 26 sij 2009, 11:01
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Vjerovanje


Dnevno recite Vjerovanje da ga ne zaboravite.
Kada ustanete i kada se na san namjestite,
kažite svoje Vjerovanje.
Recite ga Bogu.
Ponovite ga samima sebi.
Ne stidite se ponavljati.
Ponavljanje je dobro da se ne uŔulja zaborav.
Ne recite: "Rekao sam ga juĆØer, danas, svaki dan govorim. Dobro ga znam."
Ponovi svoju vjeru.
Pogledaj se. Neka ti je tvoje Vjerovanje kao zrcalo.
U njemu se vidi vjerujeŔ li sve Ŕto ispovijedaŔ da vjerujeŔ.
I veseli se svaki dan svojoj vjeri.
Neka ti je to tvoje bogatstvo, i to svagdaŔnje.
Neka je na neki naĆØin odijelo tvog uma.
Zar se ne odijevaÅ” kada ustaneÅ”?
Tako odjeni i svoju duÅ”u ponavljajuƦi svoje Vjerovanje.
InaĆØe Ʀe je možda ogoliti zaborav.
Ostat ƦeÅ” gol. Bit Ʀe Å”to kaže Apostol.
Neka je to daleko od tebe.
Pavao veli: Ako smo oplijenjeni, neka se ne naĆ°emo goli (2 Kor 5,3).
Bit Ʀemo odjeveni u svoju vjeru.
Samo je vjera odijelo i oklop.
Odijelo je protiv zabune, oklop protiv suprotivŔtine.


sv. Augustin

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: fratar, Felicita
Jopica




Spol: žensko
Postovi: 199
Lokacija: PoreĆØ
PostanoPostano: pon 26 sij 2009, 19:12
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Stupi u mjesto svoje boli

Bol moraÅ” izživjeti postupno i time joj oduzeti moƦ koju ima nad tobom.
Da, moraÅ” stupiti u mjesto svoje boli, ali tek onda kad veƦ imaÅ” neÅ”to ĆØvrstog tla pod nogama.
Ako se u bol spustiÅ” samo zato da je osjetiÅ” u svojoj surovosti, kože te povuƦi s puta kojim želiÅ” iƦi.

Što je bol? Iskustvo da nisi dobio ono Ŕto si najviŔe trebao.
Mjesto praznine gdje žarko peĆØe odsutnost ljubavi koju najviÅ”e želiÅ”.
TeÅ”ko se vraƦati na to mjesto jer se tamo susreƦeÅ” sa svojim ranama kao i sa spoznajom da se ne možeÅ” sam spasiti.
Toliko se bojiŔ tog mjesta da ga doživljavaŔ kao mjesto smrti.
Nagon da preživiÅ” prisiljava te da bježiÅ” iz njega i tražiÅ” neÅ”to drugo Å”to bi ti davalo osjeƦaj domaƦeg,
iako sam dobro znaÅ” da to u svijetu ne možeÅ” naƦi.

MoraÅ” vjerovati da sadaÅ”nji doživljaj praznine nije neÅ”to konaĆØno,
da je na drugoj strani mjesto gdje te sigurno drže ruke ljubavi.
Dok nemaÅ” pouzdanja u to mjesto s druge strane praznine,
ne možeÅ” se bez opasnosti vraƦati ka svojoj boli.

U mjesto boli moraÅ”, dakle, stupiti sa svijeÅ”Ć¦u da si u svome srcu veƦ naÅ”ao novo mjesto.
VeƦ si okusio njegove plodove. Koliko si jaĆØe pustio korijenje u novom mjestu,
toliko ƦeÅ” biti sposobniji žaliti za starim mjestom i polako se oslobaĆ°ati boli u njemu.
Ali ne možeÅ” žaliti za neĆØim Å”to nije umrlo.
Zato stare boli, navezanosti i želje koje su ti nekada toliko znaĆØile treba pokopati.

Oplakati moraÅ” izgubljene boli da bi te mogle polako napustiti
i tako osloboĆ°en moƦi ƦeÅ” u novom mjestu potpuno zaživjeti, bez tugovanja ili nostalgije.

Henri J.M. Nouwen: Unutarnji glas ljubavi

"Molitva" je poniznost ĆØovjeka, koji priznaje svoju duboku bijedu i veliĆØinu Boga kojemu se obraƦa i kojemu se klanja na naĆØin da sve oĆØekuje od Njega, niÅ”ta od sebe.
Sv. Josemaria Escriva
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: klara
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: sri 28 sij 2009, 10:14
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ƈovjeĆØanstvo te treba


Kad bi nota rekla:
ne stvara jedna nota glazbu... ne bi bilo simfonija.

