HBK forum
Pravilnik FAQ FAQ Pretražnik Pretražnik Članstvo Članstvo Profil Profil Privatne poruke Privatne poruke Registracija Registracija Login Login
Sada je: čet 19 ruj 2019, 6:57. Pogledaj neodgovorene postove
Utjecaj glazbe na ĆØovjeka
Započni novu temuOdgovori na temu
Prethodna tema Sljedeęa tema
Autor Poruka
jehohanno




Spol: muško
Postovi: 11
Lokacija: varaždin
PostanoPostano: sub 29 srp 2006, 14:07
PostNaslov : Utjecaj glazbe na ĆØovjeka
Citiraj i odgovori

Bog!

Eto, dragi forumaÅ”i, potaknut vaÅ”im postovima o glazbi, želio bih vam približiti razmiÅ”ljanja, tvrdnje, argumente koje ProvidnoÅ”Ć¦u naĆ°oh u jednom ĆØasopisu franjevaĆØke provincije Bosne Srebrene.
Jer srce ,ponekad, i tijelo na glazbu zaplaĆØu, ĆØitavo biƦe se uzbiba...

UTJECAJ GLAZBE NA ƈOVJEKA

Glazba je apstraktna, ona djeluje izravno na nesvjesni dio ĆØovjekove duÅ”e i djeluje snažno, jer nosi u sebi prirodne zakone koji su upisani u ljudsko biƦe. MoƦ glazbe krije se u sliĆØnosti njezine strukture s ĆØovjekom : ritam, harmonija i melodija imaju veze s tijelom, duÅ”om i duhom.
S glazbom smo tako prirodno povezani da od nje ne možemo biti osloboĆ°eni sve i kad bismo htjeli. Gotovo da ne postoji ĆØovjek koji bi bio imun na bilo kakvu vrstu glazbe i kojemu biƦe neƦe zatitrati bar na neku melodiju ili ritam. Glazba uopƦe nije nužna za preživljavanje, no ipak, neÅ”to u nama žudi za njom. Ta žudnja-njezino ispunjenje-mogu biti veoma raznoliki, ovisno o ĆØovjeku i situaciji. Takvih je bezbroj, a kreƦu se od prepuÅ”tanja snažnim i dugotrajnim ritmovima s ciljem padanja u trans, preko veselja ili tuge uz narodnjak, iskazivanja patriotskog zanosa uz Thompsona, do istinskog uživanja u Bachovim, Mozartovim i Beethovenovim tonovima, koje može dovesti ne samo do umjetniĆØkog doživljaja nego ponekad ĆØak i do meditacije i potrebe za molitvom. Svi ovi oblici uživanja u glazbi ( od kojih su neki gotovo dijametralno opreĆØni ) imaju jednu zajedniĆØku stvar: slijed nekih zvuĆØnih frekvencija na gotovo magiĆØan naĆØin prodire u ĆØovjeka i s razliĆØitim dijelovima njegova biƦa stvara rezonanciju, koja varira u opsegu spomenutih primjera : od pobude nižih strasti i jeftinih osjeƦaja do plemenitih stanja duha, ovisno o tome koji dio pojedinog ĆØovjeka snažnije titra. NajĆØeÅ”Ć¦e, zapravo, nismo ni svjesni svoje potrebe za glazbom, naĆØina na koji tu potrebu zadovoljavamo i ĆØinjenice da to ima neko dublje znaĆØenje. No ĆØinjenica je da ta potreba postoji, da glazba na nas ĆØudesno utjeĆØe i da to sve skupa neÅ”to govori o nama.

ZaÅ”to je glazba važna za ĆØovjeka?
O važnosti glazbe i njezinom utjecaju govori se veƦ odavno. Platon je sve umjetnosti, a u prvom redu glazbu, smatrao snažnim sredstvima za oblikovanje ĆØovjekova karaktera. Glazba utjeĆØe na neracionalni dio duÅ”e i pobuĆ°ije strasti. Izgraditi krepost ponajpije znaĆØi ovladati strastima. Zato je Platon glazbu stavio u vrh edukacije, smatrajuƦi da ona, kao i druge umjetnosti, zbog moƦnog i raznovrsnog utjecaja na ĆØovjeka, u državi treba biti cenzurirana i pažljivo primijenjena. Poznata je Platonova izreka: kakva muzika takva i država.
Kroz povijest se nije mnogo govorilo o tome zaÅ”to je glazba važna i kako to ona utjeĆØe na ĆØovjeka. U novije vrijeme važnost glazbe sve se viÅ”e uviĆ°a i sve su uĆØestalija istraživanja njezina djelovanja. No ,joÅ” uvijek nema dovoljno dubokih i sustavnih saznanja. Ako o tome potražite neku informaciju, najĆØeÅ”Ć¦e Ʀete naiƦi na opƦe i ponekad povrÅ”ne tvrdnje : klasiĆØna glazba oplemenjuje duh, djeluje pozitivno, smiruje i ozdravlja, teÅ”ki rock može djelovati destruktivno. ToĆØno, ali zaÅ”to i kako? Je li to stvar koju treba uzeti zdravo za gotovo, ili se može zaroniti ispod povrÅ”ine i pronaƦi neke dublje razloge?

nastavit Ʀe se...

