EU osudila komunizam kao zloĂ¨in a kakav stav ima crkva?

andeli apokalipse · Spol: Postovi: 150

REZOLUCIJA VIJEĂ†A EUROPE O OSUDI KOMUNISTIĂKIH ZLOĂINA

Strassbourg, 25. I. 2006.
SKUPĹ TINA EUROPSKOG PARLAMENTA
Potreba za meĂ°unarodnom osudom zloĂ¨ina totalitaristiĂ¨kih komunistiĂ¨kih reĹľima Rezolucija 1481 (2006)

1. SkupĹˇtina Europskog parlamenta poziva se na svoju Rezoluciju 1096 (1996) o mjerama za razbijanje ostavĹˇtine bivĹˇih komunistiĂ¨kih totalitarnih sustava. 2. Totalitarni komunistiĂ¨ki reĹľimi koji su vladali u Srednjoj i IstoĂ¨noj Europi u proĹˇlom stoljeĂ¦u, a koji su joĹˇ na vlasti u nekoliko zemalja svijeta, bili su, bez iznimke, oznaĂ¨eni masovnim povredama ljudskih prava. Povrede (ljudskih prava op.p.) su se razlikovale ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom periodu i ukljuĂ¨ivale su pojedinaĂ¨na i kolektivna ubojstva i smaknuĂ¦a, smrti u koncentracijskim logorima, izgladnjivanja, deportacije, muĂ¨enja, prisilni rad i druge oblike masovnog fiziĂ¨kog terora; progone na etniĂ¨koj i vjerskoj bazi, povredu slobode savjesti, misli i izraĹľavanja, slobode tiska i takoĂ°er nedostatak politiĂ¨kog pluralizma.
3. ZloĂ¨ini su opravdavani u ime teorije klasne borbe i principa diktature ploretarijata. 4. ZloĂ¨ini su opravdavani u ime teorije klasne borbe i principa diktature ploretarijata. Interpretacija oba principa ozakonila je â€želiminacijuâ€ś ljudi koji su smatrani opasnima za izgradnju novog druĹˇtva i, kao takvih, neprijateljima totalitarnog komunistiĂ¨kog reĹľima. Velik broj Ĺľrtava u svakoj zemlji su bili drĹľavljani te zemlje. To je posebno bio sluĂ¨aj sa ljudima iz bivĹˇeg SSSR-a koji su u smislu broja Ĺľrtava daleko nadmaĹˇili ljude ostalih zemalja.
5. SkupĹˇtina priznaje da su, unatoĂ¨ zloĂ¨inima totalitarnih komunistiĂ¨kih reĹľima, neke Europske komunistiĂ¨ke partije pridonijele postignuĂ¦u demokracije.
6. Pad totalitaristiĂ¨kih komunistiĂ¨kih reĹľima u Srednjoj i IstoĂ¨noj Europi nije bio u svim sluĂ¨ajevima popraĂ¦en meĂ°unarodnom istragom zloĂ¨ina koje su ti reĹľimi poĂ¨inili. DapaĂ¨e, poĂ¨initelji tih zloĂ¨ina nisu izvedeni pred sud meĂ°unarodne zajednice, kao Ĺˇto je bio sluĂ¨aj sa straviĂ¨nim zloĂ¨inima koje je poĂ¨inio Nacionalsocijalizam (nacizam).
7. Kao posljedica toga vrlo je niska svjesnost javnosti o zloĂ¨inima poĂ¨injenima od strane totalitarnih komunistiĂ¨kih reĹľima. KomunistiĂ¨ke partije su legalne i aktivne u nekim zemljama, iako se u nekim sluĂ¨ajevima nisu distancirale od zloĂ¨ina koje su poĂ¨inili totalitarni komunistiĂ¨ki reĹľimi u proĹˇlosti.