Kad bi rijeĆØ rekla: ne ispunja stranicu jedna rijeĆØā€¦ ne bi bilo knjiga.
Kad bi kamen rekao: ne ĆØini jedan kamen zid... ne bi bilo kuƦa.
Kad bi kapljica vode rekla: ne može kapljica vode stvoriti rijekuā€¦ ne bi bilo oceana.
Kad bi zrno žita reklo: ne može se jednim zrnom zasijati poljeā€¦ ne bi bilo kruha.
Kad bi ĆØovjek rekao: ne spaÅ”ava ĆØovjeĆØanstvo jedna gesta ljubaviā€¦ nikad ne bi bilo ni pravde ni mira,
ni dostojanstva ni sreƦe na zemlji.

Kao Ŕto simfonija treba svaku notu...
Kao Å”to knjiga treba svaku rijeĆØ...
Kao Å”to kuƦi treba svaki kamen...
Kao Ŕto oceanu treba svaka kapljica vode...
Kao Ŕto za žetvu treba svako zrno...
Tako cijelo ĆØovjeĆØanstvo treba tebe, ovdje i sada, jedinog, jedinu,
i zato nezamjenjivog i nezamjenjivu!


Michel Quoist



.

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: vicky
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: čet 29 sij 2009, 4:41
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Dolazim Ti reƦi


Ponekad mi padne na pamet,
da Te ni za Ŕto viŔe ne molim.
Kao dijete, dolazimTi
za svaku sitnicu.
Žao mi je Ŕto bolje ne znam,
ali drugaĆØije ne mogu.
Zapravo, ja sam sam
i oslanjam se samo na se.
Ali,
da pripadam Tebi
i da si mi Ti viŔe od svega
- to Ti svaki put iznova želim reƦi.



Franz Rudolf Geheis

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: Jopica, Magali, mateja_p, fratar, Felicita, jelenkostimy, banana
Jopica




Spol: žensko
Postovi: 199
Lokacija: PoreĆØ
PostanoPostano: pon 02 vel 2009, 12:44
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Postavi granice svojoj ljubavi

Kada kod drugih ljudi udariÅ” u granice (To ne mogu za tebe uĆØiniti), osjeƦaÅ” se dobaĆØenim. Ne znaÅ” prihvatiti ĆØinjenicu da ti ne mogu dati sve Å”to od njih oĆØekujeÅ”. ŽeliÅ” bezgraniĆØnu ljubav, bezgraniĆØnu pažnju i bezgraniĆØnu darežljivost.
Dio svojih teÅ”koƦa rijeÅ”it ƦeÅ” ako postaviÅ” granice vlastitoj ljubavi ā€“ neÅ”to Å”to do sada nisi nikada napravio. DajeÅ” sve Å”to ljudi od tebe traže i kada hoƦe viÅ”e ti im dajeÅ” joÅ” viÅ”e dok ne shvatiÅ” da si iscrpljen, da te iskoriÅ”tavaju i tobom manipuliraju. Tek onda kada budeÅ” sposoban obilježiti vlastite granice, moƦi ƦeÅ” priznati, poÅ”tovati i ĆØak sa zahvalnoÅ”Ć¦u prihvaƦati ograniĆØenja drugih.
Pored ljudi koje voliÅ” tvoje potrebe rastu i rastu dok ih s njima ne zasnujeÅ” u tolikoj mjeri da su se praktiĆØki prisiljeni udaljiti ako hoƦe preživjeti.
Tvoj je veliki zadatak u tome da prihvatiÅ” odgovornost za sebe, da znaÅ” zadržati svoje potrebe unutar vlastitih granica i njima ovladati i u odnosu prema onima koje voliÅ”. Istinska obostrana ljubav zahtijeva od ĆØovjeka koji je sam svoj i sposoban je davati drugome a da se ne odrekne vlastitog identiteta. Ako dakle po jednoj strani želiÅ” biti uĆØinkovit u davanju, moraÅ” po drugoj strani biti sposoban pobrinuti se za svoje vlastite potrebe, moraÅ” nauĆØiti svojoj ljubavi postaviti granice.

Henri Nouwen, Unutarnji glas ljubavi

"Molitva" je poniznost ĆØovjeka, koji priznaje svoju duboku bijedu i veliĆØinu Boga kojemu se obraƦa i kojemu se klanja na naĆØin da sve oĆØekuje od Njega, niÅ”ta od sebe.
Sv. Josemaria Escriva
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: klara, Magali
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: uto 10 vel 2009, 9:21
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

OĆØi duÅ”e


Ja znam, da je dan, da si ga Ti naĆØinio,
da je Tvoj, da ga Ti odijeli od noƦi,
u kojoj sĆ¢m bijah i ne vidjeh
i ne ĆØuh jer noƦ bijaÅ”e gluha,
dok Ti je ne osvijetli i ne razdijeli,
i ovaj dan darova.