VjeĆØna je Ljubav Njegova!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
merkat




Spol: muško
Postovi: 1347
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: sub 29 srp 2006, 18:20
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

odliĆØan post...samo nastavi...pljesak

zanimljiv je ovaj dio o podsvjesti i platonovom razmiÅ”ljanju gdje muziku stavlja kao prvu od umjetnosti koja utjeƦe na oblikovanje ĆØovjekova karaktera...nama je najzanimljivija duhovna koja budi vjerske osjeƦaje i zanos te teÅ”ki rock i metal koji je ustvari lihgt ili izravni sotonizam, suprotnost naÅ”em smislu djelovanja koji ustvari preko muzike koju mnogi smatraju benignom, utjeƦe na mlade vrlo negativno.

za sada bih podvukao gothic metal stil koji je poznat po destrukciji i suicidalnosti ljubitelja te vrste glazbe.
nama je to vrlo važno ne bi smjeli odmahivati rukom nudeƦ potpuno krivu precepciju koju liberalizam želi nametnuti a ta je da se svakome dozvoli da radi Å”to hoƦe.
u redu, ali ako time ne ugrožava druge gdje kao i dileri drogom Ŕire zlo na druge pa jednoga dana i vaŔe dijete bude zaraženo time, tada vliki oprez !

bl. Ivan merz je za sekte rekao da su dokaz da krÅ”Ć¦ani nisu ispunili svoju zadaƦu.
mi nikome ne možemo braniti nit nareĆ°ivati ali ukazivati dobronamjerno možemo i moramo, ako smo zaista pravi krÅ”Ć¦ani !

Å to Ʀe mi život bez vjere ?
Å to Ʀe mi vjera bez života ?
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: ned 30 srp 2006, 22:12
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

jehohanno napisa:

U novije vrijeme važnost glazbe sve se viÅ”e uviĆ°a i sve su uĆØestalija istraživanja njezina djelovanja. No ,joÅ” uvijek nema dovoljno dubokih i sustavnih saznanja.


ovaj dio teksta baÅ” i ne stoji ...
no, ovisi Ŕto se podrazumijeva pod pojmom "u novije vrijeme" ...

naime, saznanja postoje, i to znanstvena ...
ĆØak i u Hrvatskoj ...
joŔ 1971. je na psihijatrijskom odjelu tadaŔnje bolnice
"dr. Mladen StojanoviƦ" - sadaÅ”nja KB Sestara milosrdnica (Vinogradska)
u radu s djecom i mladeži uvedena muzikoterapija ...

kad sam bila na faksu,
omoguƦeno nam je da zavrÅ”imo seminar muzikoterapije
u Vinogradskoj ...
a to je bilo fest davno ... Laughing Laughing Laughing Cool

glazbu ne ĆØujemo samo uÅ”ima nego i dodirom, kožom i ostalim osjetima,
jer je glazba ritam, tempo, dinamika i puno toga
Å”to utjeĆØe na fizioloÅ”ke funkcije ĆØovjeka ...

muzikoterapija uopƦe nije novost ... Wink
lijeĆØnici su se tijekom cijelog srednjeg vijeka bavili odnosom glazbe i medicine...
iz naÅ”e hrvatske lijeĆØniĆØke prakse valja spomenuti Julija Bajamontija,
roĆ°enog u Splitu 1744. godine, doktorirao je u Padovi,
nakon ĆØega je u Hvaru djelovao kao lijeĆØnik, skladatelj i orguljaÅ”...
godine 1796. izdaje "Il medico e la musicaā€...
meĆ°utim, glazbu kao terapiju meĆ°u prvima sustavno poĆØinje primjenjivati
Englez H. H. Newigton i to od 1891. godine...
danas se muzikoterapija primjenjuje dvojako:
aktivnim muziciranjem i pasivnim sluŔanjem ...
u SAD se muzikoterapija u lijeĆØenju psihiĆØkih oboljenja primjenjuje joÅ” od 1950.

utjecaj glazbe na ĆØovjeka se prouĆØava joÅ” od stare GrĆØke ...

dakle - postoje i znanstvene studije,
tako da nije toĆØna tvrdnja da nema dubokih i sustavnih spoznaja ...
drugi par postola je Å”to je to usko specijalizirano podruĆØje,
o kojem veƦina ljudi nema (sa)znanja ... Wink

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
jehohanno




Spol: muško
Postovi: 11
Lokacija: varaždin
PostanoPostano: pon 31 srp 2006, 12:51
PostNaslov : Utjecaj glazbe na ĆØovjeka 2
Citiraj i odgovori

Bog!

drago mi je Ŕto je ova tema pobudila interes

...nastavak

ƈesto se za neko glazbeno djelo ( ili umjetniĆØko djelo uopƦe ) kaže da posjeduje ravnotežu forme, Å”to otprilike znaĆØi da je u njemu svega onoliko koliko treba, ni manje ni viÅ”e, i da se sve dogaĆ°a na pravome mjestu, ni ranije ni kasnije. Analizom najuspjelijih glazbenih i drugih umjetniĆØkih djela otkrilo se pravilo zlatnog presjeka, po kojemu je idealno da se vrhunac djela nalazi otprilike na mjestu koje cjelinu dijeli tako, da se manji dio prema veƦemu odnosi kao veƦi prema cjelini. Te proporcije izražava broj 0.62( približno) , i one su u matematici poznate neovisno od umjetnosti, a prisutne su i u prirodi. Zanimljivo je da prosjeĆØna dužina ljudske ispružene Å”ake( od vrhova prstiju do zapeÅ”Ć¦a ) prema dužini ruke od vrhova prstiju do lakta ā€“ stoji u istom omjeru. Ili dužina ruke od lakta do ramena prema cijeloj ruci takoĆ°er. Možda je podudarnost ove proporcije u prirodi, matematici i umjetnosti sluĆØajna, ali viÅ”e ima izgleda da nije. S prirodom smo neobiĆØno povezani i u naÅ”e biƦe upisani su isti kodovi koji su ukodirani svugdje oko nas. ƈini se logiĆØnim da te kodove nesvjesno projiciramo u glazbu koju proizvodimo i sluÅ”amo, te da glazba stoga povratno djeluje na nas snažno i izravno.