8. SkupĹˇtina je uvjerena da je svjesnost o povijesnim zbivanjima jedan od preduvjeta da se izbjegnu sliĂ¨ni zloĂ¨ini u buduĂ¦nosti. DapaĂ¨e, moralna procjena i osuda poĂ¨injenih zloĂ¨ina igraju vaĹľnu ulogu u edukaciji mladih naraĹˇtaja. Jasan stav meĂ°unarodne zajednice prema proĹˇlosti moĹľe biti smjernica za njihove buduĂ¦e akcije.
9. TakoĂ°er, SkupĹˇtina vjeruje da Ĺľrtve zloĂ¨ina totalitarnih komunistiĂ¨kih reĹľima koje su joĹˇ Ĺľive ili njihove obitelji, zasluĹľuju suĂ¦ut, razumijevanje i priznanje za svoje patnje.
10. Totalitarni komunistiĂ¨ki reĹľimi su joĹˇ uvijek aktivni u nekim zemljama svijeta i zloĂ¨ini se i dalje dogaĂ°aju. Percepcija nacionalnih interesa ne bi smjela sprijeĂ¨iti zemlje u adekvatnom kritiziranju postojeĂ¦ih totalitarnih komunistiĂ¨kih reĹľima. SkupĹˇtina snaĹľno osuĂ°uje sve te povrede ljudskih prava.
11. Rasprave i osude koje su se dosad izvrĹˇile na nacionalnom nivou nekih drĹľava Ă¨lanica VijeĂ¦a Europe ne mogu osloboditi meĂ°unarodnu zajednicu od zauzimanja jasne pozicije prema zloĂ¨inima poĂ¨injenima od strane totalitarnih komunistiĂ¨kih reĹľima. Ona ima moralnu obavezu da to uĂ¨ini bez daljnjeg odgaĂ°anja.
12. VijeĂ¦e Europe je dobro pozicionirano za takvu raspravu na meĂ°unarodnom nivou. Sve bivĹˇe Europske komunistiĂ¨ke zemlje, sa iznimkom Bjelorusije, su sada njene Ă¨lanice i zaĹˇtita ljudskih prava i vladavina prava su osnovne vrijednosti za koje se zauzimaju.
13. Zbog toga, Parlamentarna SkupĹˇtina snaĹľno osuĂ°uje masovno krĹˇenje ljudskih prava od strane totalitarnih komunistiĂ¨kih reĹľima i izraĹľava suĂ¦ut, razumijevanje i priznanje Ĺľrtvama tih zloĂ¨ina.
14.TakoĂ°er, poziva sve komunistiĂ¨ke ili post-komunistiĂ¨ke partije da u svojim zemljama, ako to dosad nisu uĂ¨inile, ponovo procjene povijest komunizma i svoju vlastitu proĹˇlost, jasno se distanciraju od zloĂ¨ina poĂ¨injenih od strane totalitarnih komunistiĂ¨kih reĹľima i da ih osude bez ikakvih nejasnoĂ¦a.
15. SkupĹˇtina vjeruje da Ă¦e ova jasna pozicija meĂ°unarodne zajednice omoguĂ¦iti daljnje pomirenje. DapaĂ¨e, da Ă¦e moguĂ¦e ohrabriti povjesniĂ¨are Ĺˇirom svijeta da nastave svoja istraĹľivanja usmjerena prema odreĂ°ivanju i objektivnoj provjeri toga Ĺˇto se dogodilo. Rasprava skupĹˇtine 25. sijeĂ¨nja 2006. (5. zasjedanje) (vidi Doc.10765, izvjeĹˇtaj Povjerenstva za politiĂ¨ka pitanja, report of the Political Affairs Committee, rapporteur: Mr Lindblad ). Tekst usvojen od strane SkupĹˇtine 25. sijeĂ¨nja 2006. (5. zasjedanje). http://gospic.hbk.hr/content/view/358/65/ Link na Rezoluciju (engleski) na web stranici VijeĂ¦a Europe: http://assembly.coe.int/Mainf.asp?link=/Documents/AdoptedText/ta06/Eres1481.htm