Dobrota Tvoja noƦi svjetlila ostavi,
da tama ne bude zauvijek.

U danu Ŕto ga prostre, dopusti
sjemenu izrasti nezgaženo,
u ljubavi hranjivoj,
da se dijeli.

Usitni velike žudnje
koje nas odvode,
odakle se ne znamo,
odlutali,
bez Tebe vratiti.

Oholima od ukrasa zemnih,
Ti pokaži put osvijetljen,
ako je i trnjem izrastao,
daruj milost ĆØistiti ga!

Daj nam roditi se ponovno,
vidjeti danju i noƦu!
Obnovi nas, vrati na PoĆØetak!

Ako ne vidimo kao nekad,
jer oko ne gledavŔi uvijek dobro,
umorno ostarje,
neka oĆØi duÅ”e
rijeĆØi Tvojoj uzdignute,
ponizno,
bez sebe,
druge hrabreƦi,
budu vazda otvorene.
To bit Ʀe znak,
da nastanio si se meĆ°u nama.



M. Donadini

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: Jopica, antea
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: sub 14 vel 2009, 7:45
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Male dragocjenosti


DobroĆØinstva koja niÅ”ta ne stoje,
ali su dragocjena u Božjim oĆØima:

vedro lice u sivilu svakidaŔnjice.
Suzdržana Å”utnja kad zamjetimo tuĆ°u pogreÅ”ku.
RijeĆØ priznanja za uspjeÅ”no dijelo suradnika.
Sitna usluga onom koji nas je ponizio.
PoŔalica za božje miljenike, djecu.
Topao stisak ruke tužnome.
Strpljiv razgovor s nestrpljivima i dosadnima.
Pogled razumjevanja za ĆØovjeka koji nosi skrivenu patnju.
Prijateljski pozdrav malom ĆØovjeku.
Priznavanje vlastite slabosti.
VelikoduŔno priznavanje vlastite krivice.


Alfons Hƶfer

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: ned 15 vel 2009, 9:31
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Slika OĆØeva


Na svoju sliku Bog je stvorio ĆØovjeka.
Od zemlje tople, plodne, podatne i ljubavi svoje, Duha svoga, On ga je stvorio.
Na svoju sliku, na sliku ljubavi,
Otac je stvorio ĆØovjeka, ljubljeno svoje dijete.
Stvorio ga je i uveo u svijet za njega pripravljen, dom dobro utemeljen.

Stvorio i povjerio mu povijest prostora i vremena.
Povjerio mu da živi punim biƦem, da postojano diÅ”e iz dubine duÅ”e, iz dubine srca, u okrilju vjeĆØnosti.
I da dah Njegov ne zamre.
Povjerio mu je da i on rada život, da ga u svemu podržava.
Povjerio mu je da se kroz slijed naraÅ”taja potvrĆ°uje i obnavlja u ljubavi.
U svakoga je upisao, ljubavlju svojom urezao, ime svoje.
Svakoga je priznao svojim i, ma Å”to bilo, nikoga se ne odriĆØe.

Može ĆØovjek zaboraviti Oca svoga, može u njemu ublijediti zapis ljubavi,
može se ĆØovjek poniziti oholoÅ”Ć¦u svojom,
Otac uz njega, u njemu ostaje prisutan kao strpljivi plamen
u ulju koje se ne umije odluĆØiti.
Ma kojim putovima, ma kojim bespuƦima ĆØovjek poÅ”ao, ma kome položio prisegu,
ma kome podanikom postao, u njemu ostaje upisano ime OĆØevo.

I nema niĆØega Å”to OĆØevo ime može izbrisati, istrgnuti iz njega.
Jer disati, ĆØovjekom biti, moguƦe je samo u imenu OĆØevu.

I svakome je dano da se u nekom nesluƦenom trenutku suoĆØi sa svojom tajnom,
sa tajnom ljubavi kojom je ljubljen.
Ona uvijek nalazi naĆØina da se zrcali u njemu, da mu se otkrije, da iz njega zasja.

Slika OĆØeva povjerena ĆØovjeku, slika je ljubavi, ljubavi koja vazda ide, vazda hrli u susret.
Jer Otac želi da djeca njegova žive ljepotu bratstva, ljepotu zajedniŔtva i bliskosti.
Da životom svojim iskazuju prisutnost Njegovu,
utemeljenost nade koja je kao svjetiljka dana svakome srcu.