Izravnost i snaga djelovanja glazbe
Ono Å”to glazbu izdvaja iz drugih umjetnosti jest upravo to-ĆØimjenica da djeluje izravno, ne-posredno. Sve se umjetnosti izuzev glazbe, služe nekim likovima da bi neÅ”to izrazile. To neÅ”to trebao bi biti neki sadržaj koji je viÅ”eg reda od onog koji predstavljaju likovi kojima se taj sadržaj posreduje. Postoji neÅ”to viÅ”e od jabuka i kruÅ”aka koje vidimo u jednoj uspjeloj mrtvoj prirodi, to znamo. No ta ĆØinjenica posredovanja predstavlja za nas i izvjesnu poteÅ”koƦu. Sva naÅ”a iskustva djeluju na nas kao placebo, ometaju donekle nas izravan susret sa stvarnoÅ”Ć¦u, stvarajuƦi efekt obojenih naoĆØala. Ono Å”to smo doživjeli priliĆØno odreĆ°uje naĆØin onoga Å”to Ʀemo doživjeti, nove stvari gledamo kroz prizmu starih. Tako nas likovi u umjetnosti ĆØesto smetaju da vidimo ono Å”to stoji iza njih.
S glazbom to nije sluĆØaj: sadržaj koji ona prenosi odvojen je od bilo kakvih posrednih oblika. Glazba je zato apstraktna, jer u njoj nema likova koji mogu predstavljati paravan izmeĆ°u ĆØovjekove duÅ”e i sadržaja s kojim se u umjetniĆØkom djelu ona susreƦe.
Ovoj ĆØinjenici u prilog idu i suvremena istraživanja. TehnoloÅ”ki razvoj omoguƦio je pristuo ljudskom mozgu i promatranju njegova rada. Promatranjem reakcija ĆØovjekova mozga na sluÅ”anje glazbe ustanovilo se da se glazba ĆØuje u onom dijelu mozga koji je kljuĆØan za podruĆØje izravne percepcije, doživljaja i osjeƦaja. Nervni podražaji pridoÅ”li od zvuĆØnih valova zaobilaze centre u mozgu koji imaju veze s razumom i svjesnim donoÅ”enjem odluka i idu izravno u nesvjesni , doživljajni dio. Elektroencefalograf je potvrdio ono Å”to su stari Grci vjerovali o glazbi.
Dakle, ove dvije ĆØinjenice ukazuju u kojemu bi možda smjeru trebalo tražiti dublje razumijevanje djelovanja glazbe na ĆØovjeka: ona djeluje izravno jer je apstraktna, zaobilazi paravan svijesti i ustaljenog naĆØina doživljavanja svijeta i ā€“ ona djeluje snažno jer je neobiĆØno povezana s matematikom i kodovima upisanim u ljudsko biƦe i prirodu. Može li se neki od kodova deÅ”ifrirati?


nastavit Ʀe se...

VjeĆØna je Ljubav Njegova!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
jehohanno




Spol: muško
Postovi: 11
Lokacija: varaždin
PostanoPostano: ned 03 ruj 2006, 21:21
PostNaslov : MEƐUGORSKA GLAZBA!
Citiraj i odgovori

Mir s vama!

SluÅ”am album ā€žThe story of Christmasā€œ by Tatiana Mateyas ā€“ Cameron, TajĆØi
, detaljno sam pretražio njen site: www.idobelieve.com

Ovo bi bio mali intro u ono Ŕto slijedi:
Dozvolite...

Eto, sa svojom zajednicom otiÅ”ao sam u MeĆ°ugorje na 17. po redu susret mladih. Za mene bijaÅ”e to prvi susret, no definitivno ne i posljednji. JamaĆØno su raznoliki osobni motivi koji nas potaknuÅ”e hodoĆØastiti u MeĆ°ugorje tih dana. Nisam znao mnogo o tim susretima, bolje reĆØeno gotovo niÅ”ta... Moj motiv bijaÅ”e, poÅ”to sam imao problema s molitvom, otiƦi na svojevrsnu duhovnu obnovu, nekamo, a evo providnost htjede da pohodim Marijino meĆ°ugorje u vrijeme Mladifesta. Zaista Bogom dana prilika...

Vjerujem da je Marija posredovala dogaĆ°ajima koji su uslijedili...

Svjestan sam da oĆØitovanje Duha Svetoga ne funkcionira na naĆØin da ga se može, pa gotovo, naruĆØiti...Jer, on dolazi poput lopova u noƦi. Dolazi iznenada, nikad ne znaÅ” kada Ʀe doƦi, na koji naĆØin, ni kako Ʀe Milost djelovati. BaÅ” kao lopov u gluho doba noƦi. Ja ga nisam mogao prizvati svojim ljudskim snagama, bila je to Milost..


I tako, jednom prilikom, ne znam toĆØno kojeg dana susreta saznao sam da Ʀe nastupiti TajĆØi. Ta, tko ne zna za TajĆØi? Znao sam da je otiÅ”la u Ameriku, pretpostavljao sam da Ʀe pjevati duhovne pjesme, ali po glavi mi su mi se samo vrzmali pjesmuljci ā€“ Moj mali je opasan, Hajde da ludujemo, Dvije zvjezdice...podsjeƦajuƦi me na djetinjstvo. Posve neoptereƦen Å”to Ʀe se zbiti, nesvjestan te duhovne dimenzije njenog nastupa, odoh s ekipom na koncert sa željom za zabavom.