Dostojanstvo je ĆØovjekovo upravo u tome: biti slika OĆØeva, biti srce OĆØevo.
Živjeti ovaj život kao baÅ”tinu OĆØevu,
živjeti u ovome svijetu kao baÅ”tini OĆØevoj,
zauzeto bdjeti za dragocjenost njihovu.

I biti OĆØev u svemu, biti OĆØev svakome.



Stjepan Lice

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: sub 21 vel 2009, 18:54
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ima tragova koji putove preobrazuju u domove


Ima tragova koji putove preobrazuju u domove. UgledaŔ li ih, tvoj korak postaje laganiji, hod opuŔteniji.
Nije ĆØak nužno vidjeti ih. Dovoljno je znati da je netko ĆØiju prisutnost osjeƦaÅ” u duÅ”i, netko koga s ljubavlju pamtiÅ”, tim putem prolazio.
I veƦ te put ne dijeli od cilja kojemu si se uputio.

Ima tragova koji govore, koji, i bez tvoga znanja, razgovaraju s tvojom duÅ”om. Njihova te rjeĆØitost krijepi, lijeĆØi ti rane na koje si pristao ĆØim si se zaputio. Jer ne budu li tvoje noge izranjene, duÅ”a potresena, nisi upoznao svoj put. Nisi dotakao tragove za tebe ostavljene. Za tobom neƦe ostati tragovi koji bi, kada tome dode vrijeme, mogli udomiti nekoga tko za tobom ide.

Ima tragova koji su istodobno i put i dom. Ako se na putu kojim ideÅ” zaustaviÅ”, nisi ih razumio.
Oni svjedoĆØe o hodu koji traje, o hodu povjerenom mnogima, znanima i neznanima.

O hodu koji valja nastaviti i samotan i obeshrabren i preko svake mjere iskuŔavan.
Jer on jaĆØa one koji su mu vjerni i nadahnjuje one koji za njima idu.

Ima tragova sazdanih od ljubavi. Sto su neugledniji, to su pouzdaniji. Oni umiju oĆØuvati putove i za nesluƦena vremena i za ljude ranjena srca. Za ljude ljubavlju ranjena i obodrena srca. Svakome tragu sazdanom od ljubavi odazvat Ʀe se netko tko Ʀe svoj odraz prepoznati u njemu
I dodati mu duŔe.
I svjetlo se neƦe odijeliti od praÅ”ine na putu. Vatra u ognjiÅ”tu ljudskoga doma neƦe utrnuti.

Ni ti nemoj uskratiti svoj korak.



Stjepan Lice

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: pon 23 vel 2009, 10:29
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

KleĆØanje


Å to ĆØini onaj koji se uzoholi?
Uspravi se, digne glavu, uzdigne pleƦa, želi poveƦati ĆØitav svoj stas.
Sve na njemu govori: "Ja sam veƦi od tebe, ja sam viÅ”i nego ti !"
Tko je pak skroman, osjeƦa se malenim, prigne glavu, skloni ramena.
"Snizi se", ponizi se.
I to tim dublje, ĆØim je veƦi onaj pred kojim stojiÅ”; ĆØim manje vrijediÅ” u njegovim oĆØima.

Gdje pak jasnije spoznamo kako smo maleni, nego onda kad stojimo pred Bogom?
Veliki Bog, koji je juĆØer bio kao danas i koji Ʀe biti do sto i tisuƦu godina.
On koji napunja svu sobu i svu kuƦu i sve mjesto i Å”iroki svijet i neizmjerni svemir.
Pred Njim je sve kao prah - Sveti Bog, ĆØist, pravedan, beskrajno uzviÅ”en...
Kako je velik... A ja tako malen!
Tako malen, da se s Njim uopƦe ni usporediti ne mogu; da sam pred Njim veliko niÅ”ta.
Tu svakom po sebi doĆ°e da pred Njim ne smije stajati ponosito.
ƈovjek "se ponizi", i svoj stas bi htio smanjiti, da ne izgleda tako ohol ā€”
i gle, žrtvuje polovicu svoje visine: ĆØovjek kleĆØi.
Pa ako mu joÅ” nije dosta, joÅ” se nakloni.
Prignut kao da kaže: "Ti si veliki Bog, ja sam niŔta!"

Kad poklekneŔ, nek ti to ne bude povrŔna, prazna kretnja. Daj joj duŔu!
A duŔa je poklekla u tome da se i u nutrini srce sa strahopoŔtovanjem pokloni Bogu.