No, bilo je to njeno svjedoĆØanstvo, njena molitva Bogu kojeg prije nije poznavala, Bogu koji ju je pozvao na obraƦenje, u Život. I usred tih tisuƦa ljudi postadoh svjestan veliĆØine Božje ljubavi koja ju je obratila. Iz života jedne pop ikone sa svime Å”to ide uz to, najednom je nestala, sve napustila, ili možda sve dobila...? I tu je , nakon toliko godina pjeva i slavi Boga u MeĆ°ugorju. O kako je velika Ljubav Njegova! I tako sa zaista snažnom svjeÅ”Ć¦u o njenom obraƦenju i razmiÅ”ljanjem o manifestacijama Božje ljubavi u naÅ”im životima poĆØeo sam pratiti koncert. Zaista prekrasne pjesme otvorile su koncert, da bi potom poĆØela pjevati Magnificat ā€“ magnificat anima mea Dominum...




Njen glas, njena glazba, prožeÅ”e mi ĆØitavo biƦe. Samu srž. PjevajuƦi s njom VeliĆØa duÅ”a moja Gospodina...poĆØeh tako moliti, moliti srcem i tada samo nezaustavljivo poĆØeh plakati, plakati od sreƦe dodirnut Božjom Ljubavlju. Dodirnut putem srca, fiziĆØki to osjeƦajuƦi. Jedva sam stajao na nogama, želio sam podiƦi ruke k Nebu slaveƦi Boga u molitvi. Velim jedva sam stajao na nogama. Gotovo da sam morao kleknuti, na tu svetu zemlju, meĆ°u tom masom ljudi i moliti, moliti, slaviti i veliĆØati Gospodina. Duh sveti svog me ispunjao, preplavljujuƦi me toplinom Milosti, stapajuƦi me s mistiĆØnim tijelom Kristovim.

Da On je živ...

I gledah prijatelja i sretno mu plakah u lice. Svjestan vjeĆØne Ljubavi njegove koja je dodirnula TajĆØi, one Ljubavi koja je mene pozvala. O kako sam tada slavio, kako sam veliĆØao Gospodina, hvala dragome Bogu!
U tom ozraĆØju protekao je za mene cijeli koncert.


Te noƦi molio sam ĆØisto novim, do tada nepoznatim, žarom do duboko u noƦ. Bila je to molitva razgovora s Bogom, tu se duÅ”a spajala s Gospodinom. U tmini noƦi, uz lelujavo svjetlo svijeƦe, molio sam. I samo se tihi glas moje molitve mogao ĆØuti izmeĆ°u naÅ”ih Å”atora, kad svi veƦ pozaspaÅ”e, nekako se stapajuƦi s tiÅ”inom i mirom koji su se osjeƦali. Bogu hvala!


Sutradan nisam prisustvovao Tatjaninom svjedoĆØanstvu o dodiru Božje Ljubavi. IÅ”li smo na Križevac. MeĆ°utim, kasnije sam upitao prijateljicu koko je to bilo. I kaže da je bilo divno , predivno, kako je osjetila poziv, napustila sve i otiÅ”la u Ameriku s dva kofera i par dolara u džepu, i poĆØela je iznova. TražeƦi sebe, tražeƦi Boga! Kaže kako ima prekrasnu obitelj i pronosi svojom pjevanom molitvom svjedoĆØanstvo o Bogu na mnogobrojnim nastupima. Bio sam oduÅ”evljen. Potom sam upitao joÅ” dvojicu prijatelja o tom svjedoĆØanstvu. I rekoÅ”e da im se ĆØinilo kako se prenemagala, da glumata, da gdje su bili novci koje je prije zaradila. Uglavnom da je to bilo jedno neautentiĆØno svjedoĆØanstvo. I sumnja je posijana, posumnjao sam u tu ljepotu, sjeme zla se uhvatilo.




No Bog je tu sumnju, to zlo otklonio na ĆØudesan naĆØin.
O kako je velik Gospodin!
Morao sa krenuti za varaždin u subotu, dan prije kraja Mladifesta. I tako u Mostaru uĆ°e u bus jedna ĆØasna sestra i sjedne ispred mene. Dobro raspoložen zapodjenuo sam razgovor, neÅ”to o Libanonu, pa tako doĆ°osmo do Mladifesta i njenog poznavanja fra Slavka BarbariƦa i propitkivanja jesam li bio na koncertu od TajĆØi. I naravno ja joj sve sa zanosom posvjedoĆØih. Upitala me tada jesam li bio i na svjedoĆØanstvu, na Å”to sam rekao da nisam, ali da mi drugi rekoÅ”e neÅ”to kao da se prenemagala i sl.


I tada je rekla : ā€ž Znate, pa svako Ʀe dodat neÅ”to svoje, ali vjerujte mi sve Å”to je ona rekla za novine, sve Å”to je izjavila na televiziji, sve je to istina, od prve do posljednje rijeĆØi.ā€œ Kaže meni moja ĆØasna( neznam joj ni ime ): ā€ž Ja sam bila u New Yorku kad je ona doÅ”la. Ja sam bila u toj župi. Kad je doÅ”la nije se predstavila, nije rekla tko je, samo...Tatjana. I mi smo je smjestili u sobiĆØak, s nama je prala i ĆØistila. Na misama smo znali biti samo župnik, ministrant, ona i ja. Tek kasnije ju je jedan fratar prepoznao.ā€œ


O kako je velik Gospodin!
I mislim da mu na licu stoji smjeÅ”ak...Kako li me samo voli, ta zar nije ā€žnevjerojatnoā€œ da sam ja susreo, u biti da mi je Providnost na put poslala tu ĆØasnu sestru. A ona na najdivniji moguƦi naĆØin svjedoĆØi i rasplinjuje moje sumnje. Pa kolika je to vjerojatnost, pa Amerika je na drugom kraju svijeta, pa to se dogodilo prije 15 godina, pa zar ĆØasne lete avionom Wink. Pa to je ĆØudo.


Kaže mi ĆØasna da eto, za 20 dana opet putuje za New York. I ja sam je priupitao dali bi mi željela poslati razglednicu iz New Yorka. Kaže, dajte mi adresu pa Ʀu je poslati. Morao sam objasniti da nisam takvo dijete, veƦ da smatram da se nismo sluĆØajno sreli i da ako želi neka napiÅ”e svoje podatke, da ostanemo u kontaktu. Složila se...I rekla je da Ʀe razglednica najvjerojatnije doƦi negdje u 10. mjesecu. Naime, tada Ʀe TajĆØi doƦi kod nje, pa Ʀe joj dati da se potpiÅ”e na razglednicu.


Tako vam ja sada iÅ”ĆØekujem razglednicu iz velike jabuke. SimpatiĆØno malo i istovremeno veliko djelo Gospodinovo.

Ta vjeĆØna je Ljubav Njegova!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
krÅ”Ć¦anin




Spol: neodrešen
Postovi: 24
PostanoPostano: uto 05 ruj 2006, 9:47
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

evo dva meni vrlo zanimljiva citata o utjecaju rocka
Citat:
Sedamdesetih godina teoretiĆØari crkvene glazbe prepoznali su u rock-glazbi pojavu ideologije koja kroz osiromaÅ”ene emocije intelektualno otupljuje ĆØovjeka i tako ga "gleichÅ”alta" tj. intelektualno uniformira u biƦe liÅ”eno vlastitog razuma i vlastitih emocija, o ĆØemu se u knjizi "Povijest katoliĆØke crkvene glazbe" (Geschichte der Katholischen Kirchenmusik , 1972, izdavaĆØ Karl Gustav Fellerer) svoj prilog dao i muzikolog (ili možda crkveni glazbenik) Hermann Joseph Burbach: ".... Radi se o glazbi, koja svojim ritmom tendira sve snažnijoj likvidaciji Individuuma, o glazbi koja u svijetu sa sve veƦom koncentracijom kompleksa moƦi prerasta u potpunu vlast. Glazba postaje ideologija. Ona upravlja, vodi, filtrira, i kanalizira jednu naizgled besciljnu struju osjeƦaja. Ona ih sužava na stereotipni uzorak doživljaja ..." (Str. 404) I tako rock glazba duhovno preobliĆØuje ĆØovjeka u mentalno ograniĆØenu kreaturu.



Citat:
Glazba je danas tako postala odluĆØujuƦim pokretaĆØem jedne protureligije te popriÅ”tem dijeljenja duhova. BuduƦi da rock. glazba traži ispunjenje na putu osloboĆ°enja od vlastite osobe i njezine odgovornosti, ona se s jedne strane vrlo toĆØno identificira s anarhistiĆØkim slobodarskim idejama, koje su danas u velikom dijelu svijeta ponovno podigle glavu...", kaže Ratzinger. ( Str. 160)


Citati su kopirani sa stranice Emila ƈiƦa (ako ste gledali Latinicu o masonima to je onaj koji je jedini u studiu bio protiv njih)
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Tonka




Spol: neodrešen
Postovi: 127
PostanoPostano: pet 08 ruj 2006, 6:41
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Postoji glazba i glazba. Svatko od nas ima odreĆ°en fond pjesama koje voli. Ne vjerujem da rock ili neki sliĆØan žanr uvijek "otupljuje" kako je napisano u proÅ”lom postu. Bilo bi to uskogrudno razmiÅ”ljanje. KVALITETNE pjesme plod su neĆØijeg rada i talenta, a s talentima ne treba olako jako sretan. Da ima loÅ”ih i zagljupljujuƦih, ima na tone, ali ima i onih koje su nas neĆØim taknule. Ima ih i s tekstovim koji vrijede, naravno.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
krÅ”Ć¦anin




Spol: neodrešen
Postovi: 24
PostanoPostano: pet 08 ruj 2006, 22:15
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ja sam osobno vrlo skeptiĆØan prema rock glazbi. Pa pogledajte samo to da su glavni simbol rocka "vržji rogovi". Nisam joÅ” ĆØuo za sotonistiĆØke pop bendove ili repere ali Å”to se tiĆØe rocka ili metala tu ih ima dosta.
Ako samo pogledamo tko su najpoznatiji rock bendovi i kakva im je pozadina mislim da se može lako ustanovit da je tu neŔto trulo.
evo joÅ” jedan citiat od istog ĆØovjeka
Citat:
Jer, ako dobra zabavna glazba djeluje na ĆØovjekovo duÅ”evno stanje s paletom od recimo tridesetak harmonija, a klasiĆØna glazba (poĆØev recimo od J. S. Bacha u 18. st.) s nekoliko stotina akorda tj. harmonija, onda je jasno da rock-glazba predstavlja retrogradnu pojavu koja ljudski emocionalizam svodi na svega tri akorda Å”to možemo predoĆØiti s tri skromne i vrlo sliĆØne emocije.