Kad dakle ulaziÅ” u crkvu ili iz nje izlaziÅ”, kad prolaziÅ” mimo oltara,
poklekni duboko do zemlje, polagano,
i s tobom nek poklekne sve tvoje biƦe, koje neka kod toga govori:
"O moj veliki Bože...!"
To je poniznost, to je istina koja Ʀe svaki put tvojoj duÅ”i dobro doƦi.



Romano Guardini

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: uto 24 vel 2009, 9:44
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Podno križa


Podno Tvoga križa
u propetom smislu
i mukama
stojim
nijem
i nemoƦan
Zemlja me k sebi vuĆØe
Posve su potamnjela obzorja
PritiÅ”Ć¦e me mrak
Podno Tvoga križa
ĆØovjek sam
bez svojih rjeŔenja
i bez razložna temelja
bez svrhovitih
dodatnih pitanja
Podno Tvoga križa
joÅ” mi je ostala suƦut i
bol nadanja



Anton Å uljiƦ

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: teta Jeja
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: pet 27 vel 2009, 8:43
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Nemoj u korizmu sam...


Okreni se, pogledaj
nije li djelo neko ostalo nedovrŔeno,
ĆØeka li briga,
kasni li ljubav,
boli li bolest,
pred plaĆØem jesi li vrata pritvorio?

Je li nekog srce zaboljelo
ranu gdje si ostavio otvorenu,
kuca li tuĆ°a nevolja pod tvojim prozorom,
ĆØujeÅ” li je,
milost moli da hlad u tebi zasja,
ĆØovjeka da ƦutiÅ” toplo.

Nemoj u korizmu za sebe,
uĆØini to za drugog,
pomozi mu, nosi ga, podnosi,
vodi ga sa sobom
i neka ti je teret,
uzmi ga kao svog
neka vidi, uĆØi,
ĆØovjek se ne ostavlja.

Nemoj u korizmu sam
za sebe,
bez tereta djela.



M. Donadini

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: Jopica
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: sub 28 vel 2009, 12:07
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Molitva


UĆØini nas nemirnima, Gospodine,
kad zbog mnoŔtva stvari
koje posjedujemo
izgubimo žeĆ° za vodom života;
kad, zaljubljeni u ovo vrijeme na zemlji,
prestanemo sanjati o vjeĆØnosti;
kad dopustimo
da zbog napora u izgradnji nove zemlje
splasne vizija o novome nebu.
Prodrmaj nas, Gospodine,
da bismo postali smioniji
i odvažili se isploviti na otvoreno more,
gdje nam oluje tvoju svemoƦ objavljuju,
gdje zbog smanjene vidljivosti ne vidimo
kako na obali sjaju zvijezde.



Bienvenido Tudtud

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: Jopica
MatejD




Spol: muško
Postovi: 33
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: sub 28 vel 2009, 16:46
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

"Bol, trpljenje,
samo su Isusov poljubac -
znak da si se toliko približila Isusu
da te može poljubiti.
Stoga budimo radosni
kada se Isus udostoji poljubiti nas.
Nadam se da smo mu dovoljno blizu
da to može uĆØiniti."


Bl. Majka Tereza

VjeĆØna je ljubav Njegova!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: klara, sv.Franjo legenda
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: ned 01 ožu 2009, 0:49
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

OpraŔtanje


Pomozi mi, Gospodine, opraŔtati,
kao Ŕto Ti meni opraŔtaŔ:
ā€“ opraÅ”tati hitro, prije no Å”to me zahvati uzbuĆ°enje
ā€“ opraÅ”tati srcem, iskrenom voljom, ne tek rijeĆØima,
ā€“ opraÅ”tati potpuno, bez pridržaja i bez uvjeta;
ā€“ opraÅ”tati trajno, ne vraƦajuƦi se na staro;
ā€“ opraÅ”tati iskreno, kao da nikad nisam doživio uvredu i nepravdu;
ā€“ opraÅ”tati ponizno, s uvjerenjem da je meni viÅ”e oproÅ”teno;
ā€“ opraÅ”tati neumorno, briÅ”uƦi svaki trag.

Gospodine, pomozi mi opraŔtati,
da moje oproÅ”tenje bude sliĆØno Tvojemu.



Jean Galot

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
Zahvalu i podršku autoru ovog posta dali su: sv.Franjo legenda
Prethodni postovi:    
Prethodna tema Prethodna tema
Započni novu temuOva tema je zaključana: ne možeš urešivati postove niti odgovarati.

Izaberi forum:   

Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš urešivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.

Powered by phpBB © 2001, 2006 phpBB Group