i citat iz knjige Josepha Ratzingera
Citat:
Glazba je u mnogobrojnim oblicima podreĆ°ena ostvarenju ekstaze. Ovo prekoraĆØenje granica ĆØovjeĆØjeg postojanja, prema kojem se usmjerava ljudska glad za ulaskom u beskonaĆØno, trebala bi se postiƦi kroz postignuƦe svetog ludila, kroz ludi ritam i svirku instrumenata... (..) Svjetovni povratak ovom tipu doživljaja danas susreƦemo u velikim dijelovima rock- i pop- glazbe, ĆØiji festivali su pravi antikult istosmjernog pravca - oni su volja za razaranjem, ukidanjem granica svakodnevnice, te iluzija osloboĆ°enja od vlastitog ja u divljoj ekstazi buke i mase. Radi se o praksama (samo)oslobaĆ°anja ĆØiji su oblici srodni drogiranju i kao takvi u samome temelju suprotstavljeni su krÅ”Ć¦anskoj vjeri u spasenje. Posljedica toga je da se danas na ovome podruĆØju Å”ire sotonski kultovi i sotonske glazbe, ĆØija opasna moƦ za razaranjem i poželjnim rastvaranjem osobe nisu dovoljno ozbiljno uzeti u obzir...(str. 159)....(....)
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
jehohanno




Spol: muško
Postovi: 11
Lokacija: varaždin
PostanoPostano: ned 10 ruj 2006, 22:36
PostNaslov : o glazbi...
Citiraj i odgovori

drage sestre i braƦo, nastavit Ʀu post kojim sam zapoĆØeo ovu temu, samo bih želio reƦi ovo...

Žestoko se slažem s mislima krÅ”Ć¦anina i merkata iznesenih u prethodnim postovima o glazbi, ali mislim da bismo trebali reagirati ovako...

Dakle, kad si posvjestimo tu konstrukciju takve vrste glazbe,osim samog muzikoloÅ”kog glediÅ”ta, kad dopremo do njenog socioloÅ”kog utjecaja na formaciju mentalnih sklopova mladih naraÅ”taja, kad proniknemo u dubinu psiholoÅ”kog naĆØina njenog funkcioniranja, samo po sebi nameƦe nam se i ono najbitnije, ona metafiziĆØka razina poimanja svijeta oko sebe...nužno dolazimo do crno bijelih saznanja, do razluĆØivanja dobra od zla

U tim trenucima lako Ʀe ĆØovjek zvuĆØati paranoiĆØno, gledajuƦi vraga u puno stvari oko sebe...ne velim da nije tako...no da ne ulazim u apokaliptiĆØne sfere...

Ovdje bih naveo jednu povijesnu ĆØinjenicu i jedan biblijski citat...

S ubrzanom industrijalizacijom i poĆØetkom premoƦi strojeva naspram radnika, sami radnici su suoĆØeni s gubitkom posla poĆØeli smatrati strojeve neprijateljima, organizirano se boreƦi protiv takvog usmjerenja industrije...fiziĆØki ih poĆØeÅ”e uniÅ”tavati, mislim da se pokret zvao ludistĆØki, naravno bez nekog veƦeg uspjeha i da, danas nam to izgleda potpuno nerazumno i paranoiĆØno...kao da su oni krivo postupali...

prva knjiga o Samuelu, 21, deveti stih

David je trebao maĆØ kojim Ʀe se boriti i otiÅ”ao je k sveƦeniku...
David upita Ahimeleka: "A nemaÅ” li ovdje pri ruci kakvo koplje ili maĆØ? Nisam uzeo sa sobom ni svoga maĆØa ni svoga oružja, jer je kraljev nalog bio hitan."
A sveƦenik mu odgovori :"Ovdje je maĆØ Filistejca Golijata, onoga koga si ubio u Terebintskoj dolini; zamotan je u plaÅ”t i položen iza opleƦka; ako ga hoƦeÅ” uzeti, uzmi ga samo, jer drugoga osim njega nema ovdje."
A David odvrati: " Takva viŔe nema, daj mi ga! "

David je upotrijebio maĆØ koji je koriÅ”ten protiv Božjega naroda da se bori u korist Božjeg naroda. MaĆØ kojim je Sotona uniÅ”tio mnoge ljude sada je dan Davidu...

Mislim da je to put, naravno nisu svi pozvani na njega...
ali ...lude svijeta izabra Bog da posrami mudre...
Djela apostolska 4,13 kažu... Kad vide Petrovu i Ivanovu neustraÅ”ivost i saznadu da su neuki i priprosti ljudi, poĆØnu se diviti. Prepoznali su u njima Isusove pratioce...znali su ih da bijahu s Isusom...

I ne bojte se!
Jer, kaže Pavao u Prvoj poslanici KorinƦanima: " I ja kad doĆ°oh k vama, braƦo, da vam navijestim svjedoĆØanstvo Božje, ne doĆ°oh s visokim govorom ili s mudroÅ”Ć¦u, jer ne držah zgodnim meĆ°u vama iÅ”ta drugo znati osim Isusa Krista, i to razapetoga. I sam vam se pokazah slabim, bojažljivim i drhtavim. Moja rijeĆØ i moje propovijedanje nije se sastojalo u uvjerljivim rijeĆØima mudrosti, veƦ u oĆØitovanju Duha i snage, da se vaÅ”a vjera ne oslanja na ljudsku mudrost, nego na Božju snagu."
NaÅ”a vjera leži u Božjoj silnoj moƦi!

Bog s vama!

p.s. toplo preporuĆØujem knjigu "Rock sveƦenik" autora Davida Piercea, u izdanju "Snage za život"
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
suzana




Spol: žensko
Postovi: 70
Lokacija: Zagreb/Pleternica
PostanoPostano: uto 03 srp 2007, 18:17
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

hm... ok, može glazba utjecati na ĆØovjeka, al smatram da viÅ”e utjeĆØu rijeĆØi koje se pjevaju!! može bit neka pjesma samo akustiĆØna gitara ili tak neÅ”to, a da se pjeva da mrze cijeli svijet i onoga tko ih je stvorio!!
viÅ”e rijeĆØi utjeĆØu na ljude, nego glazba!!

ODLUƈILA SAM SLIJEDITI KRISTA, NEƆU SE VRATIT NIKADA....
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPosjeti Web straniceMSNM [Vrh]
sv.Franjo legenda




Spol: muško
Postovi: 2541
Lokacija: hercegovina
PostanoPostano: pet 06 srp 2007, 21:03
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Ne treba niÅ”ta iskljuĆØiti. Treba uzeti u obzir i text i glazbeni izražaj i nastup. To sve zajedno ĆØini neÅ”to dobrim ili zlim.

Znate Å”to je zanimljivo. Hajde pokuÅ”ajte kada gledate neki spot iskljuĆØiti zvuk.....
Kao da se odjednom dogodi paf i padneÅ” na zemlju. Odjednom bude jasnije o ĆØem se radi.
Naj žalosnije je Å”to danas mnogi izvoĆ°aĆØi duhovne glazbe (kod nas je joÅ” uvijek dobro) gube osjeƦaj za duhovnu glazbu i duhovnost u glazbi....

Shocked
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
suzana




Spol: žensko
Postovi: 70
Lokacija: Zagreb/Pleternica
PostanoPostano: sub 07 srp 2007, 18:04
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

a Ŕta je onda s white metalom?

ODLUƈILA SAM SLIJEDITI KRISTA, NEƆU SE VRATIT NIKADA....
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPosjeti Web straniceMSNM [Vrh]
klara




Spol: žensko
Postovi: 4617
Lokacija: somewhere ... over the rainbow
PostanoPostano: ned 08 srp 2007, 12:45
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

suzana napisa:
hm... ok, može glazba utjecati na ĆØovjeka, al smatram da viÅ”e utjeĆØu rijeĆØi koje se pjevaju!! može bit neka pjesma samo akustiĆØna gitara ili tak neÅ”to, a da se pjeva da mrze cijeli svijet i onoga tko ih je stvorio!!
viÅ”e rijeĆØi utjeĆØu na ljude, nego glazba!!


razmislja
a Å”to onda s klasiĆØnom glazbom?
ili primjerice - glazbom u filmu ...

u studijama o utjecaju glazbe na ĆØovjeka
uglavnom su koriÅ”tena djela klasiĆØne glazbe, instrumentali ...

uĆØiniti dobro, a zatim otiƦi bez buke ...
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mail [Vrh]
sv.Franjo legenda




Spol: muško
Postovi: 2541
Lokacija: hercegovina
PostanoPostano: ned 08 srp 2007, 16:12
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Glazbom se može doĆØarati Raj a može i pakao.
Nažalost danas su mnogi izgubili osjeƦaj da prepoznaju to u glazbi. takoĆ°e, Glazbu ne treba djeliti po iskljuĆØivo po žanrovima... iako neki žanrovi prosjeĆØno viÅ”e naginju negativnom....
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
suzana




Spol: žensko
Postovi: 70
Lokacija: Zagreb/Pleternica
PostanoPostano: uto 10 srp 2007, 16:58
PostNaslov : Re: o glazbi...
Citiraj i odgovori

jehohanno napisa:

p.s. toplo preporuĆØujem knjigu "Rock sveƦenik" autora Davida Piercea, u izdanju "Snage za život"


ja sam ju joÅ” prije pola godine proĆØitala. knjiga je stvarno odliĆØna! ja ju takoĆ°er preporuĆØujem za proĆØitati!!

ODLUƈILA SAM SLIJEDITI KRISTA, NEƆU SE VRATIT NIKADA....
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPosjeti Web straniceMSNM [Vrh]
little_angel




Spol: žensko
Postovi: 2001
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: pet 14 ruj 2007, 20:42
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Samo želim reƦi da mi jedna draga pjesma može skroz promjeniti raspoloženje, da me može smiriti, da u njoj mogu pronaƦi zraku nade, snage za dalje... I nekako sve viÅ”e shvaƦam tu "moƦ" glazbe i njezin utjecaj na nas. Tu mislim na sve vrste glazbe, pa tako i duhovnu. Ma glazba je jedna od najljepÅ”ih stvari... nekako povezuje, ujedinjuje ljude na jednoj razini... bar mi se tako ĆØini Wink

I zato križat rane neƦu ja
jer postat one niz Ʀe zlatnika
a svi Tvoji Bože teŔki križevi
prvi znaci su pobjedi
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceMSNMICQ [Vrh]
sv.Franjo legenda




Spol: muško
Postovi: 2541
Lokacija: hercegovina
PostanoPostano: sub 15 ruj 2007, 8:57
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

meni se nekako ĆØini da je glazba neÅ”to najuzviÅ”enije Å”to nam je gospodin dao! ne kaže se bezveze tko skruÅ”eno pjeva dvaput moli Very Happy molitva

ne ubij, ni maĆØem, ni traĆØem!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
little_angel




Spol: žensko
Postovi: 2001
Lokacija: Zagreb
PostanoPostano: ned 23 ruj 2007, 20:02
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

RazmiŔljam i ne znam di da postavim ovo pitanje Embarassed Budem tu, a ako moderatori misle da bi bolje odgovaralo na nekoj drugoj temi, neka premjeste Laughing Laughing Laughing

Uglavnom, znamo da ima izvoĆ°aĆØa, bendova, pjevaĆØa i pjevaĆØica, koji imaju neke recimo to tako "nekulturne" pjesme, u ĆØijim se stihovima nalaze neke prostote i vrijeĆ°anje. Ali takoĆ°er, ti isti izvoĆ°aĆØi imaju i nekoliko onako dobrih pjesama, sa sasvim normalnim vokabularom. A mene zanima, da li je u redu da ja sluÅ”am te "dobre pjesme" s normalnim vokabularom od tih izvoĆ°aĆØa, unatoĆØ tome Å”to sam svjesna da pjevaju i one druge pjesme pune ružnih rijeĆØi i prostota?

Primjer je Elemental koji ima dvije pjesme koje sigurno nisu primjeri neke kulturnosti ili pristojnosti (npr. Romantika), ali imaju npr. pjesmu Male stvari koja mi je tako lijepa, plus Å”to ima super melodiju... Eto, zanima me zapravo je li grijeh sluÅ”ati ostale pjesme od tih izvoĆ°aĆØa? Å to vi mislite? Wink

I zato križat rane neƦu ja
jer postat one niz Ʀe zlatnika
a svi Tvoji Bože teŔki križevi
prvi znaci su pobjedi
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailPosjeti Web straniceMSNMICQ [Vrh]
sv.Franjo legenda




Spol: muško
Postovi: 2541
Lokacija: hercegovina
PostanoPostano: ned 23 ruj 2007, 20:22
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

uf, zafrkano pitanje....
Evo ovako se meni ĆØini ispravno: Svaki ĆØovjek ĆØini i dobro i loÅ”e. Tako isti ĆØovjek može napisati obje vrste pjesama... Ono dobro uvijek treba podržati... Å to znaĆØi da bi trebalo biti ok ako sluÅ”aÅ” samo ono Å”to je dobro (pozitivno)

Ali Wink treba sagledati neĆØiji opus u globalu.... Zato ja npr. neƦu da sluÅ”am rolling stonese....
Ako te neĆØija glazba opƦenito navodi da misliÅ” negativno i protivna je tvojoj etici , ne sluÅ”aj ju Wink

ne ubij, ni maĆØem, ni traĆØem!
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Daisy Adaire




Spol: žensko
Postovi: 462
Lokacija: Wonderland LA 9006
PostanoPostano: uto 20 svi 2008, 0:21
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

krÅ”Ć¦anin napisa:
ja sam osobno vrlo skeptiĆØan prema rock glazbi. Pa pogledajte samo to da su glavni simbol rocka "vržji rogovi". Nisam joÅ” ĆØuo za sotonistiĆØke pop bendove ili repere ali Å”to se tiĆØe rocka ili metala tu ih ima dosta.


Kad smo vec kod toga, zasto ne spomenuti i krscanske rock bendove?

Ja idem na koncert jednog sljedeci mjesec...

Live. Love. Laugh.
Korisnički profilPošalji privatnu porukuPošalji e-mailICQ [Vrh]
5rich
mod team



Spol: žensko
Postovi: 1965
Lokacija: meĆ°u knjigama
PostanoPostano: uto 20 svi 2008, 8:20
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

Daisy Adaire napisa:
krÅ”Ć¦anin napisa:
ja sam osobno vrlo skeptiĆØan prema rock glazbi. Pa pogledajte samo to da su glavni simbol rocka "vržji rogovi". Nisam joÅ” ĆØuo za sotonistiĆØke pop bendove ili repere ali Å”to se tiĆØe rocka ili metala tu ih ima dosta.


Kad smo vec kod toga, zasto ne spomenuti i krscanske rock bendove?

Ja idem na koncert jednog sljedeci mjesec...


na ovom podforumu imaÅ” negi topic Božje ovĆØice,jedan krÅ”Ć¦anski meĆ°imurski rock bend...probaj skinut pjesme koje možeÅ”(linkovi su na topicu)...meni su fenomenalni veseo

K suncu prosi vsaka roža, k suncu trava vsaka,
tak i k tebi, Majka Božja, srce siromaha.
Milostiva vsakom ti si, vse ti vraĆØiÅ” boli,
odbila joÅ” nikog nisi, koji za pomoƦ moli.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
andree_ruth




Spol: muško
Postovi: 9
PostanoPostano: čet 22 svi 2008, 21:19
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

na brzinu kaj se ukljuĆØim i velim da kod Božjih ivĆØica imate white metala i nekakvih mjesavina brzih rifoova jakoga vokala i njihovih karakteristiĆØnih obilježja...nekakav blues punk...a i bili pjesma tjedna na HKRu..pa sigurnose ne morate bojati da su sotonistiĆØki ak i ne razmete preveĆØ...PUNX NOT DEAD;NIETHER JESUS... Cool
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
5rich
mod team



Spol: žensko
Postovi: 1965
Lokacija: meĆ°u knjigama
PostanoPostano: pet 23 svi 2008, 8:23
PostNaslov : 
Citiraj i odgovori

ups..ja mislila da ste rock..ali okej..svejednos te dobri

K suncu prosi vsaka roža, k suncu trava vsaka,
tak i k tebi, Majka Božja, srce siromaha.
Milostiva vsakom ti si, vse ti vraĆØiÅ” boli,
odbila joÅ” nikog nisi, koji za pomoƦ moli.
Korisnički profilPošalji privatnu poruku [Vrh]
Prethodni postovi:    
Prethodna tema Prethodna tema
Započni novu temuOdgovori na temu

Izaberi forum:   

Ne možeš otvarati nove teme.
Ne možeš odgovarati na postove.
Ne možeš urešivati svoje postove.
Ne možeš izbrisati svoje postove.
Ne možeš glasovati u anketama.

Powered by phpBB © 2001, 2006 phpBB